Kaaba - Mecca Džuma namaz

Odlike petka i džume namaza

– Allah dž.š. je odlikovao petak nad drugim danima, a džumu namaz nad ostalim namazima.

Poslanik a.s. kaže: ”Najbolji dan koji je Sunce obasjalo je petak: u njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u džennet i u njemu je izveden iz dženneta i samo se u petak može desiti Sudnji dan.”

– Džuma do džume briše grijehe počinjene između njih.

Poslanik a.s. kaže: ”Nema tog čovjeka koji se u petak okupa, dobro očisti i namiriše uljanim ili kakvim drugim mirisom koji se zatekne u kući, te tako, ne razdvajajući bilo koga, ode u džamiju, klanja ono što mu je propisano i pažljivo sasluša ono što imam govori, a da mu Allah neće oprostiti ono što je počinio između te i prošle džume.”

– U petku se nalazi vrijeme kada Allah uslišava dove onome ko moli.

Poslanik a.s. je rekao: ”U petku ima jedan čas, u kome, ako ga vjernik potrefi, obavljajući namaz, Allaha neće ni za kakvo dobro zamoliti, a da mu to Allah neće dati i dovu mu uslišati.”

– Odlazak na džumu nagrađuje se džennetom.

Poslanik a.s. je rekao: „ Ko uradi sljedećih pet stvari u jednom danu Alah će ga upisati među džennetlije: ko posjeti bolesnika, prisustvuje dženazi, posti, ode na džumu i ko oslobodi roba.“

– Ko umre petkom ili uoči petka bit će sačuvan kaburskih iskušenja.

Poslanik a.s. kaže: “Nijedan musliman neće umrijeti petkom, niti uoči petka, a da ga Allah neće sačuvati kaburske kušnje.”

Ko je dužan klanjati džumu namaz?

– Musliman

– Muškarac

– Punoljetan

– Slobodan

– Da je udaljen od džamije manje od 5,55 km

– Da je zdrav

– Da je siguran od nasilnika

– Da su mu oči zdrave

– Da su mu noge zdrave

– Da nema nužni posao.

Ko nije dužan klanjati džumu namaz?

Poslanik a.s. kaže: “Svakom muslimanu je stroga dužnost klanjati džumu namaz u džematu, osim četveroga:

-roba

– žene

– malodobnika

– i bolesnika.

Posljedice neopravdanog izostavljanja džume

Poslanik a.s. kaže: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka dolazi na džumu.”

Ibn Abbas kaže: „Ko ostavi tri džume uzastopno, taj je napustio svoj islam.”

Kako se pripremiti za džumu?

– Okupati se prije džume;

– Oprati zube i namirisati se;

– Donositi salevate na Poslanika;

– Učiti suru Kehf;

– Poraniti na džumu namaz;

– Doviti i ibadetiti više nego obično.

Uvjeti za ispravnost džume

– Grad ili selo;

Da se džuma-namaz obavlja u jednom gradu ili naselju na samo jednom mjestu. Stav Imama Šafije, Imama Ahmeda i poznatiji stav Malika jeste da nije dozvoljeno klanjati više od jedne džume u gradu, svejedno bio veliki ili mali grad. Ovog stava je i Imam Ebu Hanife, dok se od njegovih učenika Ebu Jusufa i Muhammeda prenosi drugačiji stav, ali većina hanefijskih pravnika prihvata stav Ebu Hanife.

– Dozvola poglavara ili njegovog zastupnika;

– Džuma namaz se klanja u vrijeme podne namaza;

– Džemat: najmanji broj ljudi je 3 (muškarca) plus imam;

– Da se klanja na javnom mjestu, gdje je pristup svima dozvoljen.

– Hutba

Kako se klanja džuma namaz?

Džuma namaz ima 10 rekata, a u našoj praksi je da se klanja još 6 rekata nafile. Džuma namaz se sastoji od:

– 4 rekata sunneta džume (kao podnveski sunnet)

-HUTBA

–2 rekata farza džume (kao sabahski farz, u džamatu)

–4 rekata sunsunneta džume (kao podnevski sunnet)

-4 rekata ahiri zuhri (kao podnveski farz)

-2 rekata sunnetil vakti (kao sabahski sunnet).

