- Regist
- 11-03-2024
- Poruka
- 2,881
- Reakcije
- 270
- Točke
- 216
Učenje Kur’ana ima svoje adabe, lijepe postupke prilikom učenja. Od njih su i sljedeći adabi:
Prije samog učenja Kur’ana potrebno je zatražiti utočište kod Allaha, subhanehu ve te’ala, od prokletog šejtana, jer je Uzvišeni Allah rekao, kako stoji u prijevodu značenja: “Pa, kada hoćeš Kur’an da učiš, ti zatraži kod Allaha zaštitu od prokletog šejtana.” (Prijevod značenja En-Nahl, 98.)
Adabi učenja Kur’ana
Učenje Kur’ana ima svoje adabe, lijepe postupke prilikom učenja. Od njih su i sljedeći adabi:
Prije samog učenja Kur’ana potrebno je zatražiti utočište kod Allaha, subhanehu ve te’ala, od prokletog šejtana, jer je Uzvišeni Allah rekao, kako stoji u prijevodu značenja: “Pa, kada hoćeš Kur’an da učiš, ti zatraži kod Allaha zaštitu od prokletog šejtana.” (Prijevod značenja En-Nahl, 98.)
Iskrenost – čist nijjet, traženje samo Allahovog zadovoljstva i nagrade od Njega Uzvišenog, jer je učenje Kur’ana ibadet, zapravo, jedan od najvećih i najvrednijih ibadeta, a svaki vid ibadeta mora se iskreno upućivati samo Allahu, subhanehu ve te’ala. Svevišnji Allah je rekao, kako stoji u prijevodu značenja: “I Allaha obožavaj iskreno Mu ispovijedajući vjeru.” (Prijevod značenja Ez-Zumer, 2.) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Učite Kur’an i tražite time Allahovo zadovoljstvo prije negoli se pojave ljudi koji će loše postupati prema Kur’anu. Tražit će nagradu za njegovo učenje na ovom svijetu, a ne na onom drugom svijetu.” (Ahmed; lanac prenosilaca je dobar.)
Prisutnost srca, tj. da učač prilikom učenja Kur’ana razmišlja o onome što prouči i da bude svjestan da mu se Uzvišeni Allah obraća putem Kur’ana, jer je Kur’an Allahov govor.
Učiti Kur’an s čistoćom, tj. pod abdestom.
Izbjegavati učenje Kur’ana na nečistim mjestima ili na bučnim mjestima, u skupovima gdje se priča, gdje se ne bi stišali glasovi prilikom učenja Kur’ana.
Od adaba učenja Kur’ana jeste i da učač uljepša svoj glas prilikom učenja Kur’ana.
Da uči Kur’an po tertilu, po tedžvidu, lijepo, sporo, razmišljajući o onome što prouči izgovarajući harfove ispravno sa svim njihovim svojstvima.
Praksa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bila je da je učio polahko odvajajući ajet od ajeta.
Također, od adaba učenja Kur’ana jeste i da učač – kada prouči ajet u kojem se nalazi spomen sedžde – učini sedždu Allahu, subhanehu ve te’ala, tako što će izgovoriti tekbir, tj. riječi ”Allahu ekber”, otići na sedždu i izgovoriti na njoj ”Subhane Rabbijel-E’ala” ili drugu dovu, a zatim se podići sa sedžde bez tekbira i selama.
Ovo su neki od adaba učenja Kur’ana, pa, nastojmo da ih praktikujemo prilikom učenja Allahove Knjige.
Proučavanje Kur’ana i postupanje po njemu
Ovo je glavni cilj objavljivanja Kur’ana kako kaže Uzvišeni Allah u prijevodu značenja: “Ova Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je Knjiga da bi oni razmišljali o njenim ajetima i da bi razumni uzeli pouku.” (Prijevod značenja Sad, 29.) Naši ispravni prethodnici, kao što su mnogo učili i čitali Kur’an, također su ga proučavali i radili po njemu. Ebu Abdurrahman es-Sulemi, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Pričali su nam oni koji su nas podučavali Kur’anu, poput Osmana b. Affana, Abdullaha b. Mes’uda i drugih, da su se oni podučavali od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, deset ajeta. Ne bi uzimali više od deset ajeta, sve dok ih ne bi naučili i saznali sve što je vezano za njih od znanja i rada po tome. Govorili su: ‘Tako smo učili i znanje i rad po njemu.'” Razlog sretnog ili nesretnog života na oba svijeta jeste rad, odnosno nerad po Kur’anu. Allah, subhanehu ve te’ala, rekao je: “Od Mene će vam uputa dolaziti, i onaj ko bude slijedio uputu Moju neće zalutati i neće nesretan biti.
A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu Mi ćemo ga slijepim oživjeti. ‘Gospodaru moj,’ – reći će – ‘Zašto si me slijepa oživio kada sam vid imao?’ ‘Evo zašto’ – reći će On – ‘dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih zaboravljao, pa ćeš danas ti isto tako biti zaboravljen.’ I tako ćemo Mi kazniti sve one koji se pohotama previše odaju i u dokaze Gospodara svoga ne vjeruju. A patnja na onom svijetu bit će, uisitnu, bolnija i vječna.” (Prijevod značenja Taha, 123.-127.) A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kur’an je dokaz za tebe ili protiv tebe.” (Muslim, 223.) Allaha Uzvišenog molimo da nas učvrsti u učenju i proučavanju Njegove Knjige i da nas pomogne u sprovedbi svega onoga što nam je On Uzvišeni naredio i ostavljanju onoga što nam je On Svevišnji zabranio. Molimo Ga, subhanehu, da Kur’an učini proljećem naših srca! Vel-hamdu lillahi Rabbil-‘alemin, ve sallallahu ve selleme ve bareke ‘ala nebijjina Muhammed, ve ‘ala alihi ve sahbihi edžme’in.
