Hatib: dr. Abdullah ibn Abdurrahman el-Buajdžan
10. džumadel-ula 1442. po Hidžri / 25. decembar 2020.
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova,Koji upravlja danima i godinama. Njemu pripada hvala uvijek i zauvijek, u svakom stanju i u svakom trenutku. Utječemo se Allahu od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik. Dostavio je poslanicu, ispunio emanet, savjetovao ummet i borio se, Allaha radi, onako kako se treba boriti sve dok mu nije došla smrt. Neka su Allahova milost, blagoslov i spas na njega, na njegovu porodicu i ashabe, i sve one koji slijede njegovu uputu i sunnet do Sudnjeg dana. Najistinitiji govor je Allahova Knjiga, a najljepša uputa je uputa Muhammeda, sina Abdullahova.
Najgore stvari u vjeri su novotarije, svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi u Vatru.
O vjernici, Allah je stvorio čovjeka radi pokornosti Njemu, koja je uzrok Njegovog zadovoljstva, i zabranio mu je nepokornost, koja je uzrok Njegove srdžbe. “Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla – vidjet će ga.” (Ez-Zilzal, 7–8)
Bojte se Allaha u onome što vam je naredio, i klonite se onoga što vam je zabranio. “O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani!” (Ali Imran, 102)
O muslimani, dunjaluk ne opstoji u jednom stanju, a promjena njegovih stanja vjesnik je njegovog prolaska, i sve što je na njemu prolazno je: “Ostaje samo Gospodar tvoj, Veličanstveni i Plemeniti.” (Er-Rahman, 27)
Nakon vrelih dana, ljetne žege, obamrlosti zemlje, izgladnjelosti stoke, presahlosti izvora, suhoće drveća i cvijeća, Allah je promijenio stanje, poslao je vjetrove, prethodnice Svoje milosti, spustio je kišu nakon što su ljudi izgubili svaku nadu i rasprostire blagoslov Svoj; On je zaštitnik pravi i jedini dostojan hvale. Zemlja je, Allahovom voljom, oživjela, i ukrasila se ruhom svojim, život se ponovo osmjehnuo, zemlja se promijenila i išarala bojama. Slavljen neka je Onaj Koji šalje oblake, izvodi sjeme iz zemlje i oživljava zemlju nakon mrtvila njezina: “Zato pogledaj tragove Allahove milosti – kako On oživi zemlju nakon mrtvila njezina! On će, uistinu, i mrtve oživjeti, On sve može” (Er-Rum, 50); “Onaj Koji je nebesa i Zemlju stvorio i Koji vam spušta s neba kišu pomoću koje Mi dajemo da ozelene bašče prekrasne – nemoguće je da vi učinite da izraste drveće njihovo. Zar pored Allaha postoji drugi bog? Ne postoji, ali su oni narod koji druge s Njim izjednačuje.” (En-Neml, 60)
O vjernici, oživljavanje obamrle zemlje savjetnik je koji nas podsjeća na proživljenje i izlazak ljudi iz kaburova na Dan kada se puhne u rog: “Jedno od znamenja Njegovih je i to što ti vidiš suhu zemlju, a kad na nju spustimo kišu, ona se pokrene i uzbuja. Onaj ko njoj daje život oživit će, sigurno, i umrle, jer je On kadar sve” (Fussilet, 39); “Allah šalje vjetrove koji pokreću oblake, a Mi ih onda u mrtve predjele upravljamo i njima zemlju oživljavamo, koja je mrtva bila; takvo će biti i oživljenje.” (Fatir, 9) Kada vidite proljeće, vjernici, sjetite se proživljenja: Allah će proživiti mrtve i izvesti ih iz zemlje, kao što ih je stvorio od zemlje, i kao što izvodi bilje iz zemlje: “Allah vas od zemlje poput bilja stvara, zatim vas u nju vraća i iz nje će vas, sigurno, izvesti.” (Nuh, 17–18)
O muslimani, zima je proljeće vjernika i “hladni plijen” pobožnjaka. U njoj se oni “opuštaju” u baštama pokornosti, “putuju” poljima ibadeta, a njihova srca uživaju u baštama dobrih djela. Nestalo je teškoće i smanjio se umor. Post ih ne iscrpljuje, a noć je dovoljno duga i za spavanje i za noćni namaz. Ibn Mesud, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post zimi je ‘hladni’ plijen.” (Ahmed i Tirmizi)
Jedno od djela kojim Allah podiže deredže, iskupljuje greške i grijehe jeste taharet – obredno čišćenje koje je uvjet ispravnosti ibadeta, polovina vjere i uvjet ispravnosti namaza, temeljne islamske dužnosti. Podnošenje neugodnosti, i činjenje ibadeta korištenjem vode u hladnim danima spada u djela kojima se iskupljuju grijesi. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hoćete li da vas uputim na ono čime Allah briše grijehe i povećava deredže, stepene?” “Da”, odgovorili su prisutni, a on je rekao: “Upotpunjavanje abdesta u neugodnim vremenskim uvjetima, mnoštvo koraka prema džamiji, i čekanje namaza nakon namaza, to vam je bdijenje, pripravnost na Allahovom putu.” (Muslim)