Hutba

Hutba je govor koji imam čini nakon džumanskog sunneta, a prije džumanskog farza. Nije dozvoljeno pričati za vrijeme džumanske hutbe. Onaj ko priča za vrijeme hutbe, pa makar jednu riječ, ne vrijedi mu džuma, neće imati nagrade. Dozvoljeno je pokazati rukom da neko ušuti, ako priča za vrijeme hutbe. Nije dozvoljeno klanjati nafile za vrijeme hutbe. Nije dozvoljeno odgovarati na selam.

Mekruh (ne treba raditi) je za vrijeme hutbe:

– jesti

-piti

-igrati se

-raditi nešto što nam odvlači pažnju od hutbe.

Još neke napomene vezene za džumu

Onaj ko klanja džumu nije dužan klanjati podne. Žene mogu klanjati džumu namaza, ali nisu obavezne. Onaj ko stigne imam prije predaje selama, računa se da je stigao na džumu. Osoba koja propusti džumu klanjat će podne namaz. Kada imam spomene Muhammeda a.s. na hutbi dužni smo donijeti salevata na Poslanika.

Zašto klanjamo podne nakon džume namaza?

Iz predustrožnosti:

– Nepostojanje halife (jednog poglavara za sve muslimane);

– Klanjanje više džuma u jednom mjestu

Ibn Abidin kaže: “Na osnovu navedenog, nakon džume će se klanjati deset rekata i to: četiri rekata (sun)sunneta, četiri ahiri-zuhra i dva rekata sunnetul-vakta“

Slične stavove možemo naći i kod sljedbenika drugih mezheba: Subki (šafijski), Zuhajli (hanbelijski).

Dr. Vehbe Zuhajli, jedan od vodećih savremenih islamskih pravnika, nakon što je spomenuo ovaj stav većine ranijih učenjaka, smatra da klanjanje podne-namaza poslije džume nije obavezno, ali ni zabranjeno ako neko želi da to čini iz ranije spomenutih razloga (Zuhajli, 1985: 2/311). Ovaj stav dr. Zuhajlija, koji pomiruje suprostavljena mišljenja i sagledava realnost savremenog svijeta, je stav koji zauzima i IZ u BiH, kako je to obrazložio Fetva-i-emin Dr. Ljevaković.​

Svaki petak je bajramski dan.Bajram namaz je vadžib , a džuma namaz je farz.Ona je farz svakom muslimanu muškarcu. O vrijednostima džume govore , Kur’an, sunnet i idžma. Ko to porekne , kafir je , Allah džellešanuhu kaže:

„O vjernici , kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite!“ (El-Džuma.,9-10)

Allahov Poslanik s.a.w.s, je rekao:

„Najbolji dan u kome je ikad izaslo sunce je petak; u njemu je stvoren Adem, a.s.,u njemu je uveden u Dzennet i u njemu je izveden iz Dzenneta i njemu ce nastupiti Smak svijeta“.Muslim)
„Ima jedan trenutak u petku , kad se rob musliman obrati Allahu za nešto, namaz klanjajući, On će mu to sigurno dati“. (Buharija)

Ima mnogo hadisa o vrijednostima (fadiletima ) petka.To je najljepši dan koji je sunce obasjalo.Na taj dan je stvoren Adem, alejhisselam,na taj dan je otišao u Džennet, taj dan je izveden iz Dženneta, a objavljeno je da će Kijametski dan nastupiti na taj dan.

„Dobra djela se udvostručavaju petkom“.(Munavi)

„ Ko izostavi uzastupno tri džume bez opravdanog razloga , bit će upisan u munafike“.(Tirmizi)

Ovom mubarek danu, kao najodabranijem u sedmici, treba odati dužno poštovanje kako je to propisano islamskim propisima.Ovaj dan je sunnet uzeti gusul-abdest, obući najljepšu odjeću, lijepo se urediti i namirisati, i kolik god je moguće , ranije otići na džuma namaz.

