Šta je Novo?
  • Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: Kada je Allah Stvorio Stvorenja u Knjizi koja je kod Njega, obavezao se! “Uistinu Moja milost preteže nad Mojom srdžbom”. Bilježe Muslim, Buhari, Nesai i Ibn Madždže.
  • Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Uzvišeni Allah kaže: Ja sam Sebi dovoljan i ne treba Mi drug. Ko ucini neko djelo u ime nekog osim Mene, Ja cu ga prepustiti tome drugom." Muslim (i Ibn Madždže).
  • Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Uzvišeni Allah je rekao: Ponos je Moja odjeca, a velicina Moj ogrtac! Bacit cu u vatru onoga ko Mi se bilo kojem od njih suprostavi." Bilježe Ebu Davud (Ahmed i Ibn Madždže, sahih hadis).
  • Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Na Sudnjem Danu ce Allah reci: Gdje su oni što su se voljeli u Ime Moje Uzvišenosti? Danas cu ih uvesti u Moj hlad, kada nema drugog hlada osim Moga!" Bilježe Buhari (i Malik).
  • Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Uzvišeni Allah je rekao: Ponos je Moja odjeca, a velicina Moj ogrtac! Bacit cu u vatru onoga ko Mi se bilo kojem od njih suprostavi." Bilježe Ebu Davud (Ahmed i Ibn Madždže, sahih hadis).
Teži ka onome što će ti koristiti

Teži ka onome što će ti koristiti 2024-03-31

Nema dozvole za preuzimanje
Hatib: dr. Abdulbari ibn Avad es-Subejti
4. džumadel-ula 1440. po Hidžri / 11. januar 2019.

Hvala Allahu Koji je tvoje srce učinio prostranim i ukazao ti na ono što će ti koristiti. Ako budeš zahvaljivao Blagodarnom, On će ti povećati iz Svog obilja i ukazati ti svaku počast.

Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i Koji sve vidi i sve čuje, i svjedočim da je naš prvak i vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, i ako se budeš držao njegove upute, Uzvišeni će te uzdići i čuvati, neka su na njega Allahova milost, i na njegovu porodicu i ashabe, ako ih budeš slijedio, Snažni će te pomoći i neće te ostaviti.

Oporučujem sebi i vama bogobojaznost, ona je poputnina vjernika, opskrba strpljivih i s njom je spas na Dan kada ljudi budu stajali pred Gospodarom svjetova. Uspjeh u životu je težnja svakog čovjeka, a sreća je njegov cilj i želja. Njima streme duše i naginju srca.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zacrtao je “trougao” uspjeha i sreće na dunjaluku i ahiretu, rekavši: “Teži onome što će ti koristiti, traži pomoć od Allaha i nemoj klonuti.”

Riječima: “Teži onome što će ti koristiti” ukazuje na na to da težimo uzvišenim ciljevima, najvišim moralnim vrijednostima, najvrednijim ibadetima i da sebi postavimo cilj i smisao u životu. Uzvišeni kaže: “Da li je na ispravnijem putu onaj koji se idući spotiče ili onaj koji Pravim putem uspravno ide?” (El-Mulk, 22)

“Teži onome što će ti koristiti”, jer život je kratak, poslije mladosti dolazi starost, a zdravlju prijeti bolest. Ibn Mesud, radijallahu anhu, rekao je: “Ni za šta se ne kajem kao što se kajem za dan u kojem je zašlo sunce i skraćen moj životni vijek a nije povećano moje (dobro) djelo.”

Uzvišeni kaže: “…i kad se tog Dana primakne Džehennem, tada će se čovjek sjetiti – a na što mu je sjećanje?! – i reći: ‘Kamo sreće da sam se za ovaj život pripremio!’” (El-Fedžr, 23–24).

