Hatib: Abdullah ibn Abdurrahman el-Buajdžan
19. rebiul-ahir 1440. po Hidžri / 28. decembar 2018.
Hvala Allahu, Koji pomaže onima koji od Njega pomoć zatraže i Koji uslišava dove onih koji su u nevolji, i Koji otklanja nevolju od nevoljnika, i Koji Svojim blagodatima obasipa sve Svoje robove.
Na Zemlji nema nijednog živog bića a da ga Allah ne hrani. On zna gdje će koje boraviti i gdje će sahranjeno biti. Sve to ima u jasnoj Knjizi. On radi šta hoće i određuje ono što želi. Uzvišeni kaže: “On šalje kišu kad oni izgube svaku nadu i rasprostire blagoslov Svoj; On je zaštitnik pravi i jedini dostojan hvale.” (Eš-Šura, 28)
Utječemo se Allahu od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, svjedočenjem za kojeg se nadam da će me spasiti na Dan obećani, i svjedočim da je Muhammed, Njegov rob i poslanik, dostavio je poslanicu, ispunio emanet, savjetovao ummet i borio se na Allahovom putu onako kako se treba boriti, sve dok mu nije došla smrt, neka su na njega Allahova milost, i na njegovu porodicu i sve ashabe.
O vjernici, oporučujem sebi i vama bogobojaznost, ona je Božija oporuka prvima i potonjima: “Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da se bojite Allaha.” (En-Nisa, 131)
O vjernici, “znajte da život na ovome svijetu nije ništa drugo do igra, i razonoda, i uljepšavanje, i međusobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece! Primjer za to je bilje čiji rast poslije kiše oduševljava nevjernike, ono zatim buja, ali ga poslije vidiš požutjela, da bi se na kraju skršilo. A na onome svijetu je teška patnja i Allahov oprost i zadovoljstvo; život na ovome svijetu je samo varljivo naslađivanje”. (El-Hadid, 20)
Dunjaluk je prolazni užitak, nestajuća sjena i neznatan broj dana. Uzvišeni kaže: “Život na ovome svijetu je sličan bilju zemaljskom na koje Mi spustimo s neba kišu s kojim se ona izmiješa, kojim se onda hrane ljudi i stoka. Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad stanovnici njezini pomisle da su oni toga gospodari, dođe zapovijed Naša, noću ili danju, i Mi to pokosimo, kao da prije ničeg nije ni bilo. Eto, tako Mi potanko izlažemo dokaze narodu koji hoće da razmisli.” (Junus, 24)
O muslimani, kosmos je otvorena knjiga. Allah, džellešanuhu, poziva nas da je čitamo i razmišljamo o njoj, i da Mu tako činimo ibadet. Uzvišeni kaže: “Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah pušta s neba pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina – po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde – doista su dokazi za one koji imaju pameti.” (El-Bekara, 164)
O vjernici! Koliko je teških situacija u kojima se čovjek nađe, a koje ne može otkloniti niko osim Allah! Koliko je nevolja koje ga zadese, a ne može ih odagnati niko osim Allah! Koliko je iskušenja od kojih ih može spasiti samo On! Uzvišeni kaže: “Onaj koji se nevoljniku, kad Mu se obrati, odaziva, i koji zlo otklanja i koji vas na Zemlji namjesnicima postavlja. Zar pored Allaha postoji drugi bog? Kako nikako pouku vi da primite!” (En-Neml, 62)
Kada zemlju pogode velike vrućine i suše, i kada, od suhoće, ispuca zemlja, i od manjka hrane izmršaju životinje, presuše izvori, osuši se drveće, smanji se urod, propadnu usjevi, presahnu vimena, Allah, džellešanuhu, a da se ljudi tome i ne nadaju, promijeni stanje: pošalje vjetrove kao prethodnicu milosti Svoje, i spušta kišu kad oni izgube svaku nadu i rasprostire blagoslov Svoj; On je zaštitnik pravi i jedini dostojan hvale, i Njegovom dozvolom oživi obamrla zemlja, i pokaže ukrase svoje, osmjehne se život i priroda poprimi novu boju, pa neka je slavljen Onaj Koji šalje oblake, i Koji čini da sjeme proklija, i Onaj Koji oživljava zemlju nakon mrtvila njezina. Uzvišeni kaže: “Onaj Koji je nebesa i Zemlju stvorio i Koji vam spušta s neba kišu pomoću koje Mi dajemo da ozelene bašče prekrasne – nemoguće je da vi učinite da izraste drveće njihovo. Zar pored Allaha postoji drugi bog?” (En-Neml, 60) Slavljen i uzvišen neka je On!
