Hatib: dr. Ali ibn Abdurrahman el-Huzejfi
5. ramazan 1440. god. po Hidžri / 10. maj 2019.
Neka je svaka hvala Allahu, Gospodaru Zemlje i nebesa, Koji obilno daruje. Dobra djela stvorenja Njemu ne pribavljaju korist, niti Mu loša mogu nauditi. Djela samo mogu koristiti ili nauditi onome ko ih čini. Neka je hvaljen Allah, Gospodar neovisni od Svojih stvorenja. Njemu se zahvaljujemo i upućujemo riječi hvale za neizmjerne blagodati, koje smo spoznali i koje nismo, Njemu hvala pripada u svim prilikama. Svjedočim da nema boga osim Allaha, kojem ravnog nema, On posjeduje imena lijepa i svojstva veličanstvena.
Svjedočim da je Muhammed Allahov poslanik, koga On potpomognu jasnim dokazima i nepobitnim argumentima. Neka su mir i spas na našeg Poslanika, njegovu časnu porodicu, vrle ashabe koji su požurivali s činjenjem dobrih djela.
Poštovani vjernici! Savjetujem da bogobojazni budemo i da to potvrđujemo čineći dobra djela, kloneći se grijeha i svega što srdžbu Uzvišenog izaziva. Samo će pokorni robovi će biti spašeni, dok će grešnici na velikom gubitku biti.
Cijenjeni vjernici! Preispitati svoja djela, uz nastojanje da se učini što veći broj ibadeta, kako bi se dobio veliki broj sevapa, i ustrajavati na onome što nam je Allah olakšao da činimo od dobrih djela, kao i čuvati se svega što ih skrnavi – to je vrhunac sreće i uspjeha na ovom i onom svijetu. Uzvišeni kaže: “A onome koji je od stajanja pred svojim Gospodarom strepio i dušu od prohtjeva uzdržao, Džennet će boravište biti sigurno” (En-Naziat, 40–41).
Također nas Uzvišeni obavještava o stanovnicima Dženneta: “Obraćat će se jedni drugima i jedni druge će pitati: ‘Prije smo među svojima strahovali’, govorit će, ‘pa nam je Allah milost darovao i od patnje u Ognju nas sačuvao”’ (Et-Tur, 25–27).
Na drugom mjestu Uzvišeni kaže: “O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku, i ne ništite djela svoja”! (Muhammed, 33).
Tumačeći riječi Uzvišenog: “I neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremi” (El-Hašr, 18), Ibn Kesir kaže: “Dobro preispitajmo svoja djela prije nego što nam bude suđeno. Razmislimo o tome koliko smo dobrih djela pripremili za Sudnji dan kada ćemo polagati račun pred Gospodarom.”
U hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Oštrouman je onaj koji preispituje svoja djela i ko vrijedno radi za ono što nastupa poslije smrti. Nerazuman je onaj ko slijedi svoje prohtjeve, prepuštajući se nadi u Allahov oprost.” (Hadis je hasen.)
Preispitivati vlastita djela podrazumijeva razmisliti o onome što je urađeno i što se sada čini, i kako treba djelovati u budućnosti, a zatim pokajati se za sve grijehe, čuvajući dobra djela od svega što nam ih može pokvariti, i nastaviti ustrajati u dobrim djelima. Veliki li je gubitak i propast slijediti prohtjeve, činiti zabranjeno, udaljiti se od ibadeta, čak činiti ono što uništava sevape. Štaviše, čovjek bi bio na gubitku kada bi samo činio djela koja umanjuju nagradu za dobra djela koja čini.
