Hatib: Mahir ibn Hamed el-Muajkili
14. ramazan 1438. po Hidžri / 9. juni 2017.
Hvala Allahu, Darovatelju blagodati i svakog dobra, Koji je naredio Svojim robovima da čine dobra djela i Koji ih podstiče da budu ispred drugih u pokornosti Njemu. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, neka je na njega Allahova milost i blagoslov, i na njegove ashabe i one koji ih slijede u dobročinstvu do smrtnog časa.
Cijenjeni vjernici, oporučujem sebi i vama bogobojaznost, jer je ona Božija zapovijest prvima i potonjima: “Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da se bojite Allaha.” (En-Nisa, 131)
Poštovani vjernici! Jučer smo se radovali dolasku mjeseca ramazana, a evo danas ispraćamo njegovu prvu polovinu. Ramazan je, kako ga Uzvišeni opisuje, “neznatan broj dana” (El-Bekara, 184), poste se uzastopno, a prolaze brzo, i zato se opskrbite, a najbolja opskrba je bogobojaznost. Allah, džellešanuhu, Mudri i Sveznajući, propisao je ramazanski post sa uzvišenim ciljem.
Ramazan je odgojna škola, popravljanje i duhovno uzdizanje i čišćenje, u njemu se čovjek usteže od dozvoljenih, a posebno zabranjenih stvari, pokoravajući se Allahu, izvršavajući Njegovu volju i postižući bogobojaznost. Allah, džellešanuhu, privilegovao je post posebnom odlikom – pripisao ga je Sebi, što nije slučaj ni sa jednim drugim ibadetom. On je tajna između roba i Rabba, i niko za nju ne zna osim Allah, džellešanuhu.
U dva Sahiha od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Rekao je Uzvišeni Allah: ‘Svako djelo pripada sinu Ademovom, osim posta, on je Moj i Ja za njega posebno nagrađujem.”
Nagradu za post Uzvišeni je pripisao Svom plemenitom Biću, a On je od plemenitih Najplemenitiji i od darežljivih Najdarežljiviji. Nagrada je vrijedna koliko je vrijedan njen Davalac, i zato je nagrada za post velika, mnogostruka i bez računa.
Ramazan je, o vjernici, mjesec svakog dobra, u njemu se u okove povezuju šejtani, zatvaraju vrata Džehennema, a otvaraju vrata Dženneta, uči Kur’an, i spuštaju meleki na Zemlju. To je mjesec milosti, dobra, blagoslova i oprosta, mjesec svijetljenja džamija i spominjanja Milostivog, mjesec uzvišenosti, ljepote, sjaja, razmišljanja, pokornosti i dove. Ko isposti njegove dane, i provede njegove noći u namazu, vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni prošli grijesi. U njemu je noć bolja od hiljadu mjeseci, ko je provede u namazu, vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni prošli grijesi. Tirmizi sa vjerodostojnim senedom od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, bilježi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada nastupi prva noć ramazana, šejtani i prkosni džini bivaju povezani u okove, pozatvaraju se sva vrata Džehennema, nijedna njegova vrata ne ostanu otvorena, i pootvaraju se sve džennetske kapije, nijedna njegova kapija ne ostane zatvorena. Svake noći ramazana doziva glasnik: ‘O ti koji žudiš za dobrom, pohrli, a ti koji žudiš za zlom, zastani. Allah svake noći nekoga oslobodi od Vatre.’” U ovom mjesecu mnogobrojne su kapije dobra: kapija posta i noćnog namaza; kapija održavanja rodbinskih veza; kapija brige o jetimima; kapija sadake i dobročinstva; kapija posjećivanja bolesnika; kapija učenja Kur’ana i kapija nahranjivanja siromaha.
Raspitujte se o vašoj braći muslimanima, i pomozite im u dunjalučkim stvarima i u pitanjima vjere, i budite blagi i osjećajni, jer među njima ima onih za koje Uzvišeni kaže: “…pa onaj koji nije u to upućen misli da su, zbog skromnosti, imućni; poznat ćeš ih po izgledu njihovu, oni proseći ne dodijavaju ljudima” (El-Bekara, 273).
U dva Sahiha od Ebu Musaa el-Eš’arija, radijallahu anhu, bilježi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Svaki musliman dužan je udijeliti sadaku.” “A šta ako nema od čega?”, upitaše. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Zaradit će vlastitim radom, i koristiti sebi i drugima.” “A šta ako ne može?”, ponovo upitaše. “Pomoći će potrebnom i siromašnom”. odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. “A šta ako ni to ne može?”, upitaše. “Upućivat će na dobro i odvraćati od zla”, reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. “A šta ako to ne uradi?”, upitaše. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada reče: “Neka se suzdrži od činjenja zla, jer i to je sadaka.”