Život se mijenja nakon spuštanja Allahove milosti, i tada se rodi i poteče nova nada, ljude preplave radost, zadovoljstvo i blagostanje. Uzvišeni kaže: “Zato pogledaj tragove Allahove milosti – kako On oživi zemlju nakon mrtvila njezina! On će, uistinu, i mrtve oživjeti, On sve može.” (Er-Rum, 50)
O vjernici! Allahove blagodati ne mogu se prebrojati, i Njegovi darovi ne mogu se iscrpiti, a ono što je kod Njega ne može se postići osim pokornošću Njemu, traženjem Njegovog zadovoljstva i zahvaljivanjem na blagodatima. Uzvišeni kaže: “A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali.” (El-Aʼraf, 96)
Allahov nepromjenjivi zakon koji se izvršava nad Njegovim robovima je: “… i kad je Gospodar vaš objavio: ‘Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti..’” (Ibrahim, 7)
O muslimani, poricanje i nezahvalnost na blagodatima uzrok je svih nesreća. Allah, džellešanuhu, upozorava nas na to u Kurʼanu i navodi primjere, pa kaže: “Allah navodi kao primjer grad, siguran i spokojan, kome je u obilju dolazila hrana sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio, pa mu je Allah zbog onoga što je radio dao da iskusi i glad i strah.” (En-Nahl, 112)
U kazivanju o narodu Sabe je pouka: “Stanovnici Sabe imali su dokaz u mjestu u kome su živjeli: vrtove, zdesna i slijeva. ‘Jedite hranu Gospodara svoga i budite Mu zahvalni; kakav divan kraj i Gospodar koji mnogo prašta!’ Ali oni su nezahvalni postali, pa smo na njih poplavu pustili, popuštanjem brana nastalu, i zamijenili im njihove vrtove drugim vrtovima sa plodovima gorkim i tamariskom i neznatnim lotosom divljim. Kaznili smo ih tako zato što su bili nezahvalni, a da li Mi kažnjavamo ikoga drugog do nevjernika, nezahvalnika?!” (Saba, 15–17)
Zatim, Uzvišeni kaže: “… i ogriješiše se prema sebi, i Mi učinismo da se o njima samo priča, a njih kud koje raselismo. To su, zaista, pouke za svakog strpljivog i zahvalnog.” (Saba, 19)
Zahvaljujte Allahu, zahvaljujte Mu na blagodatima, On će vam sigurno povećati iz Svog obilja, i zahvaljujte Mu na dobroti, darežljivosti i plemenitosti. Uzvišeni kaže: “O narode moj, molite Gospodara svoga da vam oprosti, i pokajte Mu se, a On će vam slati kišu obilnu i dat će vam još veću snagu, uz onu koju imate, i ne odlazite kao mnogobošci!” (Hud, 53)
Molite svog Gospodara da vam oprosti: “… i govorio: ‘Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.’” (Nuh, 10–12)
Gospodar nam je dao u vjeri fleksibilnost i blagodarnost, a u šerijatu blagost i milost. O vjernici, praznici, vikendi i godišnji odmori su dani odmora, opuštanja i opskrbljivanja, i mnogi ljudi su skloni tome da ih provedu na putovanju zemaljskim prostranstvima, što se, sa islamskog stajališta, smatra dozvoljenim ukoliko to ne vodi beskorisnom trošenju vremena i pretjerivanju u razonodi i dozvoljenim stvarima.
