Razna Literatura Mjesec borbe i osude genocida

Negiranje genocida je prema istraživanjima poznatih naučnih autoriteta holokausta i genocida, posljednja faza genocida, koja uvijek prati taj najteži oblik zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i može trajati veoma dugo nakon izvršenog genocida. Negiranje genocida je valjan i pouzdan indikator koji ukazuje da je genocid izvršen. Negiranje ima različite motive: ideološke, strateške i druge, pri čemu su posljedice po žrtve uvijek tragične. Negiranje genocida je zločin genocida, koji se odvija u dvije faze: tokom činjenja zločina i nakon izvršenja zločina.

Negiranje ima za cilj da: svjesno i namjerno falsifikuje činjenice, posebno u vezi sa uzrocima, ciljevima i karakterom rata (insistiranje na građanskom ratu, umjesto međunarodnom oružanom sukobu), te prirodom zločina (insistiranje na “etničkom čišćenju”, umjesto genocidu); izjednači izvršioce genocida i žrtve; namjerno dezinformiše i obmani domaću i međunarodnu javnost; ukaže na postojanje više različitih strana i njihovu podjednaku krivicu i odgovornost; izvršioci izbjegnu odgovornost za genocid; prikaže izvršioce kao heroje, koji se navodno bore za pravednu stvar, ohrabri izvršenje genocida; demonizira žrtve i prikaže ih kao izvršioce zločina; prikriva, minimizira i relativizira genocid, posebno činjenice o broju i statusu žrtava, pri čemu se ublažavaju planska i sistematska masovna i pojedinačna ubistva; održi prisustvo genocidne ideologije, politike i prakse.

Genocid u Bosni i Hercegovini zajedno sa pet drugih največih genocida dvadesetog stoljeća se Rezolucijom Kanadskog parlamenta komemoriše i izučava svakog aprila u Kanadi. April je mjesec koji je u Kanadi proglašen mjesecom borbe protiv genocida. 2015.godine Kanadski parlament je donio jednoglasnu historijsku Rezoluciju za priznavanje mjeseca aprila kao “Mjesec sjećanja na genocid, osudu i prevenciju”. Genocidi koji su priznati u Kanadi od strane Parlamenta i Vlade su Holokaust, genocid nad Tutsima u Ruandi, ukrajinski Holodomor, Armenski genocid, Yazidisa genocid, Rohingya genocid i genocid u Srebrenici.

Naučno saznanje, stečeno naučnim istraživanjima o genocidu i drugim oblicima zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, pored naučnog doprinosa, najneposrednije je u funkciji izgradnje, očuvanja i razvoja mira, sloboda i prava, solidarnosti, uzajamnosti, itd, jednom riječju svih proklamovanih principa i vrijednosti u najvišim dokumentima Ujedinjenih nacija, čije uvažavanje i ugrađivanje u temelje ljudskog društva obezbjeđuje razvoj boljeg i pravednijeg svijeta, kao ideala kome treba da teži savremena civilizacija i kultura i ljudsko čovječanstvo.

Istražujući genocid Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} kao samostalna naučno istraživačka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će utjecati i djelovati na svijest svijetskih lidera, kako bismo spasili savremeno čovječanstvo i civilizaciju, očuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zločina genocida moraju konačno, u interesu budućnosti svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jačanja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku, ideološku ili političku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji sprečavanja i kažnjavanja zločina genocida.

Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura sjećanja. Ta kultura sjećanja podrazumjeva da se o največim zločinima treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije moguća samo emocijama. Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu. IGK nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni događali.

Ukupnom djelatnošću IGK dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. IGK je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid. IGK nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta u Kanadi, Sjevernoj Americi i šire o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni događali. Ukupnom djelatnošću IGK dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti.​

IGK putem naučnih istraživanja dolazi do naučno istinitih saznanja koja prezentira naučnoj i drugim javnostima, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid.



Kanada je dala veliki doprinos istini i pravdi i tako je učinila veliki korak ka prevenciji u borbi protiv genocida u svijetu. Istovremeno Kanada je doprinijela miru i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regionu koji se moraju bazirati na istini, pravdi i kulturi sjećanja. Kanada je primjer kako se institucionalno treba odnositi prema kulturi sjećanja upotrebom naučno istraživačkih, sudskih i historijskih činjenica. Naučni rada za istinu i pravdu je ujedinio sve značajnije institucije, organizacije i pojedince, prijatelje i aktiviste istine i pravde u Kanadi u procesu borbe protiv negiranja genocida i revizije sudskih, naučno istraživačkih i historijskih činjenica. To je značajan korak u nastajanju tako potrebne koalicije za mir, sigurnost i saradnju utemeljene na istini i pravdi.

Emir Ramić Institut za istraživanje genocida Kanada​