Umjereni smijeh je lijek za sve brige i tugu. To je neobično moćna sila koja obveseljava ljudski duh i unosi vedrinu u srce. Ebu Derda je kazao: “Želim nasmijati čovjeka, kako bi rasteretio njegovo srce.” Najplemenitiji čovjek, Poslanik, s.a.v.s., smijao se toliko da bi mu se, ponekad, vidjeli sjekutići. Ovo ukazuje da je smijeh sredstvo pametnih i mudrih ljudi kojim liječe srce i dušu. Nasmiješi se Nasmiješi se Nasmiješi se
Smijeh je trenutak kada se duša najviše ispuni, vrhunac spokoja i veselja. No, ovaj smijeh ima granicu i nije pretjeran: “I ne pretjerujete sa smijehom; doista pretjeran smijeh umrtvljuje srce.” Smijeh treba biti umjeren kao i sve ostale stvari: “Osmijeh pri susretu s bratom jeste sadaka.” (hadis) Nasmiješi se Nasmiješi se Nasmiješi se
I on se nasmija glasno riječima njegovim. (En-Neml,19) Treba jasno razlikovati smijeh od ismijavanja i podrugivanja: I pošto im je donio znamenja Naša, oni su ih, odjednom, počeli ismijavati. (Ez-Zuhruf, 27) Osmjeh je jedna od blagodati u kojoj će uživati stanovnici Dženneta. Danas će oni koji su vjerovali – nevjernicima se smijati. (El-Mutaffifun, 34) Nasmiješi se Nasmiješi se Nasmiješi se Nasmiješi se
Arapi su pohvalno gledali na smijeh, jer on upućuje na širokogrudnost, toplu dušu, plemenitost, otvoren duh i dobrotu. Jedan pjesnik kaže:
Čovjek sklon smijehu raduje se poklonu,
ushićen je svakom prijateljskom susretu.
Zehir u svojoj pjesmi O duši kaže:
Dobar čovjek ti se raduje kada dođeš,
kao da mu blago najveće nosiš.
Istina je da je islam utemeljen na pravičnosti i srednjem putu u vjerovanju, akaidu, etici i odgoju. Zato u njemu nema mjesta za zlovolju i namrgođenost, kao ni za prestravljenost i ukočenost. Islam nosi ozbiljnost, poštovanje, olakšavanje i postojan duh.
Ebu Temmam kaže: Nasmiješi se Nasmiješi se Nasmiješi se Nasmiješi se
Sve u životu dugujem ocu koji je bio
zvijezda mudrosti, jutro puno mudrosti,
veseljak ozbiljan dobrano
koji je u živote drugih radost unosio.
Smrknuto lice i mrzovolja dokaz su nezadovoljnog i uznemirenog čovjeka koji nikad nije dobrog raspoloženja: Pa se onda smrknuo i namrštio. (El-Mudessir, 22)
Njihova lica su od crnine oholosti mrka
kao da ih je neka ruka silom u vatru odvela,
oni nisu od ljudi što sjaje pri svakom susretu
poput zvijezda što jezde po nebeskom beskraju.
Brate, kada bi svoje prijatelje dočekivao s osmjehom, osjetio bi veliku sreću i blagodat.
Ahmed Amin u Fejd el-hatiru kaže: “Ljudi koji se smiješe životu nisu samo najsretniji u duši, nego su i najradiniji, najpodobniji za razne odgovornosti, najbolji ljudi kada nastupe teška vremena i kada se rješavaju problematične situacije. Oni na najbolji način prilaze stvarima koje koriste kako njima tako i ostalim ljudima.
Kada bi se našao u situaciji da biram između velike imovine, neke visoke funkcije i zadovoljne, nasmiješene duše, odabrao bih ovo posljednje. Šta je imetak ako si mrzovoljan i neraspoložen?! Šta vrijedi visok položaj kada si u duševnom nemiru i tjeskobi?!