O vjernici, pobrinite se za slabe i nemoćne i pomozite im da se izbore protiv hladnoće zime. Opremite ih hranom, odjećom i posteljinom, i nadajte se nagradi od Allaha. Sadaka otklanja nevolje, a dobročinstvo čuva od nesreća. “Imetak koji udijelite drugima u vašu je korist, ono što udijelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav – a ono što od imetka udijelite drugima nadoknadit će vam se potpuno, neće vam biti učinjeno krivo.” (El-Bekara, 272)
O vjernici, jedna od intencija šerijata i mudrosti islama jeste olakšavanje ljudima u vanrednim okolnostima i okolnostima u kojima bi izvršavanje propisa moglo prouzrokovati štetu: “… i u vjeri vam nije ništa teško propisao” (El-Hadždž, 78). Teškoća iziskuje olakšicu, a “Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih” (El-Bekara, 286). Islam je, u teškim i nužnim situacijama, propisao olakšice. Jedna od tih olakšica jeste da je ozlijeđenoj i bolesnoj, pa čak i zdravoj osobi koja se boji za svoje zdravlje, dozvoljeno uzeti tejemum (simbolično čišćenje zemljom), uzeti mesh (potirati vlažnim rukama) po zavoju, langeti ili gipsu, kao što je u normalnim okolnostima dozvoljeno uzeti mesh po mestvama i čarapama. Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda: “Bili smo na putovanju, pa je jednog čovjeka pogodio kamen i razbio mu glavu.
Taj je čovjek navečer imao poluciju u snu, pa je upitao svoje prijatelje: ‘Smatrate li da mogu koristiti olakšicu tejemuma?’, a oni su mu rekli: ‘Nije ti dozvoljeno da uzmeš tejemum a možeš koristiti vodu.’ On ih je poslušao, okupao se i umro. Kada smo došli kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, obaviješten je o tome, pa je rekao: ‘Ubili su ga, ubio ih Allah, zašto nisu pitali kada nisu znali! Lijek za neznanje je pitanje. Bilo mu je dovoljno da uzme tejemum, i da previje ranu i preko nje uzme mesh, a da opere ostatak tijela.’” (Ebu Davud)
Amr ibn As, radijallahu anhu, rekao je: “Kad sam bio u Bici Zatus-selasil, u jednoj hladnoj noći, imao sam poluciju u snu. Pobojao sam se, ako se okupam, da bih se mogao razboljeti, pa sam uzeo tejemum, i klanjao sa svojim prijateljima sabah-namaz. Oni su to ispričali Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i on me je upitao: ‘Amre, zar si klanjao kao imam a bio si džunup?’ Obavijestio sam ga o razlogu koji me je spriječio da se okupam, i rekao sam: ‘Čuo sam da Allah kaže: ‘I ne ubijajte sami sebe, Allah je prema vama milostiv’ (En-Nisa, 29).’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, samo se nasmijao na te moje riječi i nije ništa rekao.” (Ebu Davud i Ahmed)
O muslimani, raspusti i godišnji odmori su dani opuštanja, razonode i duševnog okrepljenja, i mnogi ljudi preferiraju da ih provedu u putovanjima i posjetama turističkih destinacija, i to, u principu, nije sporno, ukoliko se ne pretjeruje u “rasipanju” slobodnog vremena, zabavama i dozvoljenim stvarima, i ukoliko se na takvim putovanjima ne čine grijesi i loša djela, međutim obaveza je, u tom slučaju, poduzeti sve potrebne sigurnosne uzroke, izbjegavati svaki oblik uznemiravanja drugih ljudi, obarati pogled od onoga što je haram, ne zalaziti u tuđi privatni prostor, ne zaustavljati se po putevima i prolazima, čuvati javna dobra i ne uništavati ih, ne zagađivati vode, ne bacati smeće, otpad i prljavštinu na mjestima koja nisu predviđena za to, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Čuvajte se dvojice prokletih!” “Ko su dvojica prokletih?”, upitali su. “Onaj ko obavlja nuždu po putevima i u hladovinama u kojima se ljudi odmaraju”, rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Muslim)
O vjernici, zahvaljujte Allahu na Njegovim blagodatima i darovima, On će vam povećati, i On je rekao: “Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati” (Ibrahim, 7).
Zahvaljujte Mu na dobroti, darežljivosti i plemenitosti, On će vam ukazati Svoju milost. “… i govorio: ‘Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.’” (Nuh, 10–12)
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
10. džumadel-ula 1442. po Hidžri / 25. decembar 2020.
