11-03-2024
5,166
218
289
Imaju li nevjernici izbora ili im je Allah odredio Vatru znajući kako će se ponašati na ovome svijetu
Pitanje:
Aiša, radijallahu anha, prenijela je da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: “Zar ne znaš da je Allah stvorio Džennet i Džehennem, i da je i za jedno i drugo stvorio stanovnike!” U nekim drugim tekstovima stoji da su nevjernici sami krivi svojoj nesreći i da su Vatru zaslužli svojim nedjelima. Da li su oni uopće imali izbor, ili je Svemogući Allah tako odredio znajući kako će se oni ponašati na ovome svijetu?
Odgovor:
Uzvišeni Allah odredio je ko će biti stanovnik u Džennetu, a ko stanovnik u Džehennemu pedeset hiljada godina prije stvaranja nebesa i Zemlje. Imam Muslim zabilježio je predanje Abdullaha b. Amra, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “ Allah je odredio sve što će se desiti još pedeset hiljada godina prije stvaranja nebesa i Zemlje, dok je Njegov Arš bio na vodi.” Ali to nikako ne znači da su ljudi prinuđeni na činjenje dobra, odnosno zla. Svemogući Allah je svakom čovjeku dao pravo slobodnog izbora: “Mi smo mu na Pravi put ukazali, pa ili je zahvalan ili nezahvalan.” (El-Insan, 3.) U drugom ajetu stoji: “Ko hoće, neka vjeruje, a ko želi, neka ne vjeruje!” (El-Kehf, 29.)
Sve što se dešava Allah, dželle šanuhu, odredio je na osnovu Svog praiskonskog, apsolutnog znanja. Znao je ko će biti vjernik, a ko nevjernik, i nikoga nije prisilio na jednu od dvije stvari; čovjek odabire Pravi put ili stranputicu svojoj voljom. Općepoznato je da svaki čovjek svojevoljno odlučuje šta će činiti: dobro ili zlo. Prema tome će i biti pozvan na odgovornost za svoja djela, ali neće biti pitan za ono što je učinio nehotice, iz zaborava ili pod prisilom. Allahu pripada najljepši primjer, ne poistovjećujemo
Ga s ljudima, ali ovo pitanje možemo jasnije shvatiti iz primjera profesora i učenika: Nakon provedenog perioda s učenicima, profesor, a na osnovu njihove marljivosti, odnosno lijenosti, slobodno može kazati koji će učenik položiti ispit, a koji neće; kada bi određenom učeniku rekao da će pasti na ispitu, znači li to da ga on prisiljava na to? Naravno da ne znači! Budući da je profesor definitivno znao da je lijen, i da na ispite dolazi nespreman, unaprijed mu je saopćio rezultat. Ako je to zamislivo kada je riječ o ljudima, kako onda može biti nepojmljivo kada je riječ o relaciji Uzvišeni Allah – čovjek? Stvoritelj svega postojećeg najbolje poznaje prirodu stvorenja, i zato zna ko će biti sretan, a ko nesretan, a Svevišnji Allah, opet, najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Pitanje:
Aiša, radijallahu anha, prenijela je da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: “Zar ne znaš da je Allah stvorio Džennet i Džehennem, i da je i za jedno i drugo stvorio stanovnike!” U nekim drugim tekstovima stoji da su nevjernici sami krivi svojoj nesreći i da su Vatru zaslužli svojim nedjelima. Da li su oni uopće imali izbor, ili je Svemogući Allah tako odredio znajući kako će se oni ponašati na ovome svijetu?
Odgovor:
Uzvišeni Allah odredio je ko će biti stanovnik u Džennetu, a ko stanovnik u Džehennemu pedeset hiljada godina prije stvaranja nebesa i Zemlje. Imam Muslim zabilježio je predanje Abdullaha b. Amra, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “ Allah je odredio sve što će se desiti još pedeset hiljada godina prije stvaranja nebesa i Zemlje, dok je Njegov Arš bio na vodi.” Ali to nikako ne znači da su ljudi prinuđeni na činjenje dobra, odnosno zla. Svemogući Allah je svakom čovjeku dao pravo slobodnog izbora: “Mi smo mu na Pravi put ukazali, pa ili je zahvalan ili nezahvalan.” (El-Insan, 3.) U drugom ajetu stoji: “Ko hoće, neka vjeruje, a ko želi, neka ne vjeruje!” (El-Kehf, 29.)
Sve što se dešava Allah, dželle šanuhu, odredio je na osnovu Svog praiskonskog, apsolutnog znanja. Znao je ko će biti vjernik, a ko nevjernik, i nikoga nije prisilio na jednu od dvije stvari; čovjek odabire Pravi put ili stranputicu svojoj voljom. Općepoznato je da svaki čovjek svojevoljno odlučuje šta će činiti: dobro ili zlo. Prema tome će i biti pozvan na odgovornost za svoja djela, ali neće biti pitan za ono što je učinio nehotice, iz zaborava ili pod prisilom. Allahu pripada najljepši primjer, ne poistovjećujemo
Ga s ljudima, ali ovo pitanje možemo jasnije shvatiti iz primjera profesora i učenika: Nakon provedenog perioda s učenicima, profesor, a na osnovu njihove marljivosti, odnosno lijenosti, slobodno može kazati koji će učenik položiti ispit, a koji neće; kada bi određenom učeniku rekao da će pasti na ispitu, znači li to da ga on prisiljava na to? Naravno da ne znači! Budući da je profesor definitivno znao da je lijen, i da na ispite dolazi nespreman, unaprijed mu je saopćio rezultat. Ako je to zamislivo kada je riječ o ljudima, kako onda može biti nepojmljivo kada je riječ o relaciji Uzvišeni Allah – čovjek? Stvoritelj svega postojećeg najbolje poznaje prirodu stvorenja, i zato zna ko će biti sretan, a ko nesretan, a Svevišnji Allah, opet, najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