Iako je mjesec ramazan otvoren za činjenje svih dobrih djela, učenje Kur’ana, ipak ima prednost i posebnost u odnosu na druga dobra djela. Uzvišeni kaže: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla” (El-Bekara, 185).
Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem – koji je bio darežljiviji od blagog povjetarca – bio posebno darežljiv u ramazanu kada se susretao sa Džibrilom, i pred njim učio Kur’an, razmišljao o njegovim ajetima, poukama, tajnama i mudrostima.
Buharija i Muslim bilježe od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, da je rekao: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najdarežljiviji čovjek, a posebno u ramazanu kada se susretao sa Džibrilom. Džibril mu je dolazio svaku noć i podučavao ga Kur’anu. Nakon tih susreta, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je darežljiviji od blagog povjetarca.”
Kada musliman spoji post i učenje Kur’ana, imat će dvojicu šefadžija, zagovornika na Sudnjem danu. Uzvišeni kaže: “…na Dan kada će čovjek od brata svoga pobjeći i od majke svoje i od oca svoga i od drúge svoje i od sinova svojih – toga Dana će se svaki čovjek samo o sebi brinuti.” (Abese, 34–37)
Hakim u Mustedreku, sa dobrim senedom, bilježi od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kur’an i post zauzimat će se za čovjeka. Post će reći: ‘Gospodaru, ja sam mu uskratio hranu, piće i tjelesno uživanje, dozvoli mi da se zauzimam za njega’, a Kur’an će reći: ‘Ja sam mu uskratio san noću, dozvoli mi da se zauzimam za njega”, pa će im Allah, džellešanuhu, dozvoliti da se zauzimaju za njega. Muslim bilježi od Ebu Umame el-Bahilija, radijallahu anhu, da je rekao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, da kaže: ‘Učite Kur’an, jer će se on na Sudnjem danu zauzimati za one koji su ga učili. Učite dvije blistave sure, zehravejni, suru El-Bekara i suru Ali Imran, jer će one doći na Sudnji dan u obliku dva oblaka, ili dva jata ptica, i zauzimati se za one koji su ih učili.”
Rekao je Ibn Redžeb: “Znaj da vjernik u ramazanu, uporedo, vodi dvije vrste džihada – borbe na Allahovom putu, postom u toku dana i noćnim namazom noću. Ko spoji ove dvije vrste džihada, i svakoj od njih dâ njeno pravo, i strpi se na njima, bit će nagrađen bez računa.”
Uzvišeni kaže: “I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine; i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada – oprost od Gospodara njihova i džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!” (Ali Imran, 133–136)
Cijenjeni vjernici! Ibn Hibban je zabilježio u svom Sahihu od Ebu Hurejre da se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana popeo na minber i rekao: “Amin! Amin! Amin!” Ashabi su ga upitali: “Allahov Poslaniče, kada si se popeo na minber, ponovio si tri puta ‘amin’? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Došao mi je Džibiril i rekao: ‘Onaj ko dočeka ramazan, i ne bude mu oprošteno u njemu, i uđe u Vatru, neka ga Allah udalji od Svoje milosti, reci: ‘Amin’, i ja sam rekao ‘min’.” Šta mislite, Allah vas blagoslovio, o dovi koju uči Džibril, a miljenik Gospodara svjetova, amina na nju? Ovo su trenuci pokajanja i traženja oprosta, poniznosti i skrušenosti. Ko se ne pokaje u mjesecu ramazanu, kad će se pokajati? Ko ne ostavi grijehe u mjesecu oprosta, kad će ih ostaviti i vratiti se Allahu? Ko se ne napoji sa vrela Božije milosti u mjesecu milosti, kad će se napojiti?
Taberani bilježi sa dobrim senedom od Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Činite dobra djela cijeli život, i napojite se sa vrela Allahove milosti, jer Allah Svojom milošću napaja koga hoće.”
Rekao je Ibn Redžeb: “Nema nijednog odabranog vremena a da Allah u njemu nije propisao neku vrstu pokornosti s ciljem približavanja Njemu, i da nije spustio Svoju milost kojom obasipa koga hoće od Svojih robova.” Sretan je onaj ko iskoristi odabrane mjesece, dane i trenutke i približi se svome Gospodaru, čineći dobra djela, možda baš njega Allah obuhvati Svojom dobrotom i milošću, i spasi ga od Vatre i njenih strahota.
Evo, Božija milost se spustila, džennetski lahor je puhnuo, o, razumom obdareni, požuri i potrudi se, jer “one koji se budu zbog Nas borili Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djela čine!” (El-Ankebut, 69)
Allah podario meni i vama blagoslov u časnom Kur’anu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha tražim oprost za sebe i vas, a tražite i vi, On puno prašta i milostiv je.
