Hatib: dr. Husejn ibn Abdulaziz Alu Šejh
16. muharem 1442. po Hidžri / 4. septembar 2020.
“Neka je hvaljen Allah, Čije je sve ono na nebesima i sve ono na Zemlji! Hvaljen neka bude i na onome svijetu! On je Mudri i Sveznajući.” (Saba, 1) Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, Uzvišenog, Velikog, i svjedočim da je naš vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, koji je došao s radosnom viješću i opomenom, neka su na njega Allahova milost, mir i blagoslov, i na njegovu porodicu, i ashabe.
O muslimani! Muaz ibn Džebel, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Boj se Allaha gdje god da si, učini dobro djelo nakon lošeg djela, koje će ga pobrisati, i prema ljudima se lijepo ophodi.” (Ahmed i Tirmizi, hasen)
Ovo je zaista veličanstven hadis, koji sadrži snažne poruke, velike riječi i važna pravila. Ibn Hadžer el-Hejtemi rekao je: “Ovaj hadis objedinio je sve šerijatske propise.” Neki učenjaci nazvali su ga “majkom sunneta”.
Postupati prema ovom hadisu, to je garancija ostvarenja sreće i uspjeha na oba svijeta.
Prvo pravilo koje postavlja ovaj hadis jeste postizanje bogobojaznosti, svijesti o Allahu, izvršavanjem Njegovih naredbi i pokornošću Njemu, i ostavljanjem grijeha i loših djela, u javnom i privatnom životu.
Ova oporuka obavezuje vjernika na čuvanje Allahovih granica, gdje god bio i gdje god se našao, na udaljavanje od grijeha i harama, ustrajnost na Pravom putu i svijest o Allahovom nadzoru u svim stvarima i situacijama.
Uzvišeni kaže: “O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allaha se bojte – s imenom Čijim jedni druge molite – i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi.” (En-Nisa, 1)
U komentaru ovog ajeta kaže se: “On bdije nad svim vašim stanjima i djelima.” Uzvišeni kaže: “I bojte se Dana kada ćete se svi Allahu vratiti, kada će se svakome ono što je zaslužio isplatiti – nikome krivo neće učinjeno biti.” (El-Bekara, 281) Ibn Abbas i Seid ibn Džubejr rekli su: “Ovo je Allahova oporuka Njegovim robovima u posljednjem ajetu časnog Kur’ana koji objavljen.”
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oporučio je: “Čuvaj Allaha, čuvat će te.” Postupanjem po ovom temelju postiže se veliki uspjeh i plemenita nagrada. U dva Sahiha zabilježeno je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Sedmericu će Allah skloniti u Svoj hlad na Dan kada neće biti drugog hlada osim Njegovog”, i spomenuo je: “… čovjeka kojeg je ugledna i lijepa žena pozvala na blud, a on joj je rekao: ‘Ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova.’”
Drugi temelj jeste činjenje dobrog djela nakon lošeg djela koje će ga obrisati. Dobro djelo je opći naziv za svako djelo koje približava Allahu, a najvrednija dobra djela koja brišu loša djela jesu: iskreno pokajanje (tevbei-nesuh), iskreno traženje oprosta od Allaha (istigfar) i istinska predanost.
Imam Ahmed bilježi da je Ebu Zerra, radijallahu anhu, kazao: “Rekao sam: ‘Allahov Poslaniče, posavjetuj me.’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Kada uradiš loše djelo, učini poslije njega dobro djelo, koje će ga obrisati.’ Rekao sam: ‘Da li je izgovaranje riječi ‘la ilahe illallah’ jedno od dobrih djela?’ ‘Da, te riječi su najbolje dobro djelo.’” Ibn Hadžer kaže da je ovaj hadis dobar prema ocjeni islamskih učenjaka.
Činjenje dobrih djela briše prethodne grijehe i loša djela. Uzvišeni kaže: “I obavljaj molitvu početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći! Dobra djela zaista poništavaju hrđava. To je pouka za one koji pouku žele” (Hud, 114); “Ako se budete klonili velikih grijehova, onih koji su vam zabranjeni, Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvešćemo vas u divno mjesto.” (En-Nisa, 31)
Muslim bilježi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pet dnevnih namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana iskupljuju grijehe učinjene između njih, ako se budu izbjegavali velikih grijesi.”
