Hatib: dr. Abdulmuhsin ibn Muhammed el-Kasim
28. zul-kade 1439. po Hidžri / 10. august 2018.
Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu. Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo i Njemu se utječemo od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, neka su na njega Allahova milost, blagoslov i spas, i na njegovu porodicu i ashabe. Bojte se Allaha i budite svjesni Njegovog nadzora, u tajnosti i javnosti.
O muslimani, odabrana vremena za činjenje dobrih djela, Allahovom dobrotom i plemenitošću, ciklično se ponavljaju, i samo što prođe vrijeme jednog ibadeta, nastupi drugo, i tako tokom cijele godine.
Evo, karavane hadžija kreću se prema Allahovom Drevnom hramu, odazivajući se pozivu Ibrahima el-Halila, alejhis-selam, koji je on, po Allahovom emru, oglasio svim generacijama ljudskog roda: “… i oglasi ljudima hadž! – dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim; dolazit će iz mjesta dalekih.” (El-Hadždž, 27)
Posjeta Allahove kuće je farz i čin pobožnosti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “O ljudi, Allah vam je naredio hadž, pa ga izvršite.” (Muslim)
Hadž je, u islamu, uzvišeni ibadet, jedan je od pet islamskih temelja i jedno od Allahu najdražih djela. Upitan je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Koje je djelo najbolje?”, pa je rekao: “Vjerovanje u Allaha.” Ponovo ga upitaše: “Koje poslije toga?”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: “Borba na Allahovom putu.” Ponovo je upitan: “Koje poslije toga?”, pa je odgovorio: “Hadž mebrur – propisno obavljen i kod Allaha primljen hadž.” (Muttefekun alejhi)
Hadž briše prljavštinu grijeha i loših djela. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Hadž briše ono što je bilo prije.” (Muslim)
Također, hadž čisti i uzdiže onoga ko ga obavi. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko obavi hadž i ne bude govorio ružne riječi i činio grijehe, vratit će se kući čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.” (Muttefekun alejhi)
Allah, džellešanuhu, hvali hadžije Svojim melekima. Vjerovjesnik je rekao: “Nema nijednog dana u kojem Allah oslobodi više ljudi od Vatre od dana Arefata. On se približi i hvali se Svojim melekima: ‘Šta žele ovi?’” (Muslim)
Onome koji iskreno, u ime Allaha, obavi hadž, nema druge nagrade osim Dženneta. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Umra do umre iskupljuje grijehe počinjene između njih, a za hadž mebrur nema druge nagrade osim Dženneta.” (Muttefekun alejhi)
Hadž je najveći islamski skup, koji spaja muslimansku sadašnjost sa prošlošću, i pruža priliku Allahovim iskrenima robovima da cijeli period hadža žive kao jedan ummet, zajednica, čvrsto se držeći svoje vjere, a to je jedino moguće ako budu slijedili Kur’an, sunnet i put prvih generacija muslimana. Hadž uklanja sve barijere među ljudima, jezičke, etničke i rasne, i ostaje samo jedan kriterij vrednovanja, a to je – bogobojaznost. Uzvišeni kaže: “Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji.” (El-Hudžurat, 13)
Najbolja poputnina hadžije jeste bogobojaznost. Uzvišeni kaže: “I onim, što vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost.” (El-Bekara, 197)
Ko odluči posjetiti Allahovu kuću, potrebno je da se opskrbi pobožnošću, koja će ga odvratiti od grijeha, blagošću, koja će ga odvratiti od srdžbe, lijepim ponašanjem prema svojim saputnicima, a najvažnije što će ga približiti Allahu jeste obznanjivanje čiste vjere u Allaha – tevhida u svim obredima i iskrenost u obavljanju svih djela. Uzvišeni kaže: “Hadž i umru radi Allaha izvršavajte!” (El-Bekara, 196)
Obznanjivanje Božije jednoće na hadžu glavno je obilježje i odlika hadžija. “Lebbejkallahumme lebbejke, lebbejke la šerike leke, innel-hamde ve niʼmete leke vel-mulk la šerike leke! – Odazivam Ti se, Gospodaru, odazivam! Odazivam Ti se, Ti Sebi nemaš ravnoga, odazivam Ti se! Doista sva zahvala, sve blagodati i sva vlast Tebi pripadaju! Ti Sebi nemaš ravnoga!”