14. ramazan 1438. po Hidžri / 9. juni 2017.
Hvala Allahu, Darovatelju blagodati i svakog dobra, Koji je naredio Svojim robovima da čine dobra djela i Koji ih podstiče da budu ispred drugih u pokornosti Njemu. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, neka je na njega Allahova milost i blagoslov, i na njegove ashabe i one koji ih slijede u dobročinstvu do smrtnog časa.
Cijenjeni vjernici, oporučujem sebi i vama bogobojaznost, jer je ona Božija zapovijest prvima i potonjima: “Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da se bojite Allaha.” (En-Nisa, 131)
Poštovani vjernici! Jučer smo se radovali dolasku mjeseca ramazana, a evo danas ispraćamo njegovu prvu polovinu. Ramazan je, kako ga Uzvišeni opisuje, “neznatan broj dana” (El-Bekara, 184), poste se uzastopno, a prolaze brzo, i zato se opskrbite, a najbolja opskrba je bogobojaznost. Allah, džellešanuhu, Mudri i Sveznajući, propisao je ramazanski post sa uzvišenim ciljem.
Ramazan je odgojna škola, popravljanje i duhovno uzdizanje i čišćenje, u njemu se čovjek usteže od dozvoljenih, a posebno zabranjenih stvari, pokoravajući se Allahu, izvršavajući Njegovu volju i postižući bogobojaznost. Allah, džellešanuhu, privilegovao je post posebnom odlikom – pripisao ga je Sebi, što nije slučaj ni sa jednim drugim ibadetom. On je tajna između roba i Rabba, i niko za nju ne zna osim Allah, džellešanuhu.
U dva Sahiha od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Rekao je Uzvišeni Allah: ‘Svako djelo pripada sinu Ademovom, osim posta, on je Moj i Ja za njega posebno nagrađujem.”
Nagradu za post Uzvišeni je pripisao Svom plemenitom Biću, a On je od plemenitih Najplemenitiji i od darežljivih Najdarežljiviji. Nagrada je vrijedna koliko je vrijedan njen Davalac, i zato je nagrada za post velika, mnogostruka i bez računa.
Ramazan je, o vjernici, mjesec svakog dobra, u njemu se u okove povezuju šejtani, zatvaraju vrata Džehennema, a otvaraju vrata Dženneta, uči Kur’an, i spuštaju meleki na Zemlju. To je mjesec milosti, dobra, blagoslova i oprosta, mjesec svijetljenja džamija i spominjanja Milostivog, mjesec uzvišenosti, ljepote, sjaja, razmišljanja, pokornosti i dove. Ko isposti njegove dane, i provede njegove noći u namazu, vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni prošli grijesi. U njemu je noć bolja od hiljadu mjeseci, ko je provede u namazu, vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni prošli grijesi. Tirmizi sa vjerodostojnim senedom od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, bilježi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada nastupi prva noć ramazana, šejtani i prkosni džini bivaju povezani u okove, pozatvaraju se sva vrata Džehennema, nijedna njegova vrata ne ostanu otvorena, i pootvaraju se sve džennetske kapije, nijedna njegova kapija ne ostane zatvorena. Svake noći ramazana doziva glasnik: ‘O ti koji žudiš za dobrom, pohrli, a ti koji žudiš za zlom, zastani. Allah svake noći nekoga oslobodi od Vatre.’” U ovom mjesecu mnogobrojne su kapije dobra: kapija posta i noćnog namaza; kapija održavanja rodbinskih veza; kapija brige o jetimima; kapija sadake i dobročinstva; kapija posjećivanja bolesnika; kapija učenja Kur’ana i kapija nahranjivanja siromaha.
Raspitujte se o vašoj braći muslimanima, i pomozite im u dunjalučkim stvarima i u pitanjima vjere, i budite blagi i osjećajni, jer među njima ima onih za koje Uzvišeni kaže: “…pa onaj koji nije u to upućen misli da su, zbog skromnosti, imućni; poznat ćeš ih po izgledu njihovu, oni proseći ne dodijavaju ljudima” (El-Bekara, 273).
U dva Sahiha od Ebu Musaa el-Eš’arija, radijallahu anhu, bilježi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Svaki musliman dužan je udijeliti sadaku.” “A šta ako nema od čega?”, upitaše. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Zaradit će vlastitim radom, i koristiti sebi i drugima.” “A šta ako ne može?”, ponovo upitaše. “Pomoći će potrebnom i siromašnom”. odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. “A šta ako ni to ne može?”, upitaše. “Upućivat će na dobro i odvraćati od zla”, reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. “A šta ako to ne uradi?”, upitaše. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada reče: “Neka se suzdrži od činjenja zla, jer i to je sadaka.”