Poštovani vjernici, vi primjećujete kako brzo prolaze dani i noći, kako nam godine okreću svoja leđa. Svaki dan koji prođe, ne može se nadoknaditi. A životni vijek čovjeka nije ništa drugo nego skup dana i noći nakon kojih dolazi smrtni čas, sa kojim prestaje i činjenje dobrih djela, i čovjek postaje svjestan da su puste želje koje je imao bile samo šejtanska obmana. Nama, na početku ovog mubarek mjeseca, širom su otvorena vrata dobra. Uđimo na ta vrata i udaljimo se od svakojakih stranputica koje vode u propast. Uzvišeni kaže: “O vjernici, uđite u islam potpuno i ne idite stopama šejtanovim; on vam je, zaista, neprijatelj otvoreni.” (El-Bekara, 208)
Poštovani vjernici! Cijenimo vrijednost imana, cijenimo blagodat Objave, nikom nije dato nešto bolje od ispravnog vjerovanja i Kur’ana. Svakom muslimanu koji isposti ramazan vjerujući i nadajući se nagradi iman će se povećati, blagoslov Objave će ga produhoviti.
Istinito učenje Kur’ana podrazumijeva raditi po tome, bez obzira na memorisanje dijelova Kur’ana. Ko ne bude radio po Kur’anu, nije njegov sljedbenik, makar ga znao napamet.
Početak upute, milost spuštena svim stvorenjima, i prvi dani boljeg života započeti su objavom Kur’ana u ramazanu. Objava Kur’ana u mjesecu ramazanu bila je povod svakog dobra, Božiji je blagoslov nama, početak je promjene ljudskog života nabolje. Kur’an je način kako zavrijediti najviše stepene, kako postići svjetlo upute, kako se izvući iz tmina i skinuti okove zablude.
Uzvišeni kaže: “Na takav način Mi i tebi objavljujemo ono što ti se objavljuje. Ti nisi znao šta je Knjiga niti si poznavao vjerske propise, ali smo je Mi učinili svjetlom pomoću kojeg upućujemo one robove Naše koje želimo. A Ti, zaista, upućuješ na Pravi put” (Eš-Šura, 52); “One koji budu u Allaha vjerovali i čvrsto se Njegovih propisa pridržavali – On će, sigurno, u milost Svoju i blagodat uvesti, i pravim putem Sebi uputiti” (En-Nisa, 174–175).
Ko povjeruje u poruke časnog Kur’ana, bilo pri početku objave ili stoljećima nakon toga – zahvalan je Uzvišenom na blagodati Objave, koja zadire u svaki segment života, čime se, u suštini, srcem iskazuje zahvala na blagodati vjere. Ko ne povjeruje u Kur’an, porekao je sve blagodati, i vječno će biti u Vatri. Uzvišeni kaže: “A onima koji su se protiv njega (Kur’ana) urotili Vatra će boravište biti” (Hud, 17); “A nastradat će sigurno oni koji u nju (Knjigu) ne vjeruju” (El-Bekara, 121); “Onima koji dokaze Naše budu poricali i prema njima se budu oholo odnosili – kapije nebeske neće se otvoriti, i prije će debelo uže kroz iglene uši proći nego što će oni u Džennet ući. Eto tako ćemo Mi grešnike kazniti. U Džehennemu će im ležaj i pokrivači od vatre biti. Eto tako ćemo Mi nevjernike kazniti.” (El-A’raf, 40–41).
Pokazatelj Allahove milosti prema nama i Njegove savršene mudrosti i sveobuhvatnog znanja jeste i to što nam je propisao post blagoslovljenog mjeseca ramazana. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao nam je na pohvalnost noćnog namaza u njemu.
Uzvišeni Allah odlikovao je ovaj mjesec nad ostalim mjesecima pa su se u njemu sastali najveličanstveniji ibadeti i razne vrste dobročinstva. Allah je u njemu uvećao nagradu za dobra djela, kako bi musliman bio zahvalan Uzvišenom Gospodaru na blagodati Kur’ana i imana; jer na tim blagodatima dužni smo se zahvaliti Onome Koji nam ih je i podario, voleći Ga; kako bismo te blagodati sačuvali od nestanka, i kako bi nam On blagodati povećao i na ovom i na budućem svijetu.