Ko obavi hadž, s čvrstim ubjeđenjem u susret sa svojim Gospodarom, neka se drži vjere u Jednog Boga i neka se samo Njemu klanja do svoje smrti. Uzvišeni kaže: “Ko žudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka čini dobra djela i neka, klanjajući se Gospodaru svome, Njemu nikoga ne pridružuje!” (El-Kehf, 110)
Veličanje i slavljenje Allaha nerazdvojni je “saputnik” hadžija u tavafu, u sa’ju, bacanju kamenčića, klanju kurbana, u njihovim danima i noćima, kako bi njihova srca ostala čvrsto vezana za Allaha, i čista od svega drugog.
Hadž je vrlo važna lekcija iz praktične primjene koncepta ittibaa – slijeđenja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Nijedan obred ni ibadet ne čine se osim u skladu s Poslanikovom praksom. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Uzmite od mene vaše obrede, jer ne znam da li ću, poslije ovog, obaviti ijedan hadž.” (Muslim)
Slijeđenje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dokaz je iskrenosti, imana i ljubavi. Uzvišeni kaže: “Reci: ‘Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!’ – A Allah prašta i samilostan je.” (Ali Imran, 31)
Svaki ibadet koji nije u skladu sa Poslanikovom uputom, nema svoju vrijednost i Allah ga neće primiti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko uradi neko djelo suprotno našoj praksi, ono se odbacuje.” (Muslim)
Jedna od uzvišenih intencija hadža jeste uspostavljanje zikra – spominjanja Allaha i njegov kontinuitet. Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Tavaf oko Kabe, hod između Safe i Merve, bacanje kamenčića na džemretima propisani su radi spominjanja Allaha.”
Spominjanje Allaha prati hadžije gdje god da borave ili putuju, ili se penju ili spuštaju, i ne napušta ih do kraja njihovih obreda. Uzvišeni kaže: “A kad završite obrede vaše, opet spominjite Allaha, kao što spominjete pretke vaše, i još više Ga spominjite!” (El-Bekara, 200)
Najbolje hadžije su oni koji najviše Allaha spominju.
Hadž je pokornost Allahu, koju prate druge pokornosti, ispunjen je koristima, poukama i znamenjima. Hadž je pokazatelj iskrenosti srca prema Allahu i potpune predanosti Njemu, iz čistih ibadetskih pobuda i pokornosti.
Šejhul-islam Ibn Tejmijja, Allah mu se smilovao, rekao je: “Hadž se temelji na poniznosti i predanosti Allahu i zato se, nad ostalim ibadetima, odlikuje nazivom nusuk – obred.”
Na hadžu se zbližavaju muslimani i jačaju uzroci ljubavi među njima, što ljudima daje jasnu sliku o veličini i ljepoti islama. Uzvišeni kaže: “… i On je sjedinio srca njihova. Da si ti potrošio sve ono što na Zemlji postoji, ti ne bi sjedinio srca njihova, ali ih je Allah sjedinio.” (El-Enfal, 63)
Okupljanje hadžija na jednom mjestu jasna je poruka i podsjećanje na vrijednost i veličinu ovog ummeta.
Najljepši ukras hadžije jeste njegovo liepo ponašanje, kojim postiže najveće deredže kod Allaha. Uzvišeni kaže: “… onom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža.” (El-Bekara, 197)
Hadž navikava ljudsku dušu na strpljivost. Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Znamo da je džihad najbolje djelo, pa zašto se i mi ne borimo?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najbolji džihad za vas žene je hadž mebrur.” (Buhari)
Musliman se ponosi svojom vjerom i čuva se svih postupaka i oblika ponašanja koji imaju primjesu paganizma. Hadž to potvrđuje svakim svojim propisom. Rekao je Ibn Kajjim: “Potvrđena je intencija šerijata o obavezi razlikovanja od idolopoklonika, a naročito u obredima hadža.”