Iako je mjesec ramazan otvoren za činjenje svih dobrih djela, učenje Kur’ana, ipak ima prednost i posebnost u odnosu na druga dobra djela. Uzvišeni kaže: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla” (El-Bekara, 185).
Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem – koji je bio darežljiviji od blagog povjetarca – bio posebno darežljiv u ramazanu kada se susretao sa Džibrilom, i pred njim učio Kur’an, razmišljao o njegovim ajetima, poukama, tajnama i mudrostima.
Buharija i Muslim bilježe od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, da je rekao: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najdarežljiviji čovjek, a posebno u ramazanu kada se susretao sa Džibrilom. Džibril mu je dolazio svaku noć i podučavao ga Kur’anu. Nakon tih susreta, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je darežljiviji od blagog povjetarca.”
Kada musliman spoji post i učenje Kur’ana, imat će dvojicu šefadžija, zagovornika na Sudnjem danu. Uzvišeni kaže: “…na Dan kada će čovjek od brata svoga pobjeći i od majke svoje i od oca svoga i od drúge svoje i od sinova svojih – toga Dana će se svaki čovjek samo o sebi brinuti.” (Abese, 34–37)
Hakim u Mustedreku, sa dobrim senedom, bilježi od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kur’an i post zauzimat će se za čovjeka. Post će reći: ‘Gospodaru, ja sam mu uskratio hranu, piće i tjelesno uživanje, dozvoli mi da se zauzimam za njega’, a Kur’an će reći: ‘Ja sam mu uskratio san noću, dozvoli mi da se zauzimam za njega”, pa će im Allah, džellešanuhu, dozvoliti da se zauzimaju za njega. Muslim bilježi od Ebu Umame el-Bahilija, radijallahu anhu, da je rekao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, da kaže: ‘Učite Kur’an, jer će se on na Sudnjem danu zauzimati za one koji su ga učili. Učite dvije blistave sure, zehravejni, suru El-Bekara i suru Ali Imran, jer će one doći na Sudnji dan u obliku dva oblaka, ili dva jata ptica, i zauzimati se za one koji su ih učili.”
Rekao je Ibn Redžeb: “Znaj da vjernik u ramazanu, uporedo, vodi dvije vrste džihada – borbe na Allahovom putu, postom u toku dana i noćnim namazom noću. Ko spoji ove dvije vrste džihada, i svakoj od njih dâ njeno pravo, i strpi se na njima, bit će nagrađen bez računa.”
Uzvišeni kaže: “I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine; i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada – oprost od Gospodara njihova i džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!” (Ali Imran, 133–136)
Cijenjeni vjernici! Ibn Hibban je zabilježio u svom Sahihu od Ebu Hurejre da se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana popeo na minber i rekao: “Amin! Amin! Amin!” Ashabi su ga upitali: “Allahov Poslaniče, kada si se popeo na minber, ponovio si tri puta ‘amin’? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Došao mi je Džibiril i rekao: ‘Onaj ko dočeka ramazan, i ne bude mu oprošteno u njemu, i uđe u Vatru, neka ga Allah udalji od Svoje milosti, reci: ‘Amin’, i ja sam rekao ‘min’.” Šta mislite, Allah vas blagoslovio, o dovi koju uči Džibril, a miljenik Gospodara svjetova, amina na nju? Ovo su trenuci pokajanja i traženja oprosta, poniznosti i skrušenosti. Ko se ne pokaje u mjesecu ramazanu, kad će se pokajati? Ko ne ostavi grijehe u mjesecu oprosta, kad će ih ostaviti i vratiti se Allahu? Ko se ne napoji sa vrela Božije milosti u mjesecu milosti, kad će se napojiti?
Taberani bilježi sa dobrim senedom od Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Činite dobra djela cijeli život, i napojite se sa vrela Allahove milosti, jer Allah Svojom milošću napaja koga hoće.”
Rekao je Ibn Redžeb: “Nema nijednog odabranog vremena a da Allah u njemu nije propisao neku vrstu pokornosti s ciljem približavanja Njemu, i da nije spustio Svoju milost kojom obasipa koga hoće od Svojih robova.” Sretan je onaj ko iskoristi odabrane mjesece, dane i trenutke i približi se svome Gospodaru, čineći dobra djela, možda baš njega Allah obuhvati Svojom dobrotom i milošću, i spasi ga od Vatre i njenih strahota.
Evo, Božija milost se spustila, džennetski lahor je puhnuo, o, razumom obdareni, požuri i potrudi se, jer “one koji se budu zbog Nas borili Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djela čine!” (El-Ankebut, 69)
Allah podario meni i vama blagoslov u časnom Kur’anu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha tražim oprost za sebe i vas, a tražite i vi, On puno prašta i milostiv je.