Zahvala na blagodatima postiže se činjenjem različitih ibadeta, među kojima je najvredniji vjerovati u Božiju jednoću. Također se postiže dobročinstvom prema stvorenjima. Uzvišeni Allah kazuje Svome Poslaniku: “Mi smo ti, uistinu, mnogō dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji” (El-Kevser, 1–2).
Riječ “kevser” koja se spominje u prvom ajetu ove sure može se tumačiti kao “veliko dobro koje samo Uzvišeni može darovati”, a u to spada i rijeka Kevser u Džennetu. Uzvišeni Allah upućuje Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na to da se različitim vidovima ibadeta zahvaljuje Njemu na datim blagodatima i da prema stvorenjima postupa na najljepši način.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio dostojan naredbi svoga Gospodara, u potpunosti ju je izvršio, zbog čega ga je Allah nagradio nagradom kakvu nije darovao nijednom drugom poslaniku, upravo zbog Poslanikovog odnosa prema svom narodu.
Naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dostavio je poslanicu, povjerenu misiju obavio i na svako dobro svome ummetu ukazao. Allah, džellešanuhu, obraćajući se Svome poslaniku Musau, alejhis-selam, kazuje: “Ono što ti dajem uzmi i zahvalan budi!” (El-A’raf, 144). Drugom poslaniku Uzvišeni poručuje: ‘“Trudite se i budite zahvalni, o čeljadi Davudova!’ – A malo je zahvalnih među robovima Mojim” (Saba, 13).
Tako određeni tumači Kur’ana naglašavaju: “Nakon ove naredbe nijedan sat nije prošao, danju ili noću, a da se neko iz čeljadi Davudovih nije zahvaljivao, čineći rukū ili sedždu.
Kada je Uzvišeni u nizu spomenuo blagodati koje je darovao Merjemi, alejhas-selam, naredio joj je da se zahvaljuje: “O Merjema, budi poslušna svome Gospodaru i licem na tle padaj i sa onima koji molitvu obavljaju i ti obavljaj!” (Ali Imran, 43).
Uzvišeni, također, kazuje o ashabima, o najboljoj generaciji ovog naroda: “Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni među sobom; vidiš ih kako se klanjaju i licem na tle padaju želeći Allahovu nagradu i zadovoljstvo – na licima su im znaci, tragovi od padanja licem na tle” (El-Feth, 29).
Ibadeti u ramazanu i mimo njega stoga su vid zahvale Uzvišenom Allahu na blagodati vjere i Kur’ana.
Časni Kur’an ima primjetan oplemenjujući utjecaj na dušu u ramazanu, jer u postu oslabe zli nagoni, a želja za dobrim jača, dok šejtani gube svoju snagu. Radi toga je potrebno često učiti Kur’an razmišljajući o značenjima proučenog. Samo časni Kur’an i svijetli sunnet mogu popraviti stanje muslimana.
Kada bi se svi mudraci ovog svijeta, živi i mrtvi, skupili da riješe jednu od dilema ovog svijeta, bez upute Kur’ana, pravi put ne bi pronašli. S druge strane, u Kur’anu pronalazimo rješenje za svakojake dileme, počevši od pitanja vjerovanja, Allahovih imena i svojstava, oblika ibadeta koje je čovjek dužan ispoljavati, što je samo mali primjer tome.
Tako je po pitanju vjerovanja ponuđeno bezbroj odgovora, a pravi je onaj koji je Kur’an donio. Po pitanju oblika ekonomije razišli su se mudraci svijeta, a rješenje je ono što u Kur’anu stoji. Čak su se određeni mudraci nemuslimani okoristili islamskim vjerozakonom u određenim segmentima.
Premda nije moguće da svi ljudi prihvate islam, muslimani su dužni da se čvrsto drže uputa Kur’ana i sunneta. Kada muslimani budu ljudima dobar uzor, oni će početi prihvatati korisne stvari od njih, što je važno, makar se radilo o dunjalučkim stvarima.
