Hatib: dr. Suūd ibn Ibrahim eš-Šurejm
3. ševval 1440. po Hidžri / 7. juni 2019.
Hvala Allahu, apsolutnom u uzvišenosti, savršenstvu i ljepoti, samostalnom u upravljanju i određivanju, uzvišenom u veličini i slavi, Koji je objavio Kur’an Svome robu da bi bio radosna vijest i opomena svjetovima, i da bi, Njegovom dozvolom, pozivao k Allahu, i bio svjetiljka koja sija.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, neka su na njega najvredniji salavat i najčišći selam, i na njegovu čistu porodicu, i supruge, majke pravovjernih, i čestite i dobre ashabe, tabiine i sve one koji ih slijede u dobročinstvu do Sudnjeg dana.
Bojte se Allaha dok još imate vremena, jer vrijeme brzo odlazi, a sporo se vraća, i ne dozvolite da vas ovaj bezvrijedni dunjaluk odvrati od vječnog ahireta. Ono što je kod vas prolazi, a ono što je kod Allaha vječno je, a kraj pripada bogobojaznima.
O vjernici, smjena dana i noći potvrđuje kratkoću i brzinu prolaska vremena. Vrijeme protiče kao što protiču oblaci, tolikom brzinom da nam se čini da je umjesto mjeseca prošla sedmica, umjesto sedmice dan, a umjesto godine mjesec.
Iz naše vjere znamo da je brzina protoka vremena jedan od predznaka Sudnjeg dana, kao što se navodi u vjerodostojnim hadisima od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Sve to bi trebalo biti veliki motiv, razumom obdarenima, da čine što više dobra, iskreno se pokaju Allahu, budu dobročinitelji i ostave ono što im kao vjernicima ne dolikuje. Uzvišeni kaže: “On čini da se noć i dan smjenjuju, to je pouka za onoga koji hoće da razmisli i želi da bude blagodaran.” (El-Furkan, 62)
O vjernici! Ako je činjenje grijeha, samo po sebi, odvratno i ružno, šta tek reći za činjenje grijeha nakon dobrog djela, jer, iako dobra djela brišu loša, stalno ponavljanje grijeha “zamućuje” bistrinu dobrih djela i miješa se s njima.
Naš Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, utjecao se Allahu Uzvišenom od “povratka grijehu nakon činjenja dobrih djela”, a Uzvišeni Allah kaže: “I ne budite kao ona koja bi svoju pređu rasprela kad bi je već bila čvrsto oprela” (En-Nahl, 92).
Zbog toga, onaj ko posrne nakon upotpunjenja dobrog djela i dopusti grijesima da ovladaju njegovim srcem, nakon što ih je napustio, svrstao se među one koji su pokvarili i umanjili svoj uspjeh “činjenja dobrih djela”, makar samog sebe obmanjivao neznatnim “periodičnim, povremenim ibadetima”, koje nije uspio očuvati i u kojima nije ustrajao, a njegov gubitak time je veći ukoliko nije osjetio slast dozivanja Allaha, džellešanuhu, i istinskog ibadeta Njemu Jedinom, zbog čvrste odluke da će se, nakon pokornosti, vratiti u staro stanje.
O vjernici, razmislite o ovome: u ramazanu si, u određenoj mjeri, osjetio slast ibadeta, i nemoj uništiti i pokvariti taj osjećaj, i ustraj u činjenju dobrih djela, makar ona bila mala i neznatna, jer ustrajnost u malim djelima čuva čovjeka od pokleknuća nakon odlučnosti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Činite, od djela, onoliko koliko možete, jer Allahu neće dosaditi vaša djela sve dok vama ne dosade”; “Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bila su najdraža ona djela u kojima se ustrajava” (Muslim).
Svjestan, upućen, nadahnut čovjek je onaj koji je u pokornosti Allahu tokom cijele godine, on se klanja Allahu stojeći, hodajući, sjedeći i ležeći, i zna za svoga Gospodara u svakom trenutku, u ramazanu, ševvalu i drugim mjesecima, koji zajedno sačinjavaju godinu i njeno vrijeme, a za koje će čovjek, u cijelosti, odgovarati. Mjeseci u godini nisu ništa drugo do životni vijek čovjeka koji prolazi, i za koji će polagati račun, bez ikakve sumnje.
