Hatib: dr. Abdullah ibn Abdurrahamn el-Buajdžan
8. ševval 1439. po Hidžri / 22. juni 2018.
Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu, Njega hvalimo i od Njega pomoć molimo. Koga Allah uputi na Pravi put, niko ga ne može u zabludu odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, neka su na njega Allahova milost i blagoslov, i na njegovu porodicu i ashabe. Najbolji govor je Allahova Knjiga, a najbolja uputa je uputa Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi u Vatru.
Oporučujem sebi i vama bogobojaznost: “Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da se bojite Allaha.” (En-Nisa, 131)
O muslimani, bojte se Allaha, požurite s činjenjem dobrih djela i potvrdite vaše riječi djelima, jer suština čovjekovog života je vrijeme provedeno u pokornosti Allahu, džellešanuhu. Pametan je onaj ko svodi račun sa svojom dušom i radi za život poslije smrti, a nemoćan je onaj ko ispunjava prohtjeve duše i od Allaha se nada dobru.
Poštovani vjernici! Ispratili ste mjesec ramazan, mjesec dobrote, pokornosti i oprosta. Da nam je znati kome je on primljen, pa da mu čestitamo, a kome je odbijen, pa da sa njim saosjećamo. Allah primio vaša dobra djela, oprostio vam grijehe i umnogostručio vam nagradu. Allahu se iskreno klanjajte i tražite Njegovu blizinu, i budite ustrajni u tome, jer je ustrajnost u činjenju dobrih djela jedan od znakova da su djela primjena kod Allaha, džellešanuhu.
Allahu najdraže djelo, kojim Mu se vjernik može približiti, jesu farzovi, vjerske dužnosti, a rob će se Allahu približavati nafilama sve dok ga On ne zavoli. Ko se Allahu približi pedalj, On se njemu približi aršin, lakat, a ko se Allahu približi lakat, On se njemu približi za jedan hvat, a ko Allahu ide hodeći, On njemu dođe žureći.
Čuvajte farzove, ne izbjegavajte Kur’an, klanjajte noćni namaz i postite duge i vrele dane. Sufjan ibn Abdullah es-Sekafi, radijallahu anhu, kazuje: “Rekao sam: ‘Allahov Poslaniče, reci mi nešto o islamu, tako da poslije tebe više nikoga ne moram pitati.’ On je rekao: ‘Reci: ‘Vjerujem u Allaha’, a zatim ustraj u tome.’”
Od sunneta vašeg Poslanika jeste post šest dana mjeseca ševala. Ebu Ejjub el-Ensari, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan, i poslije njega šest dana ševala, ima nagradu kao da je postio cijelu godinu.” Značenje hadisa je da se dobro djelo nagrađuje deseterostruko, pa se, shodno tome, jedan mjesec posta vrednuje kao deset mjeseci, i šest dana kao šezdeset dana, odnosno dva mjeseca, i to je kao post cijele godine.
O muslimani! Vrijeme je poput imetka, i jedno i drugo je dragocjeno i obaveza ih je čuvati, bdjeti nad njima, racionalno ih trošiti i raspolagati njima, s tom razlikom da se imetak može prikupljati, pohraniti, unaprijediti, a vrijeme ne može. Svaka minuta i trenutak koji odu, nikada ti se neće vratiti, makar potrošio cijeli dunjaluk da ih vratiš.
Ako je vrijeme ograničeno određenim rokom i životni vijek ograničen, niti se može produžiti niti smanjiti, i ako je njegova prava vrijednost u kvalitetnom korištenju, onda je obaveza svakog muslimana da ga brižno čuva, koristi na najproduktivniji način i ne upropaštava nijedan njegov dio, manji ili veći. Čovjek će “sačuvati” vrijeme, ako bude znao gdje i kako ga troši, a najbolja “potrošnja” vremena je u pokornosti Allahu, džellešanuhu, i činjenju dobrih, bogougodnih djela. Svaki trenutak koji potrošiš u pokornosti Allahu, nikada se za njega nećeš kajati.
O vjernici! Životni vijek je kratak, vremena je malo, sve što je bilo, prošlo je, a ono što će doći, ne može se izbjeći. Čitav životni vijek je sezona za činjenje dobrih djela i ne ostavlja prostora nemarnosti, i svaki njegov trenutak je trenutak iskušenja i ispita i ne ostavlja prostora čekanju. S ovim kratkim i neznatnim životnim vijekom čovjek može kupiti sebi vječnost u Džennetu, i trajanje koje vrijeme ne može prekinuti. Nasuprot tome, onaj koji je bio nemaran prema životu, izlaže svoju dušu velikoj opasnosti, propasti i kajanju.