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova,Koji upravlja danima i godinama. Njemu pripada hvala uvijek i zauvijek, u svakom stanju i u svakom trenutku. Utječemo se Allahu od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik. Dostavio je poslanicu, ispunio emanet, savjetovao ummet i borio se, Allaha radi, onako kako se treba boriti sve dok mu nije došla smrt. Neka su Allahova milost, blagoslov i spas na njega, na njegovu porodicu i ashabe, i sve one koji slijede njegovu uputu i sunnet do Sudnjeg dana. Najistinitiji govor je Allahova Knjiga, a najljepša uputa je uputa Muhammeda, sina Abdullahova.
Najgore stvari u vjeri su novotarije, svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi u Vatru.
O vjernici, Allah je stvorio čovjeka radi pokornosti Njemu, koja je uzrok Njegovog zadovoljstva, i zabranio mu je nepokornost, koja je uzrok Njegove srdžbe. “Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla – vidjet će ga.” (Ez-Zilzal, 7–8)
Bojte se Allaha u onome što vam je naredio, i klonite se onoga što vam je zabranio. “O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani!” (Ali Imran, 102)
O muslimani, dunjaluk ne opstoji u jednom stanju, a promjena njegovih stanja vjesnik je njegovog prolaska, i sve što je na njemu prolazno je: “Ostaje samo Gospodar tvoj, Veličanstveni i Plemeniti.” (Er-Rahman, 27)
Nakon vrelih dana, ljetne žege, obamrlosti zemlje, izgladnjelosti stoke, presahlosti izvora, suhoće drveća i cvijeća, Allah je promijenio stanje, poslao je vjetrove, prethodnice Svoje milosti, spustio je kišu nakon što su ljudi izgubili svaku nadu i rasprostire blagoslov Svoj; On je zaštitnik pravi i jedini dostojan hvale. Zemlja je, Allahovom voljom, oživjela, i ukrasila se ruhom svojim, život se ponovo osmjehnuo, zemlja se promijenila i išarala bojama. Slavljen neka je Onaj Koji šalje oblake, izvodi sjeme iz zemlje i oživljava zemlju nakon mrtvila njezina: “Zato pogledaj tragove Allahove milosti – kako On oživi zemlju nakon mrtvila njezina! On će, uistinu, i mrtve oživjeti, On sve može” (Er-Rum, 50); “Onaj Koji je nebesa i Zemlju stvorio i Koji vam spušta s neba kišu pomoću koje Mi dajemo da ozelene bašče prekrasne – nemoguće je da vi učinite da izraste drveće njihovo. Zar pored Allaha postoji drugi bog? Ne postoji, ali su oni narod koji druge s Njim izjednačuje.” (En-Neml, 60)
O vjernici, oživljavanje obamrle zemlje savjetnik je koji nas podsjeća na proživljenje i izlazak ljudi iz kaburova na Dan kada se puhne u rog: “Jedno od znamenja Njegovih je i to što ti vidiš suhu zemlju, a kad na nju spustimo kišu, ona se pokrene i uzbuja. Onaj ko njoj daje život oživit će, sigurno, i umrle, jer je On kadar sve” (Fussilet, 39); “Allah šalje vjetrove koji pokreću oblake, a Mi ih onda u mrtve predjele upravljamo i njima zemlju oživljavamo, koja je mrtva bila; takvo će biti i oživljenje.” (Fatir, 9) Kada vidite proljeće, vjernici, sjetite se proživljenja: Allah će proživiti mrtve i izvesti ih iz zemlje, kao što ih je stvorio od zemlje, i kao što izvodi bilje iz zemlje: “Allah vas od zemlje poput bilja stvara, zatim vas u nju vraća i iz nje će vas, sigurno, izvesti.” (Nuh, 17–18)
O muslimani, zima je proljeće vjernika i “hladni plijen” pobožnjaka. U njoj se oni “opuštaju” u baštama pokornosti, “putuju” poljima ibadeta, a njihova srca uživaju u baštama dobrih djela. Nestalo je teškoće i smanjio se umor. Post ih ne iscrpljuje, a noć je dovoljno duga i za spavanje i za noćni namaz. Ibn Mesud, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post zimi je ‘hladni’ plijen.” (Ahmed i Tirmizi)
Jedno od djela kojim Allah podiže deredže, iskupljuje greške i grijehe jeste taharet – obredno čišćenje koje je uvjet ispravnosti ibadeta, polovina vjere i uvjet ispravnosti namaza, temeljne islamske dužnosti. Podnošenje neugodnosti, i činjenje ibadeta korištenjem vode u hladnim danima spada u djela kojima se iskupljuju grijesi. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hoćete li da vas uputim na ono čime Allah briše grijehe i povećava deredže, stepene?” “Da”, odgovorili su prisutni, a on je rekao: “Upotpunjavanje abdesta u neugodnim vremenskim uvjetima, mnoštvo koraka prema džamiji, i čekanje namaza nakon namaza, to vam je bdijenje, pripravnost na Allahovom putu.” (Muslim)