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, čije su riječi sušta istina, rekao je: “Čovjekova stopala neće se pomjeriti na Sudnjem danu dok ne bude upitan za četiri stvari”, pa je spomenuo: “…za život u čemu ga je proveo.”
Zato je upućen i od Allaha pomognut onaj koji svoj ibadet nije vezao za određeni mjesec, jer zna da je Gospodar ramazana, Gospodar i ševvala i svih ostalih mjeseci.
Svjestan čovjek zna da se odabrana vremena za činjenje ibadeta razlikuju u svojoj vrijednosti, ali i da se nadovezuju jedno na drugo i čine jedan neprekidan niz, i da je veliko neznanje, kojem su skloni zavedeni i obmanjeni ljudi, vjerovati da je mjesec ramazan tek izuzetak među mjesecima i “linija razdvajanja” između grijeha prije i poslije njega.
To je, tako mi Allaha, neznanje, stranputica i pomanjkanje zdrave pameti. Svjestan čovjek, također, zna da je radost u danima Bajrama propisani ibadet, kao što je post mjeseca ramazana propisani ibadet. Ako je mjesec ramazan objedinio u sebi više ibadeta u jednom vremenu, kako bi čovjek postigao i čišćenje i oplemenjivanje duše u isto vrijeme, onda su drugi mjeseci, svaki u svom vremenu, objedinili iste te ibadete.
Šta je to što sprečava čovjeka da posti u mjesecu ševvalu, ponedjeljkom i četvrtkom, bijele dane, i šta je to što ga sprečava od davanja sadake, spominjanja Allaha i učenja Kur’ana, a isto tako i u drugim mjesecima, s tim da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izdvojio post šest dana ševvala, kao što se navodi u vjerodostojnom hadisu: “Ko isposti ramazan i šest dana ševvala, kao da je postio ‘cijelo vrijeme’.” (Muslim)
U konačnici, sve se svodi na princip “deseterostrukog vrednovanja dobrog djela”.
Prema ovom principu post mjeseca ramazana vrijedi kao post deset mjeseci, a post šest dana ševvala vrijedi kao post dva mjeseca, ili, sveukupno, dvanaest mjeseci, tj. “cijelo vrijeme”, a “cijelo vrijeme” je godina.
Allah, džellešanuhu, iako je zabranio post “cijelog vremena”, tj. godine, kao što se navodi u vjerodostojnim hadisima, On je, iz Svoje neizmjerne milosti, omogućio Svojim robovima da nagradu “cjelogodišnjeg posta” postignu bez kršenja Njegove zabrane, i to je Allahovo dobro koje On daje kome hoće, a Allah je blagodaran i uzvišen.
Mjesec ševval odlikuje se posebnostima, kojih nema u drugim mjesecima: on je prvi od tri “određena” mjeseca, u kojima se donosi nijet za obavljanje hadža ili u kojima se čovjek (samo)obavezuje da će obaviti hadž u toj godini, a to su: ševval, zul-ka’de i prvih deset dana zul-hidžeta; u njemu je Ramazanski bajram i propisan je post njegovih šest dana.
Ono što bi svakako trebalo znati jeste da musliman obožava Allaha u svim vremenima i u svim situacijama, čak i zalogaj kojim muž nahrani svoju ženu, za njega ima nagradu.
Najbolje djelo kojim se brišu loša djela jeste iskreni i čisti tevhid – vjera u Jednog Boga, a nakon toga mnoštvo dobrih djela, kojima će čovjek ispuniti knjigu svojih dobrih djela. “I obavljaj molitvu početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći! Dobra djela zaista poništavaju hrđava. To je pouka za one koji pouku žele.” (Hud, 115)
Bojte se Allaha i znajte da onaj ko je obožavao ramazan, ramazan je otišao i prošao, a onaj ko obožava Allaha, On je Vječno živi i ne umire. Pametan je onaj ko obračunava svoju dušu, obožava Allaha i radi za život poslije smrti, a nerazuman je onaj ko slijedi prohtjeve duše i nada se od Allaha. Neka čovjek ne protraći svoj život u onome što mu neće donijeti Allahovo zadovoljstvo, i neka ne propušta priliku da, od svakog mjeseca, uzme ono najbolje, i neka moli Allaha da mu pomogne u postizanju tog cilja, kao što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, molio u svojoj poznatoj dovi: “Učini moj život naprednim u svakom dobru.”
