Kalendar Događaja Fatihova Musalla

Džuma namaz na Musalli sultana Mehmeda Fatiha

Prema predanjima ovdje je klanjana prva džuma-namaz prilikom turskog osvajanja Bosanske Krajine. Sami lokalitet se naziva musallom, dakle mjestom gdje se obavlja namaz.
Ovdje je sačuvan i mihrab i to je jedno od rijetkih mjesta u Bosni gdje mihrab stoji na otvorenom. Tradicionalno se na džuma-namazu u Kamengradu okupi veliki broj muslimana

Naselje Donji Kamengrad nalazi se 8 kilometara sjeverozapadno od Sanskog Mosta, na regionalnom putu Sanski Most – Bosanska Krupa. Srednjovjekovni Kamengrad se prvi puta u pisanim izvorima spominje 3. maja 1374. godine kada je bio pod upravom srednjovjekovne porodice Bobanić. Poznato je i da je pod vlašću Ugarske kraljevine bio do 1463. godine.

Prema narodnom predanju, kojeg prenosi Hamdija Kreševljaković, Osmanlije su opsjedale grad jedanaest godina, uz ogromne gubitke, a grad je zauzet tek kada je na ovo područje stigao sultan Mehmed II Fatih. U čast dugih i teških borbi za ovo mjesto, te konačno zauzeće, Fatih je u dolini ispod starog grada sagradio musallu. Obzirom da se radi o narodnom predanju, Kreševljaković navodi da bi od svega moglo biti istinito jedino da je mjesto osvojeno za vrijeme pohoda sultana Mehmeda Fatiha na Kraljevinu Bosnu, dakle 1463. godine.

Argument za ovo leži u spisima putopisca Benedikta Kuripešića, koji u svom spisu iz 1530. godine bilježi kako je “turski car prije 74 godine poslao vojsku koja je zauzela Ključ i Kamengrad”. Kreševljaković navodi da je sasvim moguće da je jedan manji odred osmanske vojske poslije pada Ključa produžio prema Kamengradu i zauzeo ga. Kakva je bila sudbina Kamengrada, kao pograničnog mjesta nije poznato. Zna se da su Ugari i Osmanlije vodili žestke pogranične sukobe i da su mnogobrojna mjesta padala čas u ruke Ugara čas u ruke Osmanlija. Međutim, sa sigurnošću se zna da je on od 1499. godine pod stalnom osmanskom kontrolom i da ga Ugari nakon toga nikada više nisu uspjeli osvojiti.

Kamengrad je oko 1574. goine bio sjedište jednog kadiluka u Bosanskom sandžaku, a sve do 1592. godine, tj. do pada Bihaća u osmanske ruke, predstavljao je jednu od najvažnijih utvrda na sjeverozapadu. Utvrda je u potpunosti napuštena 1836. godine, nakon što je u jednom vojnom popisu iz 1833. godine navedeno da se u njoj nalazi “mali broj vojnika sa svega tri topa”.

Musalla u Donjem Kamengradu pripada tipu bajramskih musalla koje su, poput većine musalla u Bosni i Hercegovini, služile za obavljanje bajram namaza, učenje prigodnih dova, poput dove za kišu te ispraćaj hadžija. Kamengradska se sastoji od mihraba, minbera i širokog prostora za molitvu pod otvorenim nebom ispod njih. Mihrab je natkriven kupolom koju nose četiri drvena stuba. A cijeli kompleks ograđen je kamenim zidom. Unutar kompleksa, neposredno u blizini mihraba i minbera, nalazi se još uvijek aktivno muslimansko mezarje.

Nije tačno poznato kada je musalla u Kamengradu izgrađena. Prema narodnom predanju napravljena je 1463. godine, tj. tokom osmanskog osvajanja Kraljevine Bosne. Sasvim je moguće da su osmanski vojnici taj prostor odredili za klanjanje dnevnih molitvi. Dušan Bojanić, koji se bavio istraživanjem musalla na Balkanu, bilježi da su se musalle gradile na mjestima gdje je obavljen prvi namaz po zauzeću grada. Međutim, on sa sigurnošću tvrdi da Mehmed II Fatih nije svoju prvu džumu, po zauzeću Bosne, klanjao na ovom mjestu, jer je poznato da u svom pohodu na Bosnu 1463. godine nije išao dalje od Jajca, koje je južnije od Kamengrada.