O vjernici, pobrinite se za slabe i nemoćne i pomozite im da se izbore protiv hladnoće zime. Opremite ih hranom, odjećom i posteljinom, i nadajte se nagradi od Allaha. Sadaka otklanja nevolje, a dobročinstvo čuva od nesreća. “Imetak koji udijelite drugima u vašu je korist, ono što udijelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav – a ono što od imetka udijelite drugima nadoknadit će vam se potpuno, neće vam biti učinjeno krivo.” (El-Bekara, 272)
O vjernici, jedna od intencija šerijata i mudrosti islama jeste olakšavanje ljudima u vanrednim okolnostima i okolnostima u kojima bi izvršavanje propisa moglo prouzrokovati štetu: “… i u vjeri vam nije ništa teško propisao” (El-Hadždž, 78). Teškoća iziskuje olakšicu, a “Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih” (El-Bekara, 286). Islam je, u teškim i nužnim situacijama, propisao olakšice. Jedna od tih olakšica jeste da je ozlijeđenoj i bolesnoj, pa čak i zdravoj osobi koja se boji za svoje zdravlje, dozvoljeno uzeti tejemum (simbolično čišćenje zemljom), uzeti mesh (potirati vlažnim rukama) po zavoju, langeti ili gipsu, kao što je u normalnim okolnostima dozvoljeno uzeti mesh po mestvama i čarapama. Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda: “Bili smo na putovanju, pa je jednog čovjeka pogodio kamen i razbio mu glavu.
Taj je čovjek navečer imao poluciju u snu, pa je upitao svoje prijatelje: ‘Smatrate li da mogu koristiti olakšicu tejemuma?’, a oni su mu rekli: ‘Nije ti dozvoljeno da uzmeš tejemum a možeš koristiti vodu.’ On ih je poslušao, okupao se i umro. Kada smo došli kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, obaviješten je o tome, pa je rekao: ‘Ubili su ga, ubio ih Allah, zašto nisu pitali kada nisu znali! Lijek za neznanje je pitanje. Bilo mu je dovoljno da uzme tejemum, i da previje ranu i preko nje uzme mesh, a da opere ostatak tijela.’” (Ebu Davud)
Amr ibn As, radijallahu anhu, rekao je: “Kad sam bio u Bici Zatus-selasil, u jednoj hladnoj noći, imao sam poluciju u snu. Pobojao sam se, ako se okupam, da bih se mogao razboljeti, pa sam uzeo tejemum, i klanjao sa svojim prijateljima sabah-namaz. Oni su to ispričali Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i on me je upitao: ‘Amre, zar si klanjao kao imam a bio si džunup?’ Obavijestio sam ga o razlogu koji me je spriječio da se okupam, i rekao sam: ‘Čuo sam da Allah kaže: ‘I ne ubijajte sami sebe, Allah je prema vama milostiv’ (En-Nisa, 29).’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, samo se nasmijao na te moje riječi i nije ništa rekao.” (Ebu Davud i Ahmed)
O muslimani, raspusti i godišnji odmori su dani opuštanja, razonode i duševnog okrepljenja, i mnogi ljudi preferiraju da ih provedu u putovanjima i posjetama turističkih destinacija, i to, u principu, nije sporno, ukoliko se ne pretjeruje u “rasipanju” slobodnog vremena, zabavama i dozvoljenim stvarima, i ukoliko se na takvim putovanjima ne čine grijesi i loša djela, međutim obaveza je, u tom slučaju, poduzeti sve potrebne sigurnosne uzroke, izbjegavati svaki oblik uznemiravanja drugih ljudi, obarati pogled od onoga što je haram, ne zalaziti u tuđi privatni prostor, ne zaustavljati se po putevima i prolazima, čuvati javna dobra i ne uništavati ih, ne zagađivati vode, ne bacati smeće, otpad i prljavštinu na mjestima koja nisu predviđena za to, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Čuvajte se dvojice prokletih!” “Ko su dvojica prokletih?”, upitali su. “Onaj ko obavlja nuždu po putevima i u hladovinama u kojima se ljudi odmaraju”, rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Muslim)
O vjernici, zahvaljujte Allahu na Njegovim blagodatima i darovima, On će vam povećati, i On je rekao: “Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati” (Ibrahim, 7).
Zahvaljujte Mu na dobroti, darežljivosti i plemenitosti, On će vam ukazati Svoju milost. “… i govorio: ‘Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.’” (Nuh, 10–12)
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