O muslimani, vjera islam obuhvatila je sve životne situacije i svojim propisima tretirala je boravak kod kuće i na putu. Musliman je dužan proučiti propise i adabe, preporučene radnje putovanja, kao što je dužan poznavati propise onoga koji boravi kod svoje kuće. Od propisa i preporučenih radnji kojih se treba pridržavati putnik su:
– Oproštaj s porodicom i učenje dove za putovanje. Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Poslanik, sallallahu alehi ve sellem, kada bi uzjahao devu s namjerom putovanja, donosio tri tekbira, a zatim je učio dovu: “Subhanellezi sehare lena haza ve ma kunna lehu mukrinin. Ve inna ila Rabbina lemunkalibun. Allahumme inna nes’eluke fi seferina haza el-birra vet-takva, ve minel-’ameli ma terda. Allahumme hevvin alejna seferana haza vetvi’ anna bu’deh. Allahumme Entes-sahibu fis-seferi vel-halifetu fil-ehl. Allahumme inna e’uzu bike min va’sais-seferi ve keabetil- menzari ve suil-munkalebi fil-mali ve-l-ehl! – Hvaljen neka je Onaj Koji je dao da nam one služe, mi to sami ne bi mogli postići, i mi ćemo se sigurno Gospodaru svome vratiti! Allahu, tražim od Tebe na ovom putovanju dobročinstvo, bogobojaznost i djela kojima si Ti zadovoljan. Allahu, olakšaj nam ovaj put i učini ga kratkim. Allahu, Ti si saputnik na putovanju i zamjenik u porodici. Allahu, utječem Ti se od teškoća putovanja, ružnog prizora i lošeg ishoda u imetku i porodici!” (Buhari)
– Odabir odgovarajućeg dana za putovanje. Preporučeno je putovanje četvrtkom, u odgovarajuće vrijeme i u jutarnjim satima. Kaʼb ibn Malik, radijallahu anhu, rekao je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rijetko je putovao nekim drugim danom osim četvrtkom, i govorio je: ‘Allahume barik li ummeti fi bukuriha! – Allahu moj, podari mome ummetu blagoslov u jutarnjim satima!’ Kada je slao izvidnicu ili vojsku, slao ih je u ranim jutarnjim satima. Sahr, radijallahu anhu, bio je trgovac, i slao je svoju robu u ranim jutarnjim satima, pa se obogatio i uvećao je svoj imetak.” (Tirmizi, Ebu Davud)
– Odabir lijepog društva i putovanje u društvu, a ne samostalno. Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada bi ljudi znali šta je u osami, nikada putnik ne bi putovao sam noću.”
– Strogo vođenje brige o izvršavanju vjerskih dužnosti i obavljanju namaza. Allah, džellešanuhu, upozorio nas je na pogubnost propuštanja i odgađanja namaza, pa je rekao: “A teško onima koji, kada molitvu obavljaju, molitvu svoju kako treba ne izvršavaju.” (El-Maun, 4–5)
Sunnet je kraćenje četverorekatnih namaza na putovanju. Uzvišeni kaže: “Nije vam grijeh da molitvu na putovanju skratite.” (En-Nisa, 101)
Dozvoljeno je spajanje podne i ikindije, i akšama i jacije, a dozvoljeno je i uzimanje mesha po mestvama, dan i noć za onoga koji je kod kuće, i tri dana i tri noći za putnika.
– Izbjegavanje zagađivanja voda, bacanja ostataka hrane, smeća i prljavština izvan mjesta predviđenih za to i uznemiravanja drugih ljudi koji borave u prirodi; obaranje pogleda od svega što je zabranjeno gledati; poštivanje tuđe privatnosti; nezaustavljanje po putevima i prolazima i čuvanje javnih površina i inventara postavljenog specijalno u tu svrhu.
– Ko krene na putovanje, na udaljenost koja se, u islamskom pravu, smatra seferom – putem, dozvoljeno mu je korištenje olakšica propisanih za putnika. Islam je vjera lahkoće i olakšavanja. Uzvišeni kaže: “… i u vjeri vam nije ništa teško propisao.” (El-Hadždž, 78)
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
19. rebiul-ahir 1440. po Hidžri / 28. decembar 2018.