Svaki trenutak života koji čovjeka ne približi njegovom Gospodaru, udalji ga od Njega. Ljudi trebaju biti uporni u svojim nastojanjima da postignu Allahovu blizinu, a to se najbolje manifestuje u znamenjima i obredima hadža: samo što završi jedan ibadet, nastupa drugi, i tako do kraja obreda. Uzvišeni kaže: “A kad završiš, molitvi se predaj.” (El-Inširah, 7)
Musliman se drži ovog principa sve do svoje smrti. Uzvišeni kaže: “… i sve dok si živ, Gospodaru svome se klanjaj!” (El-Hidžr, 99)
Pokornost i predanost povećava kod čovjeka svijest o njegovoj potrebi i zavisnosti od Gospodara, u njoj uviđa Allahovu dobrotu prema njemu, i moli Ga da mu oprosti sve njegove propuste i mahane.
Uzvišeni kaže: “Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je.” (El-Bekara, 99)
Ko svoju dušu odvrati od činjenja zabranjenih stvari na hadžu, u stanju je to isto učiniti bilo kad i bilo gdje.
O muslimani! Plodovi hadža su: popravljanje i čišćenje duše, postizanje Allahovog zadovoljstva i ulazak u Džennet, ali to se odnosi samo na one hadžije koji obave hadž s iskrenim i čistim nijetom, na temelju znanja i u skladu sa islamskim propisima, od imetka koji su stekli na halal način, i koji svoja srca i jezik ispune zikrom – spominjanjem Allaha i koji se tokom obavljanja hadžskih obreda budu pridržavali principa dobročinstva, korisnosti i lijepog ophođenja prema drugim ljudima i prema svim Božijim stvorenjima.
Ko bude činio dobro na hadžu i ostavi sve ono što može umanjiti njegovu vrijednost, vratit će se s hadža u najboljem stanju i imat će lijep završetak.
Znak primanja djela kod Allaha jeste kontinuitet u činjenju dobrih djela, ostavljanje hvalisanja i samodivljenja vlastitim djelima.
Uzvišeni kaže: “Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.” (Ali Imran, 97)
O muslimani! Neke noći i neki dani odlikovani su nad drugim noćima i danima i to je prilika je da se iskoriste za činjenje dobra. Blizu je nastupanje najboljih i najvrednijih dana kod Allaha, za koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolji dani, na ovom svijetu, su deset dana zul-hidžeta.” (Ibn Hibban)
Allah, džellešanuhu, zaklinje se njihovim noćima, pa kaže: “Tako Mi zore, i deset noći.” (El-Fedžr, 1–2)
Svako dobro djelo učinjeno u ovim danima draže je Allahu od djela u drugim danima. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nema vrednijeg ni Allahu dražeg djela od onog učinjenog u ovim danima.” Prisutni upitaše: “Pa čak ni džihad na Allahovom putu?” “Pa čak ni džihad na Allahovom putu, osim čovjeka koji izađe u borbu na Allahovom putu, i na tom putu založi i svoj život i svoj imetak.” (Ebu Davud)
Činite što više dobrih djela u ovim danima, spominjite Allaha, učite Njegovu časnu Knjigu. Uzvišeni kaže: “… i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali.” (El-Hadždž, 28)
U ovih deset dana preporučeno je:
– Postiti prvih devet dana, među kojima se posebno ističe dan Arefata, za one koji ne obavljaju hadž, zbog njegove posebne vrijednosti. Post dana Arefata iskupljuje grijehe počinjene u prethodnoj i narednoj godini.
– Dobročinstvo prema roditeljima i ostalim ljudima, održavanje rodbinskih veza, udjeljivanje sadake, činjenje što više dobrovoljnih ibadeta – nafila. Sretan je onaj ko iskoristi odabrana vremena prije nego što ona prođu, i požuri s činjenjem dobrih djela, natječe se i pretekne druge u dobru. Život na ovom svijetu prilika je za svakog čovjeka, a upućen i spašen je onaj ko se svrsta među dobročinitelje.
– Klanje kurbana, koje se čini od prvog dana Bajrama do zadnjeg, četvrtog dana Bajrama. Onaj ko odluči klati kurban, neka ne šiša i ne brije kosu, ne uklanja dlake s tijela i ne reže nokte, nakon što nastupi mjesec zul-hidže pa sve do klanja kurbana. Ova zabrana ne odnosi se na ovlaštenu osobu za klanje kurbana.
Zatim, znajte da vam je Allah naredio da donosite salavate i selame na Njegovog Vjerovjesnika, pa je rekao u mudroj Objavi: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
28. zul-kade 1439. po Hidžri / 10. august 2018.
Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu. Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo i Njemu se utječemo od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, neka su na njega Allahova milost, blagoslov i spas, i na njegovu porodicu i ashabe. Bojte se Allaha i budite svjesni Njegovog nadzora, u tajnosti i javnosti.
O muslimani, odabrana vremena za činjenje dobrih djela, Allahovom dobrotom i plemenitošću, ciklično se ponavljaju, i samo što prođe vrijeme jednog ibadeta, nastupi drugo, i tako tokom cijele godine.
Evo, karavane hadžija kreću se prema Allahovom Drevnom hramu, odazivajući se pozivu Ibrahima el-Halila, alejhis-selam, koji je on, po Allahovom emru, oglasio svim generacijama ljudskog roda: “… i oglasi ljudima hadž! – dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim; dolazit će iz mjesta dalekih.” (El-Hadždž, 27)
Posjeta Allahove kuće je farz i čin pobožnosti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “O ljudi, Allah vam je naredio hadž, pa ga izvršite.” (Muslim)
Hadž je, u islamu, uzvišeni ibadet, jedan je od pet islamskih temelja i jedno od Allahu najdražih djela. Upitan je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Koje je djelo najbolje?”, pa je rekao: “Vjerovanje u Allaha.” Ponovo ga upitaše: “Koje poslije toga?”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: “Borba na Allahovom putu.” Ponovo je upitan: “Koje poslije toga?”, pa je odgovorio: “Hadž mebrur – propisno obavljen i kod Allaha primljen hadž.” (Muttefekun alejhi)
Hadž briše prljavštinu grijeha i loših djela. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Hadž briše ono što je bilo prije.” (Muslim)
Također, hadž čisti i uzdiže onoga ko ga obavi. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko obavi hadž i ne bude govorio ružne riječi i činio grijehe, vratit će se kući čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.” (Muttefekun alejhi)
Allah, džellešanuhu, hvali hadžije Svojim melekima. Vjerovjesnik je rekao: “Nema nijednog dana u kojem Allah oslobodi više ljudi od Vatre od dana Arefata. On se približi i hvali se Svojim melekima: ‘Šta žele ovi?’” (Muslim)
Onome koji iskreno, u ime Allaha, obavi hadž, nema druge nagrade osim Dženneta. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Umra do umre iskupljuje grijehe počinjene između njih, a za hadž mebrur nema druge nagrade osim Dženneta.” (Muttefekun alejhi)
Hadž je najveći islamski skup, koji spaja muslimansku sadašnjost sa prošlošću, i pruža priliku Allahovim iskrenima robovima da cijeli period hadža žive kao jedan ummet, zajednica, čvrsto se držeći svoje vjere, a to je jedino moguće ako budu slijedili Kur’an, sunnet i put prvih generacija muslimana. Hadž uklanja sve barijere među ljudima, jezičke, etničke i rasne, i ostaje samo jedan kriterij vrednovanja, a to je – bogobojaznost. Uzvišeni kaže: “Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji.” (El-Hudžurat, 13)
Najbolja poputnina hadžije jeste bogobojaznost. Uzvišeni kaže: “I onim, što vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost.” (El-Bekara, 197)
Ko odluči posjetiti Allahovu kuću, potrebno je da se opskrbi pobožnošću, koja će ga odvratiti od grijeha, blagošću, koja će ga odvratiti od srdžbe, lijepim ponašanjem prema svojim saputnicima, a najvažnije što će ga približiti Allahu jeste obznanjivanje čiste vjere u Allaha – tevhida u svim obredima i iskrenost u obavljanju svih djela. Uzvišeni kaže: “Hadž i umru radi Allaha izvršavajte!” (El-Bekara, 196)
Obznanjivanje Božije jednoće na hadžu glavno je obilježje i odlika hadžija. “Lebbejkallahumme lebbejke, lebbejke la šerike leke, innel-hamde ve niʼmete leke vel-mulk la šerike leke! – Odazivam Ti se, Gospodaru, odazivam! Odazivam Ti se, Ti Sebi nemaš ravnoga, odazivam Ti se! Doista sva zahvala, sve blagodati i sva vlast Tebi pripadaju! Ti Sebi nemaš ravnoga!”