Ko bude težio onome što će mu koristiti, usmjerit će se na najveće vrijednosti, i na ona djela koja mu donose veću nagradu i koja su najdraža Allahu, džellešanuhu. Zbog toga su ashabi, radijallahu anhu, pitali za najvrednija i najbolja djela, pa je tako neki čovjek rekao: “Allahov Poslaniče, šta je islam?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Da predaš svoje srce Allahu i da muslimani budu sigurni od tvog jezika i ruku.” Ovaj čovjek upita: “A koji je islam najbolji?” “Iman”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. “A šta je iman?”, ponovo će on. “Iman je da vjeruješ u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike i proživljenje nakon smrti”, reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. “A koji je iman najbolji?”, upita on. “Hidžra”, Poslanik reče, a čovjek ponovo reče: “A šta je hidžra?” “Da ostaviš zlo”, reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Na pozitivne težnje ukazuju i riječi Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: “Namaz u džematu vredniji je od pojedinačnog za dvadeset sedam stepeni.” I riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ponekad jedan srebrenjak vrijedi više od stotinu hiljada srebrenjaka!’ Začuđeni, upitaše prisutni: ‘A kako to?’ On odgovori: ‘Evo ovako: jedan čovjek ima dva srebrenjaka i udijeli jedan, a drugi čovjek ima nebrojeno mnogo blaga te udijeli stotinu hiljada srebrenjaka.’”

Ko bude težio onome što je korisno, on će tražiti korist čiji trag ostaje, čije dobro traje i proteže se na vječni spas na ahiretu. Uzvišeni kaže: “A ima i onih koji govore: ‘Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u Ognju!’ Njih čeka nagrada koju su zaslužili! A Allah brzo sviđa račune.” (El-Bekara, 201–202)

Pod dobrom ovog i onog svijeta misli se na blagodati dunjaluka i ahireta. Svjestan musliman, koji teži onome što će mu koristiti, uvijek počinje od sebe i onoga što će popraviti njegovu ličnost, a sve što ga se ne tiče, nije mu ni potrebno.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Zaista je od ljepote i potpunosti čovjekovog islama to da se susteže od onoga što ga se ne tiče.”

Ko ostavi ono što ga se ne tiče i zaposli se onim što mu koristi, upotpunit će svoj islam, posvetit će se prioritetima, unaprijedit će svoja djela, oplemenit će svoju dušu, ponašanje i govor, sputat će svoju dušu, kontrolisati svoje ponašanje i prema sebi će se odnositi iskreno i pravedno. Šuajb, alejhis-selam, rekao je svome narodu: “Ja ne želim činiti ono što vama zabranjujem; jedino želim učiniti dobro koliko mogu, a uspjeh moj zavisi samo od Allaha; u Njega se uzdam i Njemu se obraćam.” (Hud, 88)

Pozitivne težnje usmjeravaju potencijale ka izgradnji i unapređenju života na Zemlji, ispunjavaju život blagoslovom i osnažuju i učvršćuju ljudsko djelo. Uzvišeni kaže: “… dok ono što koristi ljudima ostaje na zemlji.” (Er-Raʼd, 17)

Pozitivne težnje iziskuju sposobnost i snagu u suprotstavljanju strastima i željama, jer nije svaka želja korisna, i nije svaka neugodnost štetna, štaviše, pametan čovjek daje prednost većoj ahiretskoj koristi nad manjom dunjalučkom koristi.

Uzvišeni kaže: “Uistinu, vi ovaj prolazni svijet volite, a o onom drugom brigu ne vodite” (El-Kijama, 20–21); “Propisuje vam se borba, mada vam nije po volji! – Ne volite nešto, a ono može biti dobro za vas; nešto volite, a ono ispadne zlo po vas. llah zna, a vi ne znate.” (El-Bekara, 216)

Jedna od nužnih posljedica pozitivnih težnji jeste druženje sa dobrim i korisnim ljudima, jer svaki čovjek oponaša svog prijatelja, i velika je razlika između lijenog i aktivnog i ambicioznog prijatelja. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Čovjek je na vjeri svoga prijatelja, pa neka svako od vas pogleda ko mu je prijatelj.” I rekao je: “Primjer dobrog i lošeg prijatelja je kao primjer prodavača mirisa, mošusa, i kovača. Prodavač mirisa će ti ili pokloniti miris, ili ćeš kupiti od njega miris, ili ćeš od njega osjetiti lijep miris, a kovač će ili spaliti tvoju dojeću, ili ćeš od njega osjetiti ružan miris.”

Ako se musliman nađe u nedoumici zbog više različitih pozitivnih mogućnosti, neka se ne dvoumi i neka požuri sa činjenjem dobra, jer svakome je olakšano ono za što je stvoren, i svakom čovjeku propisano je da čini, od dobra, ono što je u njegovim mogućnostima, kao što kaže Uzvišeni: “… zato se Allaha bojte koliko god možete” (Et-Tegabun, 16).