Treći temelj jeste lijepo ophođenje prema ljudima, koje se ogleda u blagom i prijatnom odnosu, vedrom i nasmijanom licu, različitim oblicima dobročinstva, otklanjanju neugodnosti. Osnovni prinicip je da želiš drugima ono što želiš sebi, lijepu riječ, lijepo djelo, plemenit odnos, i da se u komunikaciji s ljudima pridržavaš ovih principa. Uzvišeni, hvaleći Svog Vjerovjesnika, kaže: “… jer ti si, zaista, najljepše ćudi.” (El-Kalem, 4)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najpotpunijeg imana (vjerovanja) su oni čije je ponašanje najbolje.” (Hadis bilježi Tirmizi, koji kaže da je hasen-sahih, a vjerodostojnim su ga ocijenili Ibn Hibban i Hakim.) Poslanik je također rekao: “Vjernik svojim lijepim ponašanjem dostiže deredžu postača i klanjača.” (Tirmizi, a vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Hibban)
Nastoj da primijeniš ovaj temelj u svom životu i budeš od onih koji imaju lijepo ponašanje i manire, jer je to djelo kojim je Allah zadovoljan, i koje je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ubrojao u dobročinstvo koje vodi ka vječnim džennetima. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan je o dobročinstvu i grijehu, pa je rekao: “Dobročinstvo je lijepo ponašanje, a grijeh je ono što te tišti u grudima i za što ne želiš da ljudi saznaju.” (Muslim)
Kada su Poslanika upitali o onome što će ljude najviše uvesti u Džennet, rekao je: “Bogobojaznost i lijepo ponašanje.” (Hadis bilježi Tirmizi i kaže da je hasen-sahih, a vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Hibban.)
Izvršite, Allah vam se smilovao, ovu Poslanikovu preporuku, sa sva tri njena temelja, koja ste čuli, i pridržavajte se ovih velikih pravila, postići ćete uspjeh i sreću, na ovom i budućem svijetu.
O muslimani, jedno od dobrih djela koje briše loša djela jesu različiti oblici dobročinstva prema ljudima i ustrajavanje u njima. Uzvišeni kaže: “… i dobro činite – Allah, zaista, voli one koji dobra djela čine.” (El-Bekara, 195)
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je neki čovjek rekao: “Allahov Poslaniče, ta i ta žena mnogo klanja dobrovoljne namaze, dijeli sadaku i posti, ali riječima uznemirava svoje komšije.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ona će u Vatru.” “Allahov Poslaniče, druga žena malo posti i klanja, i dijeli suhi sir kao sadaku, ali ne uznemirava svoje komšije”, ponovo će ovaj čovjek. “Ona će u Džennet”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Ovaj hadis učenjaci su ocijenili vjerodostojnim.)
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
16. muharem 1442. po Hidžri / 4. septembar 2020.
“Neka je hvaljen Allah, Čije je sve ono na nebesima i sve ono na Zemlji! Hvaljen neka bude i na onome svijetu! On je Mudri i Sveznajući.” (Saba, 1) Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, Uzvišenog, Velikog, i svjedočim da je naš vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, koji je došao s radosnom viješću i opomenom, neka su na njega Allahova milost, mir i blagoslov, i na njegovu porodicu, i ashabe.
O muslimani! Muaz ibn Džebel, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Boj se Allaha gdje god da si, učini dobro djelo nakon lošeg djela, koje će ga pobrisati, i prema ljudima se lijepo ophodi.” (Ahmed i Tirmizi, hasen)
Ovo je zaista veličanstven hadis, koji sadrži snažne poruke, velike riječi i važna pravila. Ibn Hadžer el-Hejtemi rekao je: “Ovaj hadis objedinio je sve šerijatske propise.” Neki učenjaci nazvali su ga “majkom sunneta”.
Postupati prema ovom hadisu, to je garancija ostvarenja sreće i uspjeha na oba svijeta.
Prvo pravilo koje postavlja ovaj hadis jeste postizanje bogobojaznosti, svijesti o Allahu, izvršavanjem Njegovih naredbi i pokornošću Njemu, i ostavljanjem grijeha i loših djela, u javnom i privatnom životu.
Ova oporuka obavezuje vjernika na čuvanje Allahovih granica, gdje god bio i gdje god se našao, na udaljavanje od grijeha i harama, ustrajnost na Pravom putu i svijest o Allahovom nadzoru u svim stvarima i situacijama.
Uzvišeni kaže: “O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allaha se bojte – s imenom Čijim jedni druge molite – i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi.” (En-Nisa, 1)
U komentaru ovog ajeta kaže se: “On bdije nad svim vašim stanjima i djelima.” Uzvišeni kaže: “I bojte se Dana kada ćete se svi Allahu vratiti, kada će se svakome ono što je zaslužio isplatiti – nikome krivo neće učinjeno biti.” (El-Bekara, 281) Ibn Abbas i Seid ibn Džubejr rekli su: “Ovo je Allahova oporuka Njegovim robovima u posljednjem ajetu časnog Kur’ana koji objavljen.”