Razuman čovjek zna cijeniti vrijednost života, koji mu je darovan, i vodi računa o tome kako ga iskoristiti na najbolji način – iskoristiti priliku koja se više neće ukazati i u čijem je propuštanju možda njegova propast.
O muslimani! Ljetni raspust, koji trenutno živite i u kojem uživate, prilika je za odmor, i duševni i fizički, nadokandu propuštenih prava i obaveza i pripremu za bližu i dalju budućnost, a ne za zanemarivanje obaveza, gomilanje zadataka, utapanje u strastima, opterećivanje pleća grijesima i odgovornošću. Bojte se Allaha u pogledu svojih porodica i djece. Odgajajte ih da znaju cijeniti vrijeme i koristiti ga na ispravan način, u traženju korisnog znanja, činjenju dobrih djela, stjecanju halal opskrbe, pokornosti i ibadetu. To je istinski odgoj generacija.
Ako se generacije odgoje da beskorisno troše potencijale i vrijeme, na taj način naviknute su na zanemarivanje prava i obaveza, nepreuzimanje emaneta i odgovornosti, nebrigu i nesposobnost suočavanja sa životnim izazovima u različitim fazama ljudskog života. Besposlenost i puno “praznog prostora” izlaže mlade ljude smutnjama, strastima, devijacijama i nevoljama.
O vjernici! Allah, džellešanuhu, pitat će vas o vašim životima, u čemu ste ih proveli. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Na Sudnjem danu neće se pomjeriti stopalo sina Ademovog sve dok ne odgovori na četvero: za život, kako mu je prošao; mladost kako ju je proveo; imetak, kako ga je zaradio i u šta ga je utrošio; znanje, kako ga je iskoristio.”
Kada čovjek dođe pred Allaha, radi polaganja računa, bosih nogu i nagog tijela, bez zastora, i bude iščekivao pitanje i pripremao odgovor, pa bude upitan za život kako mu je prošao i mladost kako ju je proveo, o Allahu, kakav će to prizor biti, i kolika će njegova odgovornost biti! Neka se svako od nas zapita, kada mu bude upućeno ovo pitanje, šta će mu naumpasti u tom trenutku, i koje je to djelo koje je pripremio tokom svoje mladosti!
O vjernici! Pripremite odgovor za pitanje i za odgovor istinu. Pametan čovjek neće dozvoliti da ijedan trenutak njegovog života ode u nepovrat, ni kada je u pitanju njegova vjera ni kada su u pitanju njegovi dunjalučki interesi. Slobodno vrijeme je blagodat ako se iskoristi na ispravan način, a nevolja i kazna ako se upropasti. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Mnogi ljudi su obmanjeni u pogledu dvije stvari: zdravlja i slobodnog vremena.” “Rasipanje” slobodnog vremena je obmana, pomanjkanje vjere i maloumnost, s kojim je iskušan veliki broj ljudi.
Bojte se Allaha po pitanju vas samih i vaših porodica, iskoristite prilike i trudite se da ih dobijete. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao jednom čovjeku, savjetujući ga: “Iskoristi petero prije drugih petero: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti.”
O odgajatelji, nema šerijatske zapreke u uživanju, razonodi, zabavi i odmoru, bez pretjerivanja, činjenja grijeha i zanemarivanja obaveza i dužnosti. Sve to spada u mubah – dozvoljeno opuštanje i davanja oduška duši, a u tome je i obnavljanje snage i revitalizacija duše, s tim da treba paziti da se ono ne pretvori u traćenje i rasipanje dragocjenog vremena, ovisnost i nemarnost. Islamski ummet ima veliku potrebu za potencijalima i pravilnim korištenjem vremena. Tražite perfekciju u svemu ili joj se približite.
O muslimani! Neprijateljstvo, razdor i sukobi među muslimanima najbolnija su rana, najveća nevolja i iskušenje s kojim se suočava islamski ummet, a zaštita muslimanskih života, časti i imetka, kao što vam je dobro poznato, spada u općeprihvaćene intencije i istine vjere i zdravog razuma.
Odustajanje od određenih interesa, u ime kompromisa i čuvanja muslimanske krvi, veliko je dobro, interes svih muslimana, hrabrost i odvažnost. Čuvajte muslimansku krv, čuvajte muslimansku krv, izgladite međusobne razmirice, pomozite se u dobročinstvu i bogobojaznosti a ne u grijehu i nasilju.
Allah popravio vaše stanje, ujedinio vašu riječ, popravio vaše međusobne odnose, zbližio vaša srca!