Hvala Allahu, Koji pomaže onima koji od Njega pomoć zatraže i Koji uslišava dove onih koji su u nevolji, i Koji otklanja nevolju od nevoljnika, i Koji Svojim blagodatima obasipa sve Svoje robove.
Na Zemlji nema nijednog živog bića a da ga Allah ne hrani. On zna gdje će koje boraviti i gdje će sahranjeno biti. Sve to ima u jasnoj Knjizi. On radi šta hoće i određuje ono što želi. Uzvišeni kaže: “On šalje kišu kad oni izgube svaku nadu i rasprostire blagoslov Svoj; On je zaštitnik pravi i jedini dostojan hvale.” (Eš-Šura, 28)
Utječemo se Allahu od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, svjedočenjem za kojeg se nadam da će me spasiti na Dan obećani, i svjedočim da je Muhammed, Njegov rob i poslanik, dostavio je poslanicu, ispunio emanet, savjetovao ummet i borio se na Allahovom putu onako kako se treba boriti, sve dok mu nije došla smrt, neka su na njega Allahova milost, i na njegovu porodicu i sve ashabe.
O vjernici, oporučujem sebi i vama bogobojaznost, ona je Božija oporuka prvima i potonjima: “Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da se bojite Allaha.” (En-Nisa, 131)
O vjernici, “znajte da život na ovome svijetu nije ništa drugo do igra, i razonoda, i uljepšavanje, i međusobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece! Primjer za to je bilje čiji rast poslije kiše oduševljava nevjernike, ono zatim buja, ali ga poslije vidiš požutjela, da bi se na kraju skršilo. A na onome svijetu je teška patnja i Allahov oprost i zadovoljstvo; život na ovome svijetu je samo varljivo naslađivanje”. (El-Hadid, 20)
Dunjaluk je prolazni užitak, nestajuća sjena i neznatan broj dana. Uzvišeni kaže: “Život na ovome svijetu je sličan bilju zemaljskom na koje Mi spustimo s neba kišu s kojim se ona izmiješa, kojim se onda hrane ljudi i stoka. Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad stanovnici njezini pomisle da su oni toga gospodari, dođe zapovijed Naša, noću ili danju, i Mi to pokosimo, kao da prije ničeg nije ni bilo. Eto, tako Mi potanko izlažemo dokaze narodu koji hoće da razmisli.” (Junus, 24)
O muslimani, kosmos je otvorena knjiga. Allah, džellešanuhu, poziva nas da je čitamo i razmišljamo o njoj, i da Mu tako činimo ibadet. Uzvišeni kaže: “Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah pušta s neba pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina – po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde – doista su dokazi za one koji imaju pameti.” (El-Bekara, 164)
O vjernici! Koliko je teških situacija u kojima se čovjek nađe, a koje ne može otkloniti niko osim Allah! Koliko je nevolja koje ga zadese, a ne može ih odagnati niko osim Allah! Koliko je iskušenja od kojih ih može spasiti samo On! Uzvišeni kaže: “Onaj koji se nevoljniku, kad Mu se obrati, odaziva, i koji zlo otklanja i koji vas na Zemlji namjesnicima postavlja. Zar pored Allaha postoji drugi bog? Kako nikako pouku vi da primite!” (En-Neml, 62)
Kada zemlju pogode velike vrućine i suše, i kada, od suhoće, ispuca zemlja, i od manjka hrane izmršaju životinje, presuše izvori, osuši se drveće, smanji se urod, propadnu usjevi, presahnu vimena, Allah, džellešanuhu, a da se ljudi tome i ne nadaju, promijeni stanje: pošalje vjetrove kao prethodnicu milosti Svoje, i spušta kišu kad oni izgube svaku nadu i rasprostire blagoslov Svoj; On je zaštitnik pravi i jedini dostojan hvale, i Njegovom dozvolom oživi obamrla zemlja, i pokaže ukrase svoje, osmjehne se život i priroda poprimi novu boju, pa neka je slavljen Onaj Koji šalje oblake, i Koji čini da sjeme proklija, i Onaj Koji oživljava zemlju nakon mrtvila njezina. Uzvišeni kaže: “Onaj Koji je nebesa i Zemlju stvorio i Koji vam spušta s neba kišu pomoću koje Mi dajemo da ozelene bašče prekrasne – nemoguće je da vi učinite da izraste drveće njihovo. Zar pored Allaha postoji drugi bog?” (En-Neml, 60) Slavljen i uzvišen neka je On!