Dobro nije ograničeno samo na mjesec ramazan, nego se nalazi u svim vremenima, i njegovo traženje je poželjno u svakom trenutku, a sve to kako bi se izvršila Božija naredba: “I sve dok si živ, Gospodaru svome se klanjaj” (El-Hidžr, 99). Nema kraja ibadetu i činjenju dobra sve do smrti.
Bojte se Allaha i ustrajte u pokornosti i traženju Allahovog zadovoljstva, a čuvajte se slabosti i lijenosti u slijeđenju puta dobra i dobročinstva, i budite strpljivi, jer “samo oni koji budu strpljivi bit će bez računa nagrađeni” (Ez-Zumer, 10).
Ne propuštajte priliku da svoj životni vijek i vrijeme koje vam je u njemu dato iskoristite za postizanje Allahovog zadovoljstva, sve dok ste još na ovom svijetu, i neka vas vaši imeci, djeca i radosti ne odvrate od pokornosti vašem Gospodaru.
Smrtni čas je iznenadan, polaganje računa bit će teško i iscrpno, kajanje će biti veliko, a nikakve koristi od njega neće biti u tom teškom času. “O vjernici, neka vas imanja vaša i djeca vaša ne zabave od sjećanja na Allaha. A oni koji to učine, bit će izgubljeni. I od onoga čime vas Mi opskrbljujemo udjeljujte prije nego nekom od vas smrt dođe, pa da onda rekne: “Gospodaru moj, da me još samo kratko vrijeme zadržiš, pa da milostinju udjeljujem i da dobar budem!” (El-Munafikun, 9–11)
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
3. ševval 1440. po Hidžri / 7. juni 2019.
Hvala Allahu, apsolutnom u uzvišenosti, savršenstvu i ljepoti, samostalnom u upravljanju i određivanju, uzvišenom u veličini i slavi, Koji je objavio Kur’an Svome robu da bi bio radosna vijest i opomena svjetovima, i da bi, Njegovom dozvolom, pozivao k Allahu, i bio svjetiljka koja sija.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, neka su na njega najvredniji salavat i najčišći selam, i na njegovu čistu porodicu, i supruge, majke pravovjernih, i čestite i dobre ashabe, tabiine i sve one koji ih slijede u dobročinstvu do Sudnjeg dana.
Bojte se Allaha dok još imate vremena, jer vrijeme brzo odlazi, a sporo se vraća, i ne dozvolite da vas ovaj bezvrijedni dunjaluk odvrati od vječnog ahireta. Ono što je kod vas prolazi, a ono što je kod Allaha vječno je, a kraj pripada bogobojaznima.
O vjernici, smjena dana i noći potvrđuje kratkoću i brzinu prolaska vremena. Vrijeme protiče kao što protiču oblaci, tolikom brzinom da nam se čini da je umjesto mjeseca prošla sedmica, umjesto sedmice dan, a umjesto godine mjesec.
Iz naše vjere znamo da je brzina protoka vremena jedan od predznaka Sudnjeg dana, kao što se navodi u vjerodostojnim hadisima od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Sve to bi trebalo biti veliki motiv, razumom obdarenima, da čine što više dobra, iskreno se pokaju Allahu, budu dobročinitelji i ostave ono što im kao vjernicima ne dolikuje. Uzvišeni kaže: “On čini da se noć i dan smjenjuju, to je pouka za onoga koji hoće da razmisli i želi da bude blagodaran.” (El-Furkan, 62)
O vjernici! Ako je činjenje grijeha, samo po sebi, odvratno i ružno, šta tek reći za činjenje grijeha nakon dobrog djela, jer, iako dobra djela brišu loša, stalno ponavljanje grijeha “zamućuje” bistrinu dobrih djela i miješa se s njima.