Posebno je petkom vrijedno dati sadaku.

Uvijet da bi džuma namaz bio ispravan je, da se uđe u vrijeme podne vakta, da se prije farz namaza prouči hutba, da je mjesto gdje se klanja džuma namaz svakom otvoreno, da je mjesto gdje će se klanjati džuma u gradu ili okolici grada , da osim imama budu najmanje još tri muškarca za džemat , i da džumu namaz kao imam i hatib klanja neko ko je za to ovlašćen.

HUTBA

Prije džume namaza farz je hutbu proučiti.Džuma namaz bez hutbe nije sahih.Uče se dva dijela hutbe. U oba dijela hutbe daju se savjeti muslimanima.Djelovi se međusobno malo razlikuju po sadržaju.U drugom dijelu se uči dova za dobro muslimanima na oba svijeta.Prvi dio hutbe je obavezan, a drugi je sunnet.​

ŠARTOVI HUTBE SU:

-da se uči u svom vaktu,

-da se uči prije farza,

-da se uči sa nijetom hutbe,da se uči u prisustvu džemata,

-kad se hutba uči, da prisustvuje bar jedna osoba kojoj je farz džuma

Neka pravila vezana za hutbu

-ne govoriti, otkad hatib iziđe na mimber sve dok ne počne namaz klanjati
-mekruh blizak haramu je čak i nekoga tada opomenuti da šuti
-mekruh je i glasno dovu učiniti

Sve što je haram za vrijeme namaza , haram je i za vrijeme hutbe.Bajramske hutbe su iste kao hutbe džume, s razlikom što hutba džume počinje hamdom, a bajramska hutba tekbirom.

Kako se klanja džuma namazKako se Klanja (Džuma namaz)

Džuma namaz se sastoji od deset rekata-četiri rekata sunneta, dva farza, i još četiri rekjata drugog sunneta.

Oba sunneta se klanjaju kao podnevski sunneti, a farz isto kao sabahski farz,
Poslije drugog sunneta džume, klanja se još šest rekata ,
četiri rekata ahiri-zuhri i dva rekjata sunneti‘ l-vakti.

Ponašanje u džamiji tokom džume

Ako je džamija vec popunjena, nepristojno je gurati se, gaziti izmedu ljudi, probijati se, i razdvajati ljude, da bi se zauzela bolja pozicija u saffu. U tom smislu su Resulullahove rijeci: „Sjedi i ne uznemiravaj druge“.

Kada se zauzme mjesto u džamiji obaveza je svakog prisutnog da pristojno sjedi, što podrazumijeva da se ne pružaju noge bez potrebe, a posebno prema Kibli. Takode je pokudeno naslanjati se na stupove ili zidove džamije, jer se na taj nacin tijelo opusti i oslabi koncentracija za pracenje hutbe koja je obaveza kao i sami namaz. Kada se imam popne na mimber zabranjeno je igranje bilo cime kao i svaki razgovor. Poslanik, s.a.v.s, rekao je: „Ako na džumi, dok imam govori, drugu do tebe (koji prica) rekneš, ‚šuti‘ – ucinio si besmislicu“.

Imam Ahmed, rahimehullahu teala, bilježi hadis od Ibn Evsa es-Sekafija koji je rekao: „Čuo sam Allahovog poslanika, s.a.v.s, kako kaže: „Ko se očisti i okupa u petak, rano ustane i među prvima dođe pješke, a ne na jahalici, sjedne blizu imama i sasluša ga,ne progovori – za svaki ce korak imati nagradu kao što se ima od godine dana dobrovoljnog posta i namaza“.

Ako čovjek ispoštuje navedeno u ovom hadisu, nadati se je da će mu džuma biti iskup za male grijehe koje je počinio između te i predhodne džume. Vjerovjesnik, s.a.v.s, je rekao: „Pet dnevnih namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana, brišu grijehe počinjene izmedu njih, ako se izbjegnu veliki grijesi“.

Šta je petkom lijepo raditi?