Ko obavi hadž, s čvrstim ubjeđenjem u susret sa svojim Gospodarom, neka se drži vjere u Jednog Boga i neka se samo Njemu klanja do svoje smrti. Uzvišeni kaže: “Ko žudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka čini dobra djela i neka, klanjajući se Gospodaru svome, Njemu nikoga ne pridružuje!” (El-Kehf, 110)
Veličanje i slavljenje Allaha nerazdvojni je “saputnik” hadžija u tavafu, u sa’ju, bacanju kamenčića, klanju kurbana, u njihovim danima i noćima, kako bi njihova srca ostala čvrsto vezana za Allaha, i čista od svega drugog.
Hadž je vrlo važna lekcija iz praktične primjene koncepta ittibaa – slijeđenja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Nijedan obred ni ibadet ne čine se osim u skladu s Poslanikovom praksom. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Uzmite od mene vaše obrede, jer ne znam da li ću, poslije ovog, obaviti ijedan hadž.” (Muslim)
Slijeđenje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dokaz je iskrenosti, imana i ljubavi. Uzvišeni kaže: “Reci: ‘Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!’ – A Allah prašta i samilostan je.” (Ali Imran, 31)
Svaki ibadet koji nije u skladu sa Poslanikovom uputom, nema svoju vrijednost i Allah ga neće primiti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko uradi neko djelo suprotno našoj praksi, ono se odbacuje.” (Muslim)
Jedna od uzvišenih intencija hadža jeste uspostavljanje zikra – spominjanja Allaha i njegov kontinuitet. Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Tavaf oko Kabe, hod između Safe i Merve, bacanje kamenčića na džemretima propisani su radi spominjanja Allaha.”
Spominjanje Allaha prati hadžije gdje god da borave ili putuju, ili se penju ili spuštaju, i ne napušta ih do kraja njihovih obreda. Uzvišeni kaže: “A kad završite obrede vaše, opet spominjite Allaha, kao što spominjete pretke vaše, i još više Ga spominjite!” (El-Bekara, 200)
Najbolje hadžije su oni koji najviše Allaha spominju.
Hadž je pokornost Allahu, koju prate druge pokornosti, ispunjen je koristima, poukama i znamenjima. Hadž je pokazatelj iskrenosti srca prema Allahu i potpune predanosti Njemu, iz čistih ibadetskih pobuda i pokornosti.
Šejhul-islam Ibn Tejmijja, Allah mu se smilovao, rekao je: “Hadž se temelji na poniznosti i predanosti Allahu i zato se, nad ostalim ibadetima, odlikuje nazivom nusuk – obred.”
Na hadžu se zbližavaju muslimani i jačaju uzroci ljubavi među njima, što ljudima daje jasnu sliku o veličini i ljepoti islama. Uzvišeni kaže: “… i On je sjedinio srca njihova. Da si ti potrošio sve ono što na Zemlji postoji, ti ne bi sjedinio srca njihova, ali ih je Allah sjedinio.” (El-Enfal, 63)
Okupljanje hadžija na jednom mjestu jasna je poruka i podsjećanje na vrijednost i veličinu ovog ummeta.
Najljepši ukras hadžije jeste njegovo liepo ponašanje, kojim postiže najveće deredže kod Allaha. Uzvišeni kaže: “… onom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža.” (El-Bekara, 197)
Hadž navikava ljudsku dušu na strpljivost. Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Znamo da je džihad najbolje djelo, pa zašto se i mi ne borimo?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najbolji džihad za vas žene je hadž mebrur.” (Buhari)
Musliman se ponosi svojom vjerom i čuva se svih postupaka i oblika ponašanja koji imaju primjesu paganizma. Hadž to potvrđuje svakim svojim propisom. Rekao je Ibn Kajjim: “Potvrđena je intencija šerijata o obavezi razlikovanja od idolopoklonika, a naročito u obredima hadža.”