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
8. ševval 1439. po Hidžri / 22. juni 2018.
Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu, Njega hvalimo i od Njega pomoć molimo. Koga Allah uputi na Pravi put, niko ga ne može u zabludu odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, neka su na njega Allahova milost i blagoslov, i na njegovu porodicu i ashabe. Najbolji govor je Allahova Knjiga, a najbolja uputa je uputa Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi u Vatru.
Oporučujem sebi i vama bogobojaznost: “Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da se bojite Allaha.” (En-Nisa, 131)
O muslimani, bojte se Allaha, požurite s činjenjem dobrih djela i potvrdite vaše riječi djelima, jer suština čovjekovog života je vrijeme provedeno u pokornosti Allahu, džellešanuhu. Pametan je onaj ko svodi račun sa svojom dušom i radi za život poslije smrti, a nemoćan je onaj ko ispunjava prohtjeve duše i od Allaha se nada dobru.
Poštovani vjernici! Ispratili ste mjesec ramazan, mjesec dobrote, pokornosti i oprosta. Da nam je znati kome je on primljen, pa da mu čestitamo, a kome je odbijen, pa da sa njim saosjećamo. Allah primio vaša dobra djela, oprostio vam grijehe i umnogostručio vam nagradu. Allahu se iskreno klanjajte i tražite Njegovu blizinu, i budite ustrajni u tome, jer je ustrajnost u činjenju dobrih djela jedan od znakova da su djela primjena kod Allaha, džellešanuhu.
Allahu najdraže djelo, kojim Mu se vjernik može približiti, jesu farzovi, vjerske dužnosti, a rob će se Allahu približavati nafilama sve dok ga On ne zavoli. Ko se Allahu približi pedalj, On se njemu približi aršin, lakat, a ko se Allahu približi lakat, On se njemu približi za jedan hvat, a ko Allahu ide hodeći, On njemu dođe žureći.
Čuvajte farzove, ne izbjegavajte Kur’an, klanjajte noćni namaz i postite duge i vrele dane. Sufjan ibn Abdullah es-Sekafi, radijallahu anhu, kazuje: “Rekao sam: ‘Allahov Poslaniče, reci mi nešto o islamu, tako da poslije tebe više nikoga ne moram pitati.’ On je rekao: ‘Reci: ‘Vjerujem u Allaha’, a zatim ustraj u tome.’”
Od sunneta vašeg Poslanika jeste post šest dana mjeseca ševala. Ebu Ejjub el-Ensari, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan, i poslije njega šest dana ševala, ima nagradu kao da je postio cijelu godinu.” Značenje hadisa je da se dobro djelo nagrađuje deseterostruko, pa se, shodno tome, jedan mjesec posta vrednuje kao deset mjeseci, i šest dana kao šezdeset dana, odnosno dva mjeseca, i to je kao post cijele godine.
O muslimani! Vrijeme je poput imetka, i jedno i drugo je dragocjeno i obaveza ih je čuvati, bdjeti nad njima, racionalno ih trošiti i raspolagati njima, s tom razlikom da se imetak može prikupljati, pohraniti, unaprijediti, a vrijeme ne može. Svaka minuta i trenutak koji odu, nikada ti se neće vratiti, makar potrošio cijeli dunjaluk da ih vratiš.
Ako je vrijeme ograničeno određenim rokom i životni vijek ograničen, niti se može produžiti niti smanjiti, i ako je njegova prava vrijednost u kvalitetnom korištenju, onda je obaveza svakog muslimana da ga brižno čuva, koristi na najproduktivniji način i ne upropaštava nijedan njegov dio, manji ili veći. Čovjek će “sačuvati” vrijeme, ako bude znao gdje i kako ga troši, a najbolja “potrošnja” vremena je u pokornosti Allahu, džellešanuhu, i činjenju dobrih, bogougodnih djela. Svaki trenutak koji potrošiš u pokornosti Allahu, nikada se za njega nećeš kajati.
O vjernici! Životni vijek je kratak, vremena je malo, sve što je bilo, prošlo je, a ono što će doći, ne može se izbjeći. Čitav životni vijek je sezona za činjenje dobrih djela i ne ostavlja prostora nemarnosti, i svaki njegov trenutak je trenutak iskušenja i ispita i ne ostavlja prostora čekanju. S ovim kratkim i neznatnim životnim vijekom čovjek može kupiti sebi vječnost u Džennetu, i trajanje koje vrijeme ne može prekinuti. Nasuprot tome, onaj koji je bio nemaran prema životu, izlaže svoju dušu velikoj opasnosti, propasti i kajanju.