U tom kontekstu, veličanstveni Kur’an je izvor identiteta muslimanskog ummeta, njegova snaga, ponos, sreća i garancija opstanka. Uzvišeni kaže: “Ovaj Kur’an vodi jedinom ispravnom putu, i vjernicima koji čine dobra djela donosi radosnu vijest da ih čeka nagrada velika.” (El-Isra, 9)
Cijenjeni vjernici! Za strogo naređeni obred – post predodređena je velika nagrada, ali i na ovom svijetu ima mnoge koristi, što je jasno onima koji su razumom obdareni. Ipak, postač neće ubrati prave plodove posta, niti će mu biti od velike koristi, izuzev ako ga bude čuvao čineći dobra djela i čuvajući se grijeha koji umanjuju njegovu vrijednost.
Vjernik, kada posti, posti svim organima: sluhom i očima, jezikom i svakim dijelom svoga tijela – ne čineći zabranjena djela, kako bi svoju dušu očistio pokornošću. Uzvišeni kaže: “O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku, i ne ništite djela svoja!” (Muhammed, 33).
U hadisu stoji: “Kada neko posti, neka ne čini ružna djela, niti govori ružne riječi. A ako mu neko nešto ružne kaže, neku mu odgovori riječima: ‘Ja postim!”’ U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Post je štit od Vatre, sve dok se ne obezvrijedi grijesima”.
Zato, poštovani vjernici, preispitajmo svoja djela u ramazanu, kako bi nam polaganje računa na Sudnjem danu bilo lakše. Uvijek se pitajmo: Da li sam obavio namaz kako mi je naređeno? Da li sam udijelio zekat, kad već postim? Da li sam se pokajao od grijeha? Da li sam odustao od haram-zarade, poput kamate i privređivanja prodajom nedozvoljenog? Da li održavam rodbinske veze? Da li sam poslušan svojim roditeljima? Da li pozivam u dobro, a odvraćam od zla? Da li se čvrsto držim Poslanikove upute kako bih bio jedan od spašenih?
Uzvišeni Allah kaže: “O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao – postići će ono što bude želio.” (El-Ahzab, 70–71)
Uzvišeni Allah kaže: “Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56). Također Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko jednom salavat na mene donese, Allah će na njega deset donijeti.”
Donosimo salavat i selam na Allahovog poslanika i miljenika Muhammeda, vjerovjesnika izaslanoga svim svjetovima. Gospodaru naš, blagoslovi Muhammeda i rod Muhammedov, kao što si blagoslovio Ibrahima i rod Ibrahimov. Zaista si Ti hvaljen i slavljen. Bože moj, obaspi blagodatima Muhammeda i rod Muhammedov, kao što si obasuo blagodatima Ibrahima i rod Ibrahimov. Zaista si Ti hvaljen i slavljen.
Uzvišeni Allahu, smiluj se vrlim ashabima, odabranim halifama, prvim generacijama i svim sljedbenicima Istine do Sudnjega dana. Uzvišeni, oprosti nam naše grijehe, svojom plemenitošću i sveobuhvatnom milošću.
Uzvišeni Allahu, od Tebe tražimo snagu da provedemo mubarek mjesec ramazan u ibadetu, da ga dostojno ispostimo i u njegovim noćima namaz obavljamo. Uzvišeni, podari nam da oživimo Lejletul-kadr ibadetima, primi od nas dobra djela. Gospodaru, primi od nas dobra djela koja si nam omogućio i podari nam snagu da ustrajemo na tome, učini da budemo na putu Istine sve Sudnjega dana.
Uzvišeni Allahu, oprosti nam grijehe, oprosti nam sve naše grijehe, sve nam oprosti, naš Gospodaru. Uzvišeni, pokaži nam Istinu takvom darujući nam da je slijedimo, pokaži nam neistinu takvom darujući nam da se od nje udaljimo. Gospodaru, od Tebe tražimo zaštitu od zla u nama, od zlih djela naših, očisti naša srca od svakog iskrivljenog shvatanja, udalji zabranjeno od nas. Uzvišeni, Ti si milostiv, samilostan, kadar i silan. Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
5. ramazan 1440. god. po Hidžri / 10. maj 2019.