Svaki trenutak života koji čovjeka ne približi njegovom Gospodaru, udalji ga od Njega. Ljudi trebaju biti uporni u svojim nastojanjima da postignu Allahovu blizinu, a to se najbolje manifestuje u znamenjima i obredima hadža: samo što završi jedan ibadet, nastupa drugi, i tako do kraja obreda. Uzvišeni kaže: “A kad završiš, molitvi se predaj.” (El-Inširah, 7)
Musliman se drži ovog principa sve do svoje smrti. Uzvišeni kaže: “… i sve dok si živ, Gospodaru svome se klanjaj!” (El-Hidžr, 99)
Pokornost i predanost povećava kod čovjeka svijest o njegovoj potrebi i zavisnosti od Gospodara, u njoj uviđa Allahovu dobrotu prema njemu, i moli Ga da mu oprosti sve njegove propuste i mahane.
Uzvišeni kaže: “Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je.” (El-Bekara, 99)
Ko svoju dušu odvrati od činjenja zabranjenih stvari na hadžu, u stanju je to isto učiniti bilo kad i bilo gdje.
O muslimani! Plodovi hadža su: popravljanje i čišćenje duše, postizanje Allahovog zadovoljstva i ulazak u Džennet, ali to se odnosi samo na one hadžije koji obave hadž s iskrenim i čistim nijetom, na temelju znanja i u skladu sa islamskim propisima, od imetka koji su stekli na halal način, i koji svoja srca i jezik ispune zikrom – spominjanjem Allaha i koji se tokom obavljanja hadžskih obreda budu pridržavali principa dobročinstva, korisnosti i lijepog ophođenja prema drugim ljudima i prema svim Božijim stvorenjima.
Ko bude činio dobro na hadžu i ostavi sve ono što može umanjiti njegovu vrijednost, vratit će se s hadža u najboljem stanju i imat će lijep završetak.
Znak primanja djela kod Allaha jeste kontinuitet u činjenju dobrih djela, ostavljanje hvalisanja i samodivljenja vlastitim djelima.
Uzvišeni kaže: “Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.” (Ali Imran, 97)
O muslimani! Neke noći i neki dani odlikovani su nad drugim noćima i danima i to je prilika je da se iskoriste za činjenje dobra. Blizu je nastupanje najboljih i najvrednijih dana kod Allaha, za koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolji dani, na ovom svijetu, su deset dana zul-hidžeta.” (Ibn Hibban)
Allah, džellešanuhu, zaklinje se njihovim noćima, pa kaže: “Tako Mi zore, i deset noći.” (El-Fedžr, 1–2)
Svako dobro djelo učinjeno u ovim danima draže je Allahu od djela u drugim danima. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nema vrednijeg ni Allahu dražeg djela od onog učinjenog u ovim danima.” Prisutni upitaše: “Pa čak ni džihad na Allahovom putu?” “Pa čak ni džihad na Allahovom putu, osim čovjeka koji izađe u borbu na Allahovom putu, i na tom putu založi i svoj život i svoj imetak.” (Ebu Davud)
Činite što više dobrih djela u ovim danima, spominjite Allaha, učite Njegovu časnu Knjigu. Uzvišeni kaže: “… i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali.” (El-Hadždž, 28)
U ovih deset dana preporučeno je:
– Postiti prvih devet dana, među kojima se posebno ističe dan Arefata, za one koji ne obavljaju hadž, zbog njegove posebne vrijednosti. Post dana Arefata iskupljuje grijehe počinjene u prethodnoj i narednoj godini.
– Dobročinstvo prema roditeljima i ostalim ljudima, održavanje rodbinskih veza, udjeljivanje sadake, činjenje što više dobrovoljnih ibadeta – nafila. Sretan je onaj ko iskoristi odabrana vremena prije nego što ona prođu, i požuri s činjenjem dobrih djela, natječe se i pretekne druge u dobru. Život na ovom svijetu prilika je za svakog čovjeka, a upućen i spašen je onaj ko se svrsta među dobročinitelje.
– Klanje kurbana, koje se čini od prvog dana Bajrama do zadnjeg, četvrtog dana Bajrama. Onaj ko odluči klati kurban, neka ne šiša i ne brije kosu, ne uklanja dlake s tijela i ne reže nokte, nakon što nastupi mjesec zul-hidže pa sve do klanja kurbana. Ova zabrana ne odnosi se na ovlaštenu osobu za klanje kurbana.
Zatim, znajte da vam je Allah naredio da donosite salavate i selame na Njegovog Vjerovjesnika, pa je rekao u mudroj Objavi: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