Razuman čovjek zna cijeniti vrijednost života, koji mu je darovan, i vodi računa o tome kako ga iskoristiti na najbolji način – iskoristiti priliku koja se više neće ukazati i u čijem je propuštanju možda njegova propast.
O muslimani! Ljetni raspust, koji trenutno živite i u kojem uživate, prilika je za odmor, i duševni i fizički, nadokandu propuštenih prava i obaveza i pripremu za bližu i dalju budućnost, a ne za zanemarivanje obaveza, gomilanje zadataka, utapanje u strastima, opterećivanje pleća grijesima i odgovornošću. Bojte se Allaha u pogledu svojih porodica i djece. Odgajajte ih da znaju cijeniti vrijeme i koristiti ga na ispravan način, u traženju korisnog znanja, činjenju dobrih djela, stjecanju halal opskrbe, pokornosti i ibadetu. To je istinski odgoj generacija.
Ako se generacije odgoje da beskorisno troše potencijale i vrijeme, na taj način naviknute su na zanemarivanje prava i obaveza, nepreuzimanje emaneta i odgovornosti, nebrigu i nesposobnost suočavanja sa životnim izazovima u različitim fazama ljudskog života. Besposlenost i puno “praznog prostora” izlaže mlade ljude smutnjama, strastima, devijacijama i nevoljama.
O vjernici! Allah, džellešanuhu, pitat će vas o vašim životima, u čemu ste ih proveli. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Na Sudnjem danu neće se pomjeriti stopalo sina Ademovog sve dok ne odgovori na četvero: za život, kako mu je prošao; mladost kako ju je proveo; imetak, kako ga je zaradio i u šta ga je utrošio; znanje, kako ga je iskoristio.”
Kada čovjek dođe pred Allaha, radi polaganja računa, bosih nogu i nagog tijela, bez zastora, i bude iščekivao pitanje i pripremao odgovor, pa bude upitan za život kako mu je prošao i mladost kako ju je proveo, o Allahu, kakav će to prizor biti, i kolika će njegova odgovornost biti! Neka se svako od nas zapita, kada mu bude upućeno ovo pitanje, šta će mu naumpasti u tom trenutku, i koje je to djelo koje je pripremio tokom svoje mladosti!
O vjernici! Pripremite odgovor za pitanje i za odgovor istinu. Pametan čovjek neće dozvoliti da ijedan trenutak njegovog života ode u nepovrat, ni kada je u pitanju njegova vjera ni kada su u pitanju njegovi dunjalučki interesi. Slobodno vrijeme je blagodat ako se iskoristi na ispravan način, a nevolja i kazna ako se upropasti. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Mnogi ljudi su obmanjeni u pogledu dvije stvari: zdravlja i slobodnog vremena.” “Rasipanje” slobodnog vremena je obmana, pomanjkanje vjere i maloumnost, s kojim je iskušan veliki broj ljudi.
Bojte se Allaha po pitanju vas samih i vaših porodica, iskoristite prilike i trudite se da ih dobijete. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao jednom čovjeku, savjetujući ga: “Iskoristi petero prije drugih petero: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti.”
O odgajatelji, nema šerijatske zapreke u uživanju, razonodi, zabavi i odmoru, bez pretjerivanja, činjenja grijeha i zanemarivanja obaveza i dužnosti. Sve to spada u mubah – dozvoljeno opuštanje i davanja oduška duši, a u tome je i obnavljanje snage i revitalizacija duše, s tim da treba paziti da se ono ne pretvori u traćenje i rasipanje dragocjenog vremena, ovisnost i nemarnost. Islamski ummet ima veliku potrebu za potencijalima i pravilnim korištenjem vremena. Tražite perfekciju u svemu ili joj se približite.
O muslimani! Neprijateljstvo, razdor i sukobi među muslimanima najbolnija su rana, najveća nevolja i iskušenje s kojim se suočava islamski ummet, a zaštita muslimanskih života, časti i imetka, kao što vam je dobro poznato, spada u općeprihvaćene intencije i istine vjere i zdravog razuma.
Odustajanje od određenih interesa, u ime kompromisa i čuvanja muslimanske krvi, veliko je dobro, interes svih muslimana, hrabrost i odvažnost. Čuvajte muslimansku krv, čuvajte muslimansku krv, izgladite međusobne razmirice, pomozite se u dobročinstvu i bogobojaznosti a ne u grijehu i nasilju.
Allah popravio vaše stanje, ujedinio vašu riječ, popravio vaše međusobne odnose, zbližio vaša srca!
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