Neka je svaka hvala Allahu, Gospodaru Zemlje i nebesa, Koji obilno daruje. Dobra djela stvorenja Njemu ne pribavljaju korist, niti Mu loša mogu nauditi. Djela samo mogu koristiti ili nauditi onome ko ih čini. Neka je hvaljen Allah, Gospodar neovisni od Svojih stvorenja. Njemu se zahvaljujemo i upućujemo riječi hvale za neizmjerne blagodati, koje smo spoznali i koje nismo, Njemu hvala pripada u svim prilikama. Svjedočim da nema boga osim Allaha, kojem ravnog nema, On posjeduje imena lijepa i svojstva veličanstvena.
Svjedočim da je Muhammed Allahov poslanik, koga On potpomognu jasnim dokazima i nepobitnim argumentima. Neka su mir i spas na našeg Poslanika, njegovu časnu porodicu, vrle ashabe koji su požurivali s činjenjem dobrih djela.
Poštovani vjernici! Savjetujem da bogobojazni budemo i da to potvrđujemo čineći dobra djela, kloneći se grijeha i svega što srdžbu Uzvišenog izaziva. Samo će pokorni robovi će biti spašeni, dok će grešnici na velikom gubitku biti.
Cijenjeni vjernici! Preispitati svoja djela, uz nastojanje da se učini što veći broj ibadeta, kako bi se dobio veliki broj sevapa, i ustrajavati na onome što nam je Allah olakšao da činimo od dobrih djela, kao i čuvati se svega što ih skrnavi – to je vrhunac sreće i uspjeha na ovom i onom svijetu. Uzvišeni kaže: “A onome koji je od stajanja pred svojim Gospodarom strepio i dušu od prohtjeva uzdržao, Džennet će boravište biti sigurno” (En-Naziat, 40–41).
Također nas Uzvišeni obavještava o stanovnicima Dženneta: “Obraćat će se jedni drugima i jedni druge će pitati: ‘Prije smo među svojima strahovali’, govorit će, ‘pa nam je Allah milost darovao i od patnje u Ognju nas sačuvao”’ (Et-Tur, 25–27).
Na drugom mjestu Uzvišeni kaže: “O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku, i ne ništite djela svoja”! (Muhammed, 33).
Tumačeći riječi Uzvišenog: “I neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremi” (El-Hašr, 18), Ibn Kesir kaže: “Dobro preispitajmo svoja djela prije nego što nam bude suđeno. Razmislimo o tome koliko smo dobrih djela pripremili za Sudnji dan kada ćemo polagati račun pred Gospodarom.”
U hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Oštrouman je onaj koji preispituje svoja djela i ko vrijedno radi za ono što nastupa poslije smrti. Nerazuman je onaj ko slijedi svoje prohtjeve, prepuštajući se nadi u Allahov oprost.” (Hadis je hasen.)
Preispitivati vlastita djela podrazumijeva razmisliti o onome što je urađeno i što se sada čini, i kako treba djelovati u budućnosti, a zatim pokajati se za sve grijehe, čuvajući dobra djela od svega što nam ih može pokvariti, i nastaviti ustrajati u dobrim djelima. Veliki li je gubitak i propast slijediti prohtjeve, činiti zabranjeno, udaljiti se od ibadeta, čak činiti ono što uništava sevape. Štaviše, čovjek bi bio na gubitku kada bi samo činio djela koja umanjuju nagradu za dobra djela koja čini.