Prije samog učenja Kur’ana potrebno je zatražiti utočište kod Allaha, subhanehu ve te’ala, od prokletog šejtana, jer je Uzvišeni Allah rekao, kako stoji u prijevodu značenja: “Pa, kada hoćeš Kur’an da učiš, ti zatraži kod Allaha zaštitu od prokletog šejtana.” (Prijevod značenja En-Nahl, 98.)
Adabi učenja Kur’ana
Učenje Kur’ana ima svoje adabe, lijepe postupke prilikom učenja. Od njih su i sljedeći adabi:
Prije samog učenja Kur’ana potrebno je zatražiti utočište kod Allaha, subhanehu ve te’ala, od prokletog šejtana, jer je Uzvišeni Allah rekao, kako stoji u prijevodu značenja: “Pa, kada hoćeš Kur’an da učiš, ti zatraži kod Allaha zaštitu od prokletog šejtana.” (Prijevod značenja En-Nahl, 98.)
Iskrenost – čist nijjet, traženje samo Allahovog zadovoljstva i nagrade od Njega Uzvišenog, jer je učenje Kur’ana ibadet, zapravo, jedan od najvećih i najvrednijih ibadeta, a svaki vid ibadeta mora se iskreno upućivati samo Allahu, subhanehu ve te’ala. Svevišnji Allah je rekao, kako stoji u prijevodu značenja: “I Allaha obožavaj iskreno Mu ispovijedajući vjeru.” (Prijevod značenja Ez-Zumer, 2.) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Učite Kur’an i tražite time Allahovo zadovoljstvo prije negoli se pojave ljudi koji će loše postupati prema Kur’anu. Tražit će nagradu za njegovo učenje na ovom svijetu, a ne na onom drugom svijetu.” (Ahmed; lanac prenosilaca je dobar.)
Prisutnost srca, tj. da učač prilikom učenja Kur’ana razmišlja o onome što prouči i da bude svjestan da mu se Uzvišeni Allah obraća putem Kur’ana, jer je Kur’an Allahov govor.
Učiti Kur’an s čistoćom, tj. pod abdestom.
Izbjegavati učenje Kur’ana na nečistim mjestima ili na bučnim mjestima, u skupovima gdje se priča, gdje se ne bi stišali glasovi prilikom učenja Kur’ana.
Od adaba učenja Kur’ana jeste i da učač uljepša svoj glas prilikom učenja Kur’ana.
Da uči Kur’an po tertilu, po tedžvidu, lijepo, sporo, razmišljajući o onome što prouči izgovarajući harfove ispravno sa svim njihovim svojstvima.
Praksa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bila je da je učio polahko odvajajući ajet od ajeta.
Također, od adaba učenja Kur’ana jeste i da učač – kada prouči ajet u kojem se nalazi spomen sedžde – učini sedždu Allahu, subhanehu ve te’ala, tako što će izgovoriti tekbir, tj. riječi ”Allahu ekber”, otići na sedždu i izgovoriti na njoj ”Subhane Rabbijel-E’ala” ili drugu dovu, a zatim se podići sa sedžde bez tekbira i selama.
Ovo su neki od adaba učenja Kur’ana, pa, nastojmo da ih praktikujemo prilikom učenja Allahove Knjige.
Proučavanje Kur’ana i postupanje po njemu
Ovo je glavni cilj objavljivanja Kur’ana kako kaže Uzvišeni Allah u prijevodu značenja: “Ova Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je Knjiga da bi oni razmišljali o njenim ajetima i da bi razumni uzeli pouku.” (Prijevod značenja Sad, 29.) Naši ispravni prethodnici, kao što su mnogo učili i čitali Kur’an, također su ga proučavali i radili po njemu. Ebu Abdurrahman es-Sulemi, rahimehullahu te’ala, rekao je: “Pričali su nam oni koji su nas podučavali Kur’anu, poput Osmana b. Affana, Abdullaha b. Mes’uda i drugih, da su se oni podučavali od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, deset ajeta. Ne bi uzimali više od deset ajeta, sve dok ih ne bi naučili i saznali sve što je vezano za njih od znanja i rada po tome. Govorili su: ‘Tako smo učili i znanje i rad po njemu.'” Razlog sretnog ili nesretnog života na oba svijeta jeste rad, odnosno nerad po Kur’anu. Allah, subhanehu ve te’ala, rekao je: “Od Mene će vam uputa dolaziti, i onaj ko bude slijedio uputu Moju neće zalutati i neće nesretan biti.
A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu Mi ćemo ga slijepim oživjeti. ‘Gospodaru moj,’ – reći će – ‘Zašto si me slijepa oživio kada sam vid imao?’ ‘Evo zašto’ – reći će On – ‘dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih zaboravljao, pa ćeš danas ti isto tako biti zaboravljen.’ I tako ćemo Mi kazniti sve one koji se pohotama previše odaju i u dokaze Gospodara svoga ne vjeruju. A patnja na onom svijetu bit će, uisitnu, bolnija i vječna.” (Prijevod značenja Taha, 123.-127.) A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kur’an je dokaz za tebe ili protiv tebe.” (Muslim, 223.) Allaha Uzvišenog molimo da nas učvrsti u učenju i proučavanju Njegove Knjige i da nas pomogne u sprovedbi svega onoga što nam je On Uzvišeni naredio i ostavljanju onoga što nam je On Svevišnji zabranio. Molimo Ga, subhanehu, da Kur’an učini proljećem naših srca! Vel-hamdu lillahi Rabbil-‘alemin, ve sallallahu ve selleme ve bareke ‘ala nebijjina Muhammed, ve ‘ala alihi ve sahbihi edžme’in.