S obzirom da je petak kod Allaha, dž.š, toliko odlikovan, poželjno je da mu iskažemo dužne počasti i poštovanje. One se ogledaju, uglavnom, u sljedečem:

1. Okupati se, obuči čistu odjeću i namirisati se. Poslanik, s.a.v.s, je u tom smislu kazao: „Dužnost je svakog muslimana petkom se okupati, obući najljepšu odjecu, i ako ima mirisa, namirisati se“.​

2. Poraniti u džamiju, jer se za rani odlazak u džamiju obećavaju velike nagrade. Resulullah, s.a.v.s, je rekao: „Ko se u petak okupa, onako kao što se kupa radi džunupluka, a zatim u prvom satu ode u džamiju, imat će nagradu kao da je u kurban žrtvovao devu, ko ode u drugom satu, imat će nagradu kao da je u kurban zaklao kravu, ko ode u trećem satu, imat će nagradu kao da je kurban zaklao rogatog ovna, ko ode u četvrtom satu, imat će nagradu kao da je žrtvovao kokoš, a ko ode u petom satu, imat će nagradu kao da je žrtvovao jaje. Kada se imam pojavi na mimberu, meleki se okupe da slušaju hutbu“.

3. Kada se uđe u džamiju vrijedno je da čovjek klanja dva rekata , (tehijjetul-mesdžid), pa čak i ako bi imam već bio na mimberu, pošto je Alejhisselam kazao: „Kada u petak neko od vas ude u džamiju i zatekne imama da drži hutbu, neka klanja dva rekata (tehijjetu-mesdžida) i neka ih što više skrati“.

4. Poželjno je da se raniji dolazak u džamiju iskoristi za klanjanje dobrovoljnog namaza (nafile) i da se strogo vodi računa o tome da se prisutni u džamiji niti jednim gestom ne uznemiravaju. Vjerovjesnik, s.a.v.s, je rekao: „Nema tog čovjeka koji se u petak okupa i što bolje očisti, i namiriše se uljanim ili kakvim drugim mirisom koji se zatekne u kući, te tako, ne razdvajajući bilo koga, ode u džamiju, klanja ono što mu je propisano i pažljivo sasluša ono što imam govori, a da mu Allah od te do sljedeće džume neće oprostiti, ukoliko ne počini neki od velikih grijeha“.

5. Uoči petka ili u petak, do pred džuma-namaz, pohvalno je proučiti prvih, odnosno zadnjih deset ajeta sure El-Kehf, jer se po riječima Poslanika, a.s, na taj način mu’min zaštićuje od (Mesihid-Dedždžala), a posebno je vrijedno u ovom terminu proučiti cijelu suru El-Kehf. Poslanik, a.s, je rekao: „Ko u petak prouči suru El-Kehf, od te do sljedeće džume će ga pratitit i obasjavati svjetlo“.

6. Učenje salavata na Vjerovjesnika, s.a.v.s, trebalo bi biti stalna praksa vjernika, pogotovo u petak ili uoči petka, pošto je on donošenje salavata na njega posebno pohvalio u petak rekavši: „Petkom i uoči petka što više donosite salavate na mene, jer ću onome ko to bude činio biti svjedok i zaizimaću se za njega na Sudnjem danu“.

7. Jedna od odlika koje krase ovaj blagoslovljeni dan je i odabrani trenutak koji se krije u njemu. Vrijeme tog trenutka je, po nekim islamskim učenjacima, od momenta kada se imam popne na mimber pa do predavanja selama u džumanskom farzu, a po drugima taj trenutak treba tražiti od momenta kada se imam popne na mimber pa do poslije ikindija-namaza. Drugom mišljenju daje se prednost pošto se temelji na sahih predajama koje bilježe Ahmed i Ibn Madždže. Stoga bi svaki vjernik to vrijeme trebalo da posveti dovi. Resulullah, s.a.v.s, je rekao: „U petak ima jedan čas, u kome, ako ga vjernik potrefi, Allaha neće ni za kakvo dobro zamoliti, a da mu to Alla neće dati i dovu mu uslišati“. (Muslim)​