Naš Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, utjecao se Allahu Uzvišenom od “povratka grijehu nakon činjenja dobrih djela”, a Uzvišeni Allah kaže: “I ne budite kao ona koja bi svoju pređu rasprela kad bi je već bila čvrsto oprela” (En-Nahl, 92).
Zbog toga, onaj ko posrne nakon upotpunjenja dobrog djela i dopusti grijesima da ovladaju njegovim srcem, nakon što ih je napustio, svrstao se među one koji su pokvarili i umanjili svoj uspjeh “činjenja dobrih djela”, makar samog sebe obmanjivao neznatnim “periodičnim, povremenim ibadetima”, koje nije uspio očuvati i u kojima nije ustrajao, a njegov gubitak time je veći ukoliko nije osjetio slast dozivanja Allaha, džellešanuhu, i istinskog ibadeta Njemu Jedinom, zbog čvrste odluke da će se, nakon pokornosti, vratiti u staro stanje.
O vjernici, razmislite o ovome: u ramazanu si, u određenoj mjeri, osjetio slast ibadeta, i nemoj uništiti i pokvariti taj osjećaj, i ustraj u činjenju dobrih djela, makar ona bila mala i neznatna, jer ustrajnost u malim djelima čuva čovjeka od pokleknuća nakon odlučnosti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Činite, od djela, onoliko koliko možete, jer Allahu neće dosaditi vaša djela sve dok vama ne dosade”; “Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bila su najdraža ona djela u kojima se ustrajava” (Muslim).
Svjestan, upućen, nadahnut čovjek je onaj koji je u pokornosti Allahu tokom cijele godine, on se klanja Allahu stojeći, hodajući, sjedeći i ležeći, i zna za svoga Gospodara u svakom trenutku, u ramazanu, ševvalu i drugim mjesecima, koji zajedno sačinjavaju godinu i njeno vrijeme, a za koje će čovjek, u cijelosti, odgovarati. Mjeseci u godini nisu ništa drugo do životni vijek čovjeka koji prolazi, i za koji će polagati račun, bez ikakve sumnje.
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, čije su riječi sušta istina, rekao je: “Čovjekova stopala neće se pomjeriti na Sudnjem danu dok ne bude upitan za četiri stvari”, pa je spomenuo: “…za život u čemu ga je proveo.”
Zato je upućen i od Allaha pomognut onaj koji svoj ibadet nije vezao za određeni mjesec, jer zna da je Gospodar ramazana, Gospodar i ševvala i svih ostalih mjeseci.
Svjestan čovjek zna da se odabrana vremena za činjenje ibadeta razlikuju u svojoj vrijednosti, ali i da se nadovezuju jedno na drugo i čine jedan neprekidan niz, i da je veliko neznanje, kojem su skloni zavedeni i obmanjeni ljudi, vjerovati da je mjesec ramazan tek izuzetak među mjesecima i “linija razdvajanja” između grijeha prije i poslije njega.
To je, tako mi Allaha, neznanje, stranputica i pomanjkanje zdrave pameti. Svjestan čovjek, također, zna da je radost u danima Bajrama propisani ibadet, kao što je post mjeseca ramazana propisani ibadet. Ako je mjesec ramazan objedinio u sebi više ibadeta u jednom vremenu, kako bi čovjek postigao i čišćenje i oplemenjivanje duše u isto vrijeme, onda su drugi mjeseci, svaki u svom vremenu, objedinili iste te ibadete.
Šta je to što sprečava čovjeka da posti u mjesecu ševvalu, ponedjeljkom i četvrtkom, bijele dane, i šta je to što ga sprečava od davanja sadake, spominjanja Allaha i učenja Kur’ana, a isto tako i u drugim mjesecima, s tim da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izdvojio post šest dana ševvala, kao što se navodi u vjerodostojnom hadisu: “Ko isposti ramazan i šest dana ševvala, kao da je postio ‘cijelo vrijeme’.” (Muslim)
U konačnici, sve se svodi na princip “deseterostrukog vrednovanja dobrog djela”.