Najzad, šta ti vrijede sva bogatstva ovog svijeta, ako si uzrujan, nespokojan i tjeskoban kao da se vraćaš sa dženaze neke voljene osobe?! Šta vrijedi ljepota žene ako je stalno namrštena, nervozna i čija se kuća pretvara u džehennem?! Od nje je bezbroj puta bolja žena koja joj nije ravna po ljepoti, ali koja svojim raspoloženjem i ponašanjem od kuće pravi džennet.
Smijeh je trenutak kada se duša najviše ispuni, vrhunac spokoja i veselja. No, ovaj smijeh ima granicu i nije pretjeran: “I ne pretjerujete sa smijehom; doista pretjeran smijeh umrtvljuje srce.” Smijeh treba biti umjeren kao i sve ostale stvari: “Osmijeh pri susretu s bratom jeste sadaka.” (hadis) Nasmiješi se Nasmiješi se Nasmiješi se
I on se nasmija glasno riječima njegovim. (En-Neml,19) Treba jasno razlikovati smijeh od ismijavanja i podrugivanja: I pošto im je donio znamenja Naša, oni su ih, odjednom, počeli ismijavati. (Ez-Zuhruf, 27) Osmjeh je jedna od blagodati u kojoj će uživati stanovnici Dženneta. Danas će oni koji su vjerovali – nevjernicima se smijati. (El-Mutaffifun, 34) Nasmiješi se Nasmiješi se Nasmiješi se Nasmiješi se
Arapi su pohvalno gledali na smijeh, jer on upućuje na širokogrudnost, toplu dušu, plemenitost, otvoren duh i dobrotu. Jedan pjesnik kaže:
Čovjek sklon smijehu raduje se poklonu,
ushićen je svakom prijateljskom susretu.
Zehir u svojoj pjesmi O duši kaže:
Dobar čovjek ti se raduje kada dođeš,
kao da mu blago najveće nosiš.
Istina je da je islam utemeljen na pravičnosti i srednjem putu u vjerovanju, akaidu, etici i odgoju. Zato u njemu nema mjesta za zlovolju i namrgođenost, kao ni za prestravljenost i ukočenost. Islam nosi ozbiljnost, poštovanje, olakšavanje i postojan duh.
Ebu Temmam kaže: Nasmiješi se Nasmiješi se Nasmiješi se Nasmiješi se
Sve u životu dugujem ocu koji je bio
zvijezda mudrosti, jutro puno mudrosti,
veseljak ozbiljan dobrano
koji je u živote drugih radost unosio.
Smrknuto lice i mrzovolja dokaz su nezadovoljnog i uznemirenog čovjeka koji nikad nije dobrog raspoloženja: Pa se onda smrknuo i namrštio. (El-Mudessir, 22)
Njihova lica su od crnine oholosti mrka
kao da ih je neka ruka silom u vatru odvela,
oni nisu od ljudi što sjaje pri svakom susretu
poput zvijezda što jezde po nebeskom beskraju.
Brate, kada bi svoje prijatelje dočekivao s osmjehom, osjetio bi veliku sreću i blagodat.
Ahmed Amin u Fejd el-hatiru kaže: “Ljudi koji se smiješe životu nisu samo najsretniji u duši, nego su i najradiniji, najpodobniji za razne odgovornosti, najbolji ljudi kada nastupe teška vremena i kada se rješavaju problematične situacije. Oni na najbolji način prilaze stvarima koje koriste kako njima tako i ostalim ljudima.
Kada bi se našao u situaciji da biram između velike imovine, neke visoke funkcije i zadovoljne, nasmiješene duše, odabrao bih ovo posljednje. Šta je imetak ako si mrzovoljan i neraspoložen?! Šta vrijedi visok položaj kada si u duševnom nemiru i tjeskobi?!
Najzad, šta ti vrijede sva bogatstva ovog svijeta, ako si uzrujan, nespokojan i tjeskoban kao da se vraćaš sa dženaze neke voljene osobe?! Šta vrijedi ljepota žene ako je stalno namrštena, nervozna i čija se kuća pretvara u džehennem?! Od nje je bezbroj puta bolja žena koja joj nije ravna po ljepoti, ali koja svojim raspoloženjem i ponašanjem od kuće pravi džennet.