Život se mijenja nakon spuštanja Allahove milosti, i tada se rodi i poteče nova nada, ljude preplave radost, zadovoljstvo i blagostanje. Uzvišeni kaže: “Zato pogledaj tragove Allahove milosti – kako On oživi zemlju nakon mrtvila njezina! On će, uistinu, i mrtve oživjeti, On sve može.” (Er-Rum, 50)
O vjernici! Allahove blagodati ne mogu se prebrojati, i Njegovi darovi ne mogu se iscrpiti, a ono što je kod Njega ne može se postići osim pokornošću Njemu, traženjem Njegovog zadovoljstva i zahvaljivanjem na blagodatima. Uzvišeni kaže: “A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali.” (El-Aʼraf, 96)
Allahov nepromjenjivi zakon koji se izvršava nad Njegovim robovima je: “… i kad je Gospodar vaš objavio: ‘Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti..’” (Ibrahim, 7)
O muslimani, poricanje i nezahvalnost na blagodatima uzrok je svih nesreća. Allah, džellešanuhu, upozorava nas na to u Kurʼanu i navodi primjere, pa kaže: “Allah navodi kao primjer grad, siguran i spokojan, kome je u obilju dolazila hrana sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio, pa mu je Allah zbog onoga što je radio dao da iskusi i glad i strah.” (En-Nahl, 112)
U kazivanju o narodu Sabe je pouka: “Stanovnici Sabe imali su dokaz u mjestu u kome su živjeli: vrtove, zdesna i slijeva. ‘Jedite hranu Gospodara svoga i budite Mu zahvalni; kakav divan kraj i Gospodar koji mnogo prašta!’ Ali oni su nezahvalni postali, pa smo na njih poplavu pustili, popuštanjem brana nastalu, i zamijenili im njihove vrtove drugim vrtovima sa plodovima gorkim i tamariskom i neznatnim lotosom divljim. Kaznili smo ih tako zato što su bili nezahvalni, a da li Mi kažnjavamo ikoga drugog do nevjernika, nezahvalnika?!” (Saba, 15–17)
Zatim, Uzvišeni kaže: “… i ogriješiše se prema sebi, i Mi učinismo da se o njima samo priča, a njih kud koje raselismo. To su, zaista, pouke za svakog strpljivog i zahvalnog.” (Saba, 19)
Zahvaljujte Allahu, zahvaljujte Mu na blagodatima, On će vam sigurno povećati iz Svog obilja, i zahvaljujte Mu na dobroti, darežljivosti i plemenitosti. Uzvišeni kaže: “O narode moj, molite Gospodara svoga da vam oprosti, i pokajte Mu se, a On će vam slati kišu obilnu i dat će vam još veću snagu, uz onu koju imate, i ne odlazite kao mnogobošci!” (Hud, 53)
Molite svog Gospodara da vam oprosti: “… i govorio: ‘Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.’” (Nuh, 10–12)
Gospodar nam je dao u vjeri fleksibilnost i blagodarnost, a u šerijatu blagost i milost. O vjernici, praznici, vikendi i godišnji odmori su dani odmora, opuštanja i opskrbljivanja, i mnogi ljudi su skloni tome da ih provedu na putovanju zemaljskim prostranstvima, što se, sa islamskog stajališta, smatra dozvoljenim ukoliko to ne vodi beskorisnom trošenju vremena i pretjerivanju u razonodi i dozvoljenim stvarima.