Poštovani vjernici, vi primjećujete kako brzo prolaze dani i noći, kako nam godine okreću svoja leđa. Svaki dan koji prođe, ne može se nadoknaditi. A životni vijek čovjeka nije ništa drugo nego skup dana i noći nakon kojih dolazi smrtni čas, sa kojim prestaje i činjenje dobrih djela, i čovjek postaje svjestan da su puste želje koje je imao bile samo šejtanska obmana. Nama, na početku ovog mubarek mjeseca, širom su otvorena vrata dobra. Uđimo na ta vrata i udaljimo se od svakojakih stranputica koje vode u propast. Uzvišeni kaže: “O vjernici, uđite u islam potpuno i ne idite stopama šejtanovim; on vam je, zaista, neprijatelj otvoreni.” (El-Bekara, 208)
Poštovani vjernici! Cijenimo vrijednost imana, cijenimo blagodat Objave, nikom nije dato nešto bolje od ispravnog vjerovanja i Kur’ana. Svakom muslimanu koji isposti ramazan vjerujući i nadajući se nagradi iman će se povećati, blagoslov Objave će ga produhoviti.
Istinito učenje Kur’ana podrazumijeva raditi po tome, bez obzira na memorisanje dijelova Kur’ana. Ko ne bude radio po Kur’anu, nije njegov sljedbenik, makar ga znao napamet.
Početak upute, milost spuštena svim stvorenjima, i prvi dani boljeg života započeti su objavom Kur’ana u ramazanu. Objava Kur’ana u mjesecu ramazanu bila je povod svakog dobra, Božiji je blagoslov nama, početak je promjene ljudskog života nabolje. Kur’an je način kako zavrijediti najviše stepene, kako postići svjetlo upute, kako se izvući iz tmina i skinuti okove zablude.
Uzvišeni kaže: “Na takav način Mi i tebi objavljujemo ono što ti se objavljuje. Ti nisi znao šta je Knjiga niti si poznavao vjerske propise, ali smo je Mi učinili svjetlom pomoću kojeg upućujemo one robove Naše koje želimo. A Ti, zaista, upućuješ na Pravi put” (Eš-Šura, 52); “One koji budu u Allaha vjerovali i čvrsto se Njegovih propisa pridržavali – On će, sigurno, u milost Svoju i blagodat uvesti, i pravim putem Sebi uputiti” (En-Nisa, 174–175).
Ko povjeruje u poruke časnog Kur’ana, bilo pri početku objave ili stoljećima nakon toga – zahvalan je Uzvišenom na blagodati Objave, koja zadire u svaki segment života, čime se, u suštini, srcem iskazuje zahvala na blagodati vjere. Ko ne povjeruje u Kur’an, porekao je sve blagodati, i vječno će biti u Vatri. Uzvišeni kaže: “A onima koji su se protiv njega (Kur’ana) urotili Vatra će boravište biti” (Hud, 17); “A nastradat će sigurno oni koji u nju (Knjigu) ne vjeruju” (El-Bekara, 121); “Onima koji dokaze Naše budu poricali i prema njima se budu oholo odnosili – kapije nebeske neće se otvoriti, i prije će debelo uže kroz iglene uši proći nego što će oni u Džennet ući. Eto tako ćemo Mi grešnike kazniti. U Džehennemu će im ležaj i pokrivači od vatre biti. Eto tako ćemo Mi nevjernike kazniti.” (El-A’raf, 40–41).
Pokazatelj Allahove milosti prema nama i Njegove savršene mudrosti i sveobuhvatnog znanja jeste i to što nam je propisao post blagoslovljenog mjeseca ramazana. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao nam je na pohvalnost noćnog namaza u njemu.
Uzvišeni Allah odlikovao je ovaj mjesec nad ostalim mjesecima pa su se u njemu sastali najveličanstveniji ibadeti i razne vrste dobročinstva. Allah je u njemu uvećao nagradu za dobra djela, kako bi musliman bio zahvalan Uzvišenom Gospodaru na blagodati Kur’ana i imana; jer na tim blagodatima dužni smo se zahvaliti Onome Koji nam ih je i podario, voleći Ga; kako bismo te blagodati sačuvali od nestanka, i kako bi nam On blagodati povećao i na ovom i na budućem svijetu.