Prema ovom principu post mjeseca ramazana vrijedi kao post deset mjeseci, a post šest dana ševvala vrijedi kao post dva mjeseca, ili, sveukupno, dvanaest mjeseci, tj. “cijelo vrijeme”, a “cijelo vrijeme” je godina.
Allah, džellešanuhu, iako je zabranio post “cijelog vremena”, tj. godine, kao što se navodi u vjerodostojnim hadisima, On je, iz Svoje neizmjerne milosti, omogućio Svojim robovima da nagradu “cjelogodišnjeg posta” postignu bez kršenja Njegove zabrane, i to je Allahovo dobro koje On daje kome hoće, a Allah je blagodaran i uzvišen.
Mjesec ševval odlikuje se posebnostima, kojih nema u drugim mjesecima: on je prvi od tri “određena” mjeseca, u kojima se donosi nijet za obavljanje hadža ili u kojima se čovjek (samo)obavezuje da će obaviti hadž u toj godini, a to su: ševval, zul-ka’de i prvih deset dana zul-hidžeta; u njemu je Ramazanski bajram i propisan je post njegovih šest dana.
Ono što bi svakako trebalo znati jeste da musliman obožava Allaha u svim vremenima i u svim situacijama, čak i zalogaj kojim muž nahrani svoju ženu, za njega ima nagradu.
Najbolje djelo kojim se brišu loša djela jeste iskreni i čisti tevhid – vjera u Jednog Boga, a nakon toga mnoštvo dobrih djela, kojima će čovjek ispuniti knjigu svojih dobrih djela. “I obavljaj molitvu početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći! Dobra djela zaista poništavaju hrđava. To je pouka za one koji pouku žele.” (Hud, 115)
Bojte se Allaha i znajte da onaj ko je obožavao ramazan, ramazan je otišao i prošao, a onaj ko obožava Allaha, On je Vječno živi i ne umire. Pametan je onaj ko obračunava svoju dušu, obožava Allaha i radi za život poslije smrti, a nerazuman je onaj ko slijedi prohtjeve duše i nada se od Allaha. Neka čovjek ne protraći svoj život u onome što mu neće donijeti Allahovo zadovoljstvo, i neka ne propušta priliku da, od svakog mjeseca, uzme ono najbolje, i neka moli Allaha da mu pomogne u postizanju tog cilja, kao što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, molio u svojoj poznatoj dovi: “Učini moj život naprednim u svakom dobru.”
Dobro nije ograničeno samo na mjesec ramazan, nego se nalazi u svim vremenima, i njegovo traženje je poželjno u svakom trenutku, a sve to kako bi se izvršila Božija naredba: “I sve dok si živ, Gospodaru svome se klanjaj” (El-Hidžr, 99). Nema kraja ibadetu i činjenju dobra sve do smrti.
Bojte se Allaha i ustrajte u pokornosti i traženju Allahovog zadovoljstva, a čuvajte se slabosti i lijenosti u slijeđenju puta dobra i dobročinstva, i budite strpljivi, jer “samo oni koji budu strpljivi bit će bez računa nagrađeni” (Ez-Zumer, 10).
Ne propuštajte priliku da svoj životni vijek i vrijeme koje vam je u njemu dato iskoristite za postizanje Allahovog zadovoljstva, sve dok ste još na ovom svijetu, i neka vas vaši imeci, djeca i radosti ne odvrate od pokornosti vašem Gospodaru.
Smrtni čas je iznenadan, polaganje računa bit će teško i iscrpno, kajanje će biti veliko, a nikakve koristi od njega neće biti u tom teškom času. “O vjernici, neka vas imanja vaša i djeca vaša ne zabave od sjećanja na Allaha. A oni koji to učine, bit će izgubljeni. I od onoga čime vas Mi opskrbljujemo udjeljujte prije nego nekom od vas smrt dođe, pa da onda rekne: “Gospodaru moj, da me još samo kratko vrijeme zadržiš, pa da milostinju udjeljujem i da dobar budem!” (El-Munafikun, 9–11)
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