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oporučio je: “Čuvaj Allaha, čuvat će te.” Postupanjem po ovom temelju postiže se veliki uspjeh i plemenita nagrada. U dva Sahiha zabilježeno je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Sedmericu će Allah skloniti u Svoj hlad na Dan kada neće biti drugog hlada osim Njegovog”, i spomenuo je: “… čovjeka kojeg je ugledna i lijepa žena pozvala na blud, a on joj je rekao: ‘Ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova.’”
Drugi temelj jeste činjenje dobrog djela nakon lošeg djela koje će ga obrisati. Dobro djelo je opći naziv za svako djelo koje približava Allahu, a najvrednija dobra djela koja brišu loša djela jesu: iskreno pokajanje (tevbei-nesuh), iskreno traženje oprosta od Allaha (istigfar) i istinska predanost.
Imam Ahmed bilježi da je Ebu Zerra, radijallahu anhu, kazao: “Rekao sam: ‘Allahov Poslaniče, posavjetuj me.’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Kada uradiš loše djelo, učini poslije njega dobro djelo, koje će ga obrisati.’ Rekao sam: ‘Da li je izgovaranje riječi ‘la ilahe illallah’ jedno od dobrih djela?’ ‘Da, te riječi su najbolje dobro djelo.’” Ibn Hadžer kaže da je ovaj hadis dobar prema ocjeni islamskih učenjaka.
Činjenje dobrih djela briše prethodne grijehe i loša djela. Uzvišeni kaže: “I obavljaj molitvu početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći! Dobra djela zaista poništavaju hrđava. To je pouka za one koji pouku žele” (Hud, 114); “Ako se budete klonili velikih grijehova, onih koji su vam zabranjeni, Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvešćemo vas u divno mjesto.” (En-Nisa, 31)
Muslim bilježi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pet dnevnih namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana iskupljuju grijehe učinjene između njih, ako se budu izbjegavali velikih grijesi.”
Treći temelj jeste lijepo ophođenje prema ljudima, koje se ogleda u blagom i prijatnom odnosu, vedrom i nasmijanom licu, različitim oblicima dobročinstva, otklanjanju neugodnosti. Osnovni prinicip je da želiš drugima ono što želiš sebi, lijepu riječ, lijepo djelo, plemenit odnos, i da se u komunikaciji s ljudima pridržavaš ovih principa. Uzvišeni, hvaleći Svog Vjerovjesnika, kaže: “… jer ti si, zaista, najljepše ćudi.” (El-Kalem, 4)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najpotpunijeg imana (vjerovanja) su oni čije je ponašanje najbolje.” (Hadis bilježi Tirmizi, koji kaže da je hasen-sahih, a vjerodostojnim su ga ocijenili Ibn Hibban i Hakim.) Poslanik je također rekao: “Vjernik svojim lijepim ponašanjem dostiže deredžu postača i klanjača.” (Tirmizi, a vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Hibban)
Nastoj da primijeniš ovaj temelj u svom životu i budeš od onih koji imaju lijepo ponašanje i manire, jer je to djelo kojim je Allah zadovoljan, i koje je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ubrojao u dobročinstvo koje vodi ka vječnim džennetima. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan je o dobročinstvu i grijehu, pa je rekao: “Dobročinstvo je lijepo ponašanje, a grijeh je ono što te tišti u grudima i za što ne želiš da ljudi saznaju.” (Muslim)
Kada su Poslanika upitali o onome što će ljude najviše uvesti u Džennet, rekao je: “Bogobojaznost i lijepo ponašanje.” (Hadis bilježi Tirmizi i kaže da je hasen-sahih, a vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Hibban.)
Izvršite, Allah vam se smilovao, ovu Poslanikovu preporuku, sa sva tri njena temelja, koja ste čuli, i pridržavajte se ovih velikih pravila, postići ćete uspjeh i sreću, na ovom i budućem svijetu.
O muslimani, jedno od dobrih djela koje briše loša djela jesu različiti oblici dobročinstva prema ljudima i ustrajavanje u njima. Uzvišeni kaže: “… i dobro činite – Allah, zaista, voli one koji dobra djela čine.” (El-Bekara, 195)
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je neki čovjek rekao: “Allahov Poslaniče, ta i ta žena mnogo klanja dobrovoljne namaze, dijeli sadaku i posti, ali riječima uznemirava svoje komšije.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ona će u Vatru.” “Allahov Poslaniče, druga žena malo posti i klanja, i dijeli suhi sir kao sadaku, ali ne uznemirava svoje komšije”, ponovo će ovaj čovjek. “Ona će u Džennet”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Ovaj hadis učenjaci su ocijenili vjerodostojnim.)
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
