U svetoj Knjizi stoji: “Reci: “Putujte po svijetu pa pogledajte kako su oni prije završili;”. Ko podrobnije razmisli o onome što se dogodilo drevnim narodima i civilizacijama, moći će iz tih događaja uzeti pouku. Tragovi njihovih civilizacija još uvijek su vidljivi. Bili su moćni, jaki i neprikosnoveni, jednom riječju, bili su centar svijeta u svoje vrijeme – ali su postali pouka onima koji su došli poslije njih.
Te 79. godine nove ere Pompeji su bili bogat rimski grad u punom procvatu, sa 20.000 stanovnika. Historičari su zapisali da je grad Pompeji bio oaza razvrata i uživanja u Rimskom carstvu. Samo najbogatiji su mogli doći na to mjesto, najbogatiji Rimljani su išli tamo i ostajali bi po neko vrijeme radi zadovoljavanja strasti i uživanja. Po tadašnjim standardima Pompeji su bili najluksuznije mjesto u Carstvu. Po čitavom gradu su bili bordeli, čiji je broj teško utvrditi.
A onda je vrelog 24. avgusta 79. godine cijeli taj svijet nestao. Nekoliko dana prije kobne erupcije Vezuva 79. godine naše ere, mnogi su znaci nadolazeće katastrofe uznemiravali stanovnike Pompeje. Manji zemljotresi potresali su tlo, bunari su presušili, psi su zavijali, a ptice ušutile. Kao da je sam grad vidio mrak koji će ga progutati. Već iza ponoći je stub dima kuljao u nebo nad vrhom vulkana, visok preko 20 metara.
Nad gradom se odjednom prolomila jeziva buka vulkana, koja je nadjačala sve zvuke do tada spokojnog života. Uslijedila je erupcija. Pod velikim pritiskom unutrašnjih gasova raspukao se čep od stvrdnute lave koji je zatvarao grotlo vulkana i oslobođena bujica užarene lave se, uz hiljade tona pepela i praha koji su suknuli u nebo, stuštila se na Pompeje, uništavajući sve pred sobom.
Do noći 25. avgusta Pompeja je bila zatrpana slojem od 6 metara lave, prašine i pepela. To se desilo toliko brzo i silovito, da veliki broj građana nije uspio da pobjegne. Ničice su padali po ulicama, svojim domovima i podrumima, gdje su potraživši spas bili ugušeni isparenjima ili smrvljeni pod ruševinama kuća. One koji su se uspjeli izvući iz grada prema sjeveru sustigla je vulkanska lava koja se kretala brzinom od 100 km/h, pretvorivši ih na napuljskoj obali i u gradu Herkulanu u kameni ugalj. Dok su im mozgovi ključali, ugljenisana tijela su se isparavala u nekoliko sekundi.
Te 79. godine nove ere Pompeji su bili bogat rimski grad u punom procvatu, sa 20.000 stanovnika. Historičari su zapisali da je grad Pompeji bio oaza razvrata i uživanja u Rimskom carstvu. Samo najbogatiji su mogli doći na to mjesto, najbogatiji Rimljani su išli tamo i ostajali bi po neko vrijeme radi zadovoljavanja strasti i uživanja. Po tadašnjim standardima Pompeji su bili najluksuznije mjesto u Carstvu. Po čitavom gradu su bili bordeli, čiji je broj teško utvrditi.
A onda je vrelog 24. avgusta 79. godine cijeli taj svijet nestao. Nekoliko dana prije kobne erupcije Vezuva 79. godine naše ere, mnogi su znaci nadolazeće katastrofe uznemiravali stanovnike Pompeje. Manji zemljotresi potresali su tlo, bunari su presušili, psi su zavijali, a ptice ušutile. Kao da je sam grad vidio mrak koji će ga progutati. Već iza ponoći je stub dima kuljao u nebo nad vrhom vulkana, visok preko 20 metara.
Nad gradom se odjednom prolomila jeziva buka vulkana, koja je nadjačala sve zvuke do tada spokojnog života. Uslijedila je erupcija. Pod velikim pritiskom unutrašnjih gasova raspukao se čep od stvrdnute lave koji je zatvarao grotlo vulkana i oslobođena bujica užarene lave se, uz hiljade tona pepela i praha koji su suknuli u nebo, stuštila se na Pompeje, uništavajući sve pred sobom.
Do noći 25. avgusta Pompeja je bila zatrpana slojem od 6 metara lave, prašine i pepela. To se desilo toliko brzo i silovito, da veliki broj građana nije uspio da pobjegne. Ničice su padali po ulicama, svojim domovima i podrumima, gdje su potraživši spas bili ugušeni isparenjima ili smrvljeni pod ruševinama kuća. One koji su se uspjeli izvući iz grada prema sjeveru sustigla je vulkanska lava koja se kretala brzinom od 100 km/h, pretvorivši ih na napuljskoj obali i u gradu Herkulanu u kameni ugalj. Dok su im mozgovi ključali, ugljenisana tijela su se isparavala u nekoliko sekundi.
Prilozi
-
321.5 KB Pregleda: 1