O muslimani, vjera islam obuhvatila je sve životne situacije i svojim propisima tretirala je boravak kod kuće i na putu. Musliman je dužan proučiti propise i adabe, preporučene radnje putovanja, kao što je dužan poznavati propise onoga koji boravi kod svoje kuće. Od propisa i preporučenih radnji kojih se treba pridržavati putnik su:
– Oproštaj s porodicom i učenje dove za putovanje. Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Poslanik, sallallahu alehi ve sellem, kada bi uzjahao devu s namjerom putovanja, donosio tri tekbira, a zatim je učio dovu: “Subhanellezi sehare lena haza ve ma kunna lehu mukrinin. Ve inna ila Rabbina lemunkalibun. Allahumme inna nes’eluke fi seferina haza el-birra vet-takva, ve minel-’ameli ma terda. Allahumme hevvin alejna seferana haza vetvi’ anna bu’deh. Allahumme Entes-sahibu fis-seferi vel-halifetu fil-ehl. Allahumme inna e’uzu bike min va’sais-seferi ve keabetil- menzari ve suil-munkalebi fil-mali ve-l-ehl! – Hvaljen neka je Onaj Koji je dao da nam one služe, mi to sami ne bi mogli postići, i mi ćemo se sigurno Gospodaru svome vratiti! Allahu, tražim od Tebe na ovom putovanju dobročinstvo, bogobojaznost i djela kojima si Ti zadovoljan. Allahu, olakšaj nam ovaj put i učini ga kratkim. Allahu, Ti si saputnik na putovanju i zamjenik u porodici. Allahu, utječem Ti se od teškoća putovanja, ružnog prizora i lošeg ishoda u imetku i porodici!” (Buhari)
– Odabir odgovarajućeg dana za putovanje. Preporučeno je putovanje četvrtkom, u odgovarajuće vrijeme i u jutarnjim satima. Kaʼb ibn Malik, radijallahu anhu, rekao je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rijetko je putovao nekim drugim danom osim četvrtkom, i govorio je: ‘Allahume barik li ummeti fi bukuriha! – Allahu moj, podari mome ummetu blagoslov u jutarnjim satima!’ Kada je slao izvidnicu ili vojsku, slao ih je u ranim jutarnjim satima. Sahr, radijallahu anhu, bio je trgovac, i slao je svoju robu u ranim jutarnjim satima, pa se obogatio i uvećao je svoj imetak.” (Tirmizi, Ebu Davud)
– Odabir lijepog društva i putovanje u društvu, a ne samostalno. Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada bi ljudi znali šta je u osami, nikada putnik ne bi putovao sam noću.”
– Strogo vođenje brige o izvršavanju vjerskih dužnosti i obavljanju namaza. Allah, džellešanuhu, upozorio nas je na pogubnost propuštanja i odgađanja namaza, pa je rekao: “A teško onima koji, kada molitvu obavljaju, molitvu svoju kako treba ne izvršavaju.” (El-Maun, 4–5)
Sunnet je kraćenje četverorekatnih namaza na putovanju. Uzvišeni kaže: “Nije vam grijeh da molitvu na putovanju skratite.” (En-Nisa, 101)
Dozvoljeno je spajanje podne i ikindije, i akšama i jacije, a dozvoljeno je i uzimanje mesha po mestvama, dan i noć za onoga koji je kod kuće, i tri dana i tri noći za putnika.
– Izbjegavanje zagađivanja voda, bacanja ostataka hrane, smeća i prljavština izvan mjesta predviđenih za to i uznemiravanja drugih ljudi koji borave u prirodi; obaranje pogleda od svega što je zabranjeno gledati; poštivanje tuđe privatnosti; nezaustavljanje po putevima i prolazima i čuvanje javnih površina i inventara postavljenog specijalno u tu svrhu.
– Ko krene na putovanje, na udaljenost koja se, u islamskom pravu, smatra seferom – putem, dozvoljeno mu je korištenje olakšica propisanih za putnika. Islam je vjera lahkoće i olakšavanja. Uzvišeni kaže: “… i u vjeri vam nije ništa teško propisao.” (El-Hadždž, 78)
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