Zahvala na blagodatima postiže se činjenjem različitih ibadeta, među kojima je najvredniji vjerovati u Božiju jednoću. Također se postiže dobročinstvom prema stvorenjima. Uzvišeni Allah kazuje Svome Poslaniku: “Mi smo ti, uistinu, mnogō dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji” (El-Kevser, 1–2).
Riječ “kevser” koja se spominje u prvom ajetu ove sure može se tumačiti kao “veliko dobro koje samo Uzvišeni može darovati”, a u to spada i rijeka Kevser u Džennetu. Uzvišeni Allah upućuje Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na to da se različitim vidovima ibadeta zahvaljuje Njemu na datim blagodatima i da prema stvorenjima postupa na najljepši način.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio dostojan naredbi svoga Gospodara, u potpunosti ju je izvršio, zbog čega ga je Allah nagradio nagradom kakvu nije darovao nijednom drugom poslaniku, upravo zbog Poslanikovog odnosa prema svom narodu.
Naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dostavio je poslanicu, povjerenu misiju obavio i na svako dobro svome ummetu ukazao. Allah, džellešanuhu, obraćajući se Svome poslaniku Musau, alejhis-selam, kazuje: “Ono što ti dajem uzmi i zahvalan budi!” (El-A’raf, 144). Drugom poslaniku Uzvišeni poručuje: ‘“Trudite se i budite zahvalni, o čeljadi Davudova!’ – A malo je zahvalnih među robovima Mojim” (Saba, 13).
Tako određeni tumači Kur’ana naglašavaju: “Nakon ove naredbe nijedan sat nije prošao, danju ili noću, a da se neko iz čeljadi Davudovih nije zahvaljivao, čineći rukū ili sedždu.
Kada je Uzvišeni u nizu spomenuo blagodati koje je darovao Merjemi, alejhas-selam, naredio joj je da se zahvaljuje: “O Merjema, budi poslušna svome Gospodaru i licem na tle padaj i sa onima koji molitvu obavljaju i ti obavljaj!” (Ali Imran, 43).
Uzvišeni, također, kazuje o ashabima, o najboljoj generaciji ovog naroda: “Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni među sobom; vidiš ih kako se klanjaju i licem na tle padaju želeći Allahovu nagradu i zadovoljstvo – na licima su im znaci, tragovi od padanja licem na tle” (El-Feth, 29).
Ibadeti u ramazanu i mimo njega stoga su vid zahvale Uzvišenom Allahu na blagodati vjere i Kur’ana.
Časni Kur’an ima primjetan oplemenjujući utjecaj na dušu u ramazanu, jer u postu oslabe zli nagoni, a želja za dobrim jača, dok šejtani gube svoju snagu. Radi toga je potrebno često učiti Kur’an razmišljajući o značenjima proučenog. Samo časni Kur’an i svijetli sunnet mogu popraviti stanje muslimana.
Kada bi se svi mudraci ovog svijeta, živi i mrtvi, skupili da riješe jednu od dilema ovog svijeta, bez upute Kur’ana, pravi put ne bi pronašli. S druge strane, u Kur’anu pronalazimo rješenje za svakojake dileme, počevši od pitanja vjerovanja, Allahovih imena i svojstava, oblika ibadeta koje je čovjek dužan ispoljavati, što je samo mali primjer tome.
Tako je po pitanju vjerovanja ponuđeno bezbroj odgovora, a pravi je onaj koji je Kur’an donio. Po pitanju oblika ekonomije razišli su se mudraci svijeta, a rješenje je ono što u Kur’anu stoji. Čak su se određeni mudraci nemuslimani okoristili islamskim vjerozakonom u određenim segmentima.
Premda nije moguće da svi ljudi prihvate islam, muslimani su dužni da se čvrsto drže uputa Kur’ana i sunneta. Kada muslimani budu ljudima dobar uzor, oni će početi prihvatati korisne stvari od njih, što je važno, makar se radilo o dunjalučkim stvarima.