Narodno predanje o izgradnji musalle zabilježeno je na poleđini mihraba. Na tom natpisu piše: “U vrijeme kada se u ovim krajevima nije čuo glas vjere, podigao je sultan Mehmed han Fatih jedan mihrab i minber, kada je ovo mjesto počastvovao svojim boravkom. Oni su porušeni prije petnaest godina. Sada su ponovo izgrađeni zalaganjem sudije kadiluka, pročelnika vjere, Konjičanina Ismail Šukrij efendije Hadžića na dan 1. šabana 1327. godine”. Iz natpisa vidimo da je musalla bila u lošem stanju i da je obnovljena 1909. godine.

Period XX stoljeća predstavljao je period kada je musalla doživjela najveće nedaće. Prvo je 1942. godine srušena u jeku Drugog svjetskog rata, da bi bila potpuno nestručno obnovljena pedesetih godina XX stoljeća od strane komunističkih vlasti, a zatim je potpuno devastirana od strane pripadnika Vojske Republike Srpske 1992. godine. Nakon oslobođenja ovog prostora, krajem agresije i prikupljenih sredstava, mještani su je obnovili 1997. godine. Obzirom na njenu monumentalnu vrijednost Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je u septembru 2002. godine donijela Odluku da se “Građevinske cjeline Musalle u Kamengradu sa grobljem proglase nacionalnim spomenikom”. Od tog momenta pa sve do 2013. godine kompleks musalle je u potpunosti renoviran.

Dolazak Mehmeda II Fatiha u Bosnu, koji u kolektivnoj memoriji Bošnjaka simbolizira i dolazak islama na naše prostore, ključna je odrednica i u formiranju etničkog identiteta Bošnjaka. Posjećivanjem mjesta, među kojima je i musalla u Donjem Kamengradu, Bošnjaci se prisjećaju i vremena kada su počeli prisvajati islam kao dio svog identiteta. U tu čast, pomalo nepotrebno, izgrađen je i spomenik osmanskim vojnicima koji su poginuli prilikom osvajanja Kamengrada.

Ovaj spomenik napravljen je 2001. godine pod pokroviteljstvom Ambasade Republike Turske. Na otvaranju spomenika 9. jula 2001. godine, odlučeno je da se svake godine prvog petka u julu, neposredno pred obilježavanje nedjela nad Bošnjacima u Biljanima i Srebrenici, pored kamengradske musalle klanja jedna džuma namaz za područje cijelog Medžlisa IZ Sanski Most. Datum je uzet i kao podsjećanje na 7. juli 1463. godine kada je sultan Mehmed II Fatih napustio Bosnu.

U godinama je ovaj događaj prerastao u cijelu manifestaciju. Bajraktari iz svih džemata sa područja MIZ Sanski Most bi se okupili u haremu Hamzi begove džamije u Sanskom Mostu odakle bi, zajedno sa imamima i građanima u svečanom defileu prošli glavnom ulicom u Sanskom Mostu, nakon čega bi obišli spomenik posvećen osmanskim vojnicima u Donjem Kamengradu. Nakon učenja dova za osmanske vojnike vratili bi se do musalle gdje bi bila izvršena prozivka bajraktara i postavljanje bajraka (zastava). Nakon dobrodošlice bio bi proglašen najljepše uređen bajrak, najbolje opremljen bajrak i sl. Program bi se nastavio prigodnim učenjem Kur'ana, ilahija, kasida i donošenjem salavata.​

U Donjem Kamengradu otvorena kulturno-vjerska manifestacija "Musalla 2024"

Kulturno-vjerska manifestacija „Musalla 2024“ svečano je otvorena na lokalitetu istoimenog kulturno-historijskog spomenika u Donjem Kamengradu, nadomak Sanskog Mosta, javlja Anadolu.

Ovogodišnja manifestacija će se odvijati od 22. do 26. jula i kao i prethodnih godina obilovaće nizom prigodnih sadržaja vjerskog i kulturnog karaktera.

Manifestaciju je svečano otvorio Mirza ef. Žerić, glavni sanski imam i predsjednik Organizacionog odbora manifestacije.

„Muslimani Sanskog Mosta, čitavog Bihaćkog muftijstva, pa i šire, već dugi niz godina obilježavaju trenutak dolaska islama na ove prostore. Medžlis Islamske zajednice Sanski Most će i ove godine, nizom prigodnih sadržaja obilježiti ovaj događaj u cilju učvršćivanja našeg jedinstva i pozivamo vjernike da prisustvuju sadržajima koje smo pripremili“, istakao je Žerić.

U utorak, u sklopu programskih sadržaja, poslije akšam-namaza u haremu Hamzibegove džamije, biće održana promocija knjige „Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini“, koju je priredilo Udruženje „Majke Srebrenice“.