Možda je u mogućnosti uraditi manje korisno i vrijedno, a ostaviti ono što je korisnije i vrednije, ali možda to za njega bude bolje i produktivnije nego da je uradio ono što je, po svojoj suštini, korisnije i vrednije.

Najbolje za muslimana je da teži onome što je za njega korisnije i vrednije, a ne za onim što je, samo po sebi, vrednije i korisnije, ako je to za njega nedostižno i neostvarivo i ako će zbog toga propustiti ono što je za njega korisno.

Allah, džellešanuhu, podijelio je među ljudima djela kao što je podijelio opskrbu.

Koliko god čovjek težio onome što će mu koristiti, njegov cilj neće se ostvariti ako mu Allah ne pomogne, ne učvrsti ga i ne usmjeri Pravim putem. Uzvišeni kaže: “Teži onome što će ti koristiti i traži pomoć od Allaha.”

Allah, slavljen neka je On, je utočište i oslonac svim Svojim stvorenjima, htjeli oni to ili ne, i svi traže od Njega pomoć u tjeskobi i blagostanju, u dobru i zlu, i svaki čovjek je u stalnoj potrebi za Allahom, u svim situacijama, i u svim, dunjalučkim i ahiretskim, stvarima.

Traženje pomoći od Allaha, i upućivanje dove Njemu u postizanju Njegovog zadovoljstva jedna je od najkorisnijih, najčešćih i najpotpunijih dova koje izgovaraju vjernički jezici, i nijedan rekat ne može se upotpuniti bez njenog učenja: “Tebi se klanjamo i od Tebe pomoć tražimo” (El-Fatiha, 5).

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Oporučujem ti, o Muaze, da na kraju svakog namaza kažeš: ‘Allahumme einni ala zikrike, ve šukrike ve husni ibadetike! – Allahu moj, pomozi mi da Te spominjem, da Ti zahvaljujem i da te ispravno obožavam.”

Riječi: “Teži onome što će ti koristiti, traži pomoć od Allaha i nemoj klonuti” poziv su na trud, zalaganje i napredovanje na svim poljima djelovanja, produktivnost i doprinos, hvatanje ukoštac sa teškoćama i iskušenjima, a sve u cilju unapređenja života na Zemlji. Uzvišeni kaže: “On vas od Zemlje stvara i daje vam da živite na njoj!” (Hud, 61)

“…i nemoj klonuti”, zato što klonula osoba sputava samu sebe okovima nemoći, veže svoje noge iluzijama lijenosti i svojim umom, i umjesto produktivnom razmišljanju, okrenuta je ispraznim nadama.

Nemoć i klonulost otvara vrata djelovanju šejtana, a ključ svakog zla su riječi: “Da je bilo tako i tako, uradio bih tako i tako.”

Nemoć uzrokuje tugu, brigu, strah, škrtost, ophrvanost dugovima i ljudsku dominaciju, i zbog toga je jedna od Poslanikovih dova bila: “Allahu moj, utječem Ti se od brige, tuge, nemoći, lijenosti, škrtosti, straha, tereta duga i ljudske dominacije.”

Onaj ko se prepusti komociji i konformizmu, neće imati nikakve vrijednosti u društvu, niti će imati ikakvog utjecaja na dešavanja u domovini, niti će imati autoritet u ummetu. Ko digne ruke od svega i dovede se u stanje pasivnosti, izgubit će svoju ljudskost, a ko se navikne na lijenost i komociju, izgubit će rahatluk.

Ovaj veličanstveni hadis predstavio je, u sažetoj i konciznoj formi, sve korake na putu uspjeha.

Ko bude težio korisnim stvarima, zalagao se u njihovom postizanju, poduzimao potrebne korake i tražio pomoć od Allaha, džellešanuhu, u tome, time je upotpunio svoj uspjeh i dobro, a ako izostavi jednu od ove tri stvari, njegov uspjeh umanjit će se srazmjerno tome. “Teži onome što će ti koristiti, traži pomoć od Allaha i nemoj klonuti.”

Donosite salavate, Allahovi robovi, na poslanika Pravog puta, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je rekao u Svojoj Knjizi: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)

Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.

Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.​
Google ads alanı
Nazad
Top Bottom