U tom kontekstu, veličanstveni Kur’an je izvor identiteta muslimanskog ummeta, njegova snaga, ponos, sreća i garancija opstanka. Uzvišeni kaže: “Ovaj Kur’an vodi jedinom ispravnom putu, i vjernicima koji čine dobra djela donosi radosnu vijest da ih čeka nagrada velika.” (El-Isra, 9)
Cijenjeni vjernici! Za strogo naređeni obred – post predodređena je velika nagrada, ali i na ovom svijetu ima mnoge koristi, što je jasno onima koji su razumom obdareni. Ipak, postač neće ubrati prave plodove posta, niti će mu biti od velike koristi, izuzev ako ga bude čuvao čineći dobra djela i čuvajući se grijeha koji umanjuju njegovu vrijednost.
Vjernik, kada posti, posti svim organima: sluhom i očima, jezikom i svakim dijelom svoga tijela – ne čineći zabranjena djela, kako bi svoju dušu očistio pokornošću. Uzvišeni kaže: “O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku, i ne ništite djela svoja!” (Muhammed, 33).
U hadisu stoji: “Kada neko posti, neka ne čini ružna djela, niti govori ružne riječi. A ako mu neko nešto ružne kaže, neku mu odgovori riječima: ‘Ja postim!”’ U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Post je štit od Vatre, sve dok se ne obezvrijedi grijesima”.
Zato, poštovani vjernici, preispitajmo svoja djela u ramazanu, kako bi nam polaganje računa na Sudnjem danu bilo lakše. Uvijek se pitajmo: Da li sam obavio namaz kako mi je naređeno? Da li sam udijelio zekat, kad već postim? Da li sam se pokajao od grijeha? Da li sam odustao od haram-zarade, poput kamate i privređivanja prodajom nedozvoljenog? Da li održavam rodbinske veze? Da li sam poslušan svojim roditeljima? Da li pozivam u dobro, a odvraćam od zla? Da li se čvrsto držim Poslanikove upute kako bih bio jedan od spašenih?
Uzvišeni Allah kaže: “O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao – postići će ono što bude želio.” (El-Ahzab, 70–71)
Uzvišeni Allah kaže: “Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56). Također Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko jednom salavat na mene donese, Allah će na njega deset donijeti.”
Donosimo salavat i selam na Allahovog poslanika i miljenika Muhammeda, vjerovjesnika izaslanoga svim svjetovima. Gospodaru naš, blagoslovi Muhammeda i rod Muhammedov, kao što si blagoslovio Ibrahima i rod Ibrahimov. Zaista si Ti hvaljen i slavljen. Bože moj, obaspi blagodatima Muhammeda i rod Muhammedov, kao što si obasuo blagodatima Ibrahima i rod Ibrahimov. Zaista si Ti hvaljen i slavljen.
Uzvišeni Allahu, smiluj se vrlim ashabima, odabranim halifama, prvim generacijama i svim sljedbenicima Istine do Sudnjega dana. Uzvišeni, oprosti nam naše grijehe, svojom plemenitošću i sveobuhvatnom milošću.
Uzvišeni Allahu, od Tebe tražimo snagu da provedemo mubarek mjesec ramazan u ibadetu, da ga dostojno ispostimo i u njegovim noćima namaz obavljamo. Uzvišeni, podari nam da oživimo Lejletul-kadr ibadetima, primi od nas dobra djela. Gospodaru, primi od nas dobra djela koja si nam omogućio i podari nam snagu da ustrajemo na tome, učini da budemo na putu Istine sve Sudnjega dana.
Uzvišeni Allahu, oprosti nam grijehe, oprosti nam sve naše grijehe, sve nam oprosti, naš Gospodaru. Uzvišeni, pokaži nam Istinu takvom darujući nam da je slijedimo, pokaži nam neistinu takvom darujući nam da se od nje udaljimo. Gospodaru, od Tebe tražimo zaštitu od zla u nama, od zlih djela naših, očisti naša srca od svakog iskrivljenog shvatanja, udalji zabranjeno od nas. Uzvišeni, Ti si milostiv, samilostan, kadar i silan. Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