Za srijedu je najavljen koncert ilahija i kasida, a u četvrtak će biti organizirana tradicionalna Večer Kur’ana u haremu džamije u Donjem Kamengradu. Posljednjeg dana manifestacije, 26. jula biće klanjana džuma-namaz i održan prigodan program, također na lokalitetu Musalle u Donjem Kamengradu.

Prema predanju, na ovome mjestu je 1463. godine džumu klanjao osmanski sultan Mehmed el-Fatih, nakon pobjede nad ugarskom vojskom u bici za obližnju utvrdu, te je na tom mjestu dao da se izgradi musalla.

Musalle su preteče džamija, a prema nekim podacima, na prostoru čitavog Balkanskog poluostrva preostala ih je tek nekolicina. Musalla u Donjem Kamengradu upisana je u državni registar kulturno-historijskih spomenika od posebnog značaja i pod zaštitom je države, a osim toga, danas je jedina aktivna musalla na prostoru čitavog Balkanskog poluostrva.

Iz organizacionog odbora je upućen poziv vjernicima i svim ljudima dobre volje da svojom prisustvom uveličaju sadržaje ovogodišnje manifestacije "Musalla 2024".​

Džuma namaz na Musalli sultana Mehmeda Fatiha

Na Musalli sultana Mehmeda Fatiha u Donjem Kamengradu danas je klanjan džuma namaz čime je okončana ovogodišnja vjersko kulturna manifestacija „Musalla 2019“ koja je trajala u proteklih pet dana .

Vjerski obred predvodio je izaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH, goraždanski muftija Remzije efendija Pitić.

Centralnom događaju ovogodišnje manifestacije prisustvovao je veliki broj gostiju i vjernika te visoke zvanice Islamske zajednice i društveno političkog Unsko sanskog kantona i Općine Sanski Most.

Po ustaljenoj tradiciji, manifestacija je započela okupljanjem učesnika u haremu Hamzibegove džamije, te defileom barjaktara i učesnika manifestacije kroz centar grada. Dešavanja su se potom preselila na lokalitet Musalle u Donjem Kamengradu.

Učesnici manifestacije posjetili su spomenik koji je podignut u slavu turskih šehida poginulih prilikom boja za Kamengradsku tvrđavu gdje su održani prigodni programski sadržaji te proučeba dova za pale šehide.

Nakon obilaska spomenika, organizovan je defile bajraka, što je također, dio tradicije. I ove godine prodefilovao je veliki broj bajraka i bajraktara iz svih sanskih džemata, a za najljepši izabran je bajrak iz džemata Trnova, dok je najbolje obučenog i opremljenog barjaktara proglašen Kemal Ribanović.

Pored tradicionalne nošnje na ovogodišnjoj manifestaciji moglo se vidjeti i oružje iz osmanskog doba, odnosno njegova replika iz koje je danas i pucano a značaj „Musalle“ , kao najvažnije vjerske manifestacije na prostorima Unsko sanskog kantona, istakao je i kantonalni premijer, Mustafa Ružnić. Muftija bihaćki, Mehmed efendija Kudić, naglasio je značaj Musalle za muslimane Krajine istakavši kako će u njegovom mandatu biti nastavljena tradicija njegovanja uspomene na dolazak islama na naše prostore.



Nakon obraćanja zvanica uslijedilo je redanje u safove a potom i klanjanje džuma namaza na lokalitetu Musalle Sultana Mehmeda Fatiha. Za svakog muslimana ovaj čin predstavlja posebnu čast, te je džumu namaz klanjao veliki broj vjernika s područja sanske, ali i drugih općina. Musalla u Donjem Kamengradu simbolizira vjeru u Allaha, plemenitost, postojanost i dostojanstvo Bošnjaka te označava povratak korijenima islamske vjere.

Manifestacija “Musalla” njeguje naš prvi susret s Islamom, koji je na ove prostore donio Sultan Mehmed Fatih. Prema narodnom predanju, on je na ovom mjestu klanjao džumu namaz neposredno nakon boja za kamengradsku tvrđavu što je označilo dolazak islama, islamske civilizacije, kulture i načina života na ove prostore.

Musalla u Donjem Kamengradu ima veliki značaj jer je jedan od rijetkih spomenika ove vrste koji je očuvan u svome izvornom obliku. Nalazi se pod zaštitom države, a krase je originalni mihrab i mimber iz 15. vijeka i jedina je aktivna musalla na prostoru Balkanskog poluostrva.​