Hatib: dr. Fejsal ibn Džemil el-Gazavi
12. ramazan 1440. po Hidžri / 17. maj 2019.
Hvala Allahu, Koji je Svoje robove počastio odabranim vremenima, kako bi u njima činili što više dobra i kako bi im On praštao grijehe i darovao ih iz Svog obilja. Hvalim Ga, slavljen neka je On, i zahvaljujem Mu. On upućuje koga hoće, od Svojih robova, da mu se pokorava i boji Ga se, a ostavlja bez podrške onoga ko zapostavi Njegovu naredbu i nepokoran mu je.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, Velikog, Uzvišenog, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, koji je rekao: “požurite sa činjenjem dobrih djela”, neka su na njega Allahov milost i blagoslov, i na njegovu porodicu i ashabe, i one koji ih slijede u dobročinstvu do Sudnjeg dana.
Bojte se Allaha, muslimani, bogobojaznost je Allahova oporuka Njegovim robovima, i poputnina iskrenih vjernika za dan povratka Allahu. Uzvišeni kaže: “O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani!” (Ali Imran, 102)
O muslimani, svakog dana ramazana Allahov glasnik doziva: “O ti koji želiš dobro, požuri, a ti koji želiš zlo, suzdrži se!” To je uporni savjetnik i stalni podsjetnik koji upućuje vjernike da požure sa činjenjem dobra i svega onoga u čemu je njihova dobrobit, a da se suzdrže od činjenja zla i svega onoga u čemu je njihova propast. A kako i ne bi bio, kada je muslimanu naređeno da iskoristi priliku i opskrbi se dobrim djelima dok je još živ: “O vjernici, molitvu obavljajte i Gospodaru svome se klanjajte, i dobra djela činite da biste postigli ono što želite.” (El-Hadždž, 77)
Koliko je samo potrebno da se u ovim danima predamo dašcima Allahove milosti i Njegovoj neizmjernoj darežljivosti i dobročinstvu.
Ovo su neka pravila, smjernice i savjeti vezani za činjenje dobra u ovom blagoslovljenom vremenu, možda vam budu od koristi.
Prvo: Neka dobro bude tvoja trajna briga i preokupacija, tako što ćeš donijeti nijet i čvrstu odluku u srcu da ćeš činiti dobro kada god ti se ukaže prilika, pa ako ti Allah olakša i pomogne te u njegovom činjenju, dobit ćeš nagradu predviđenu za to djelo, a ako, iz nekog razloga, ne budeš u mogućnosti učiniti dobro, i nešto se ispriječi između nijeta i konkretnog djela, imat ćeš nagradu za svoj nijet.
Abdullah, sin imama Ahmeda ibn Hanbela, rekao je svom ocu jednog dana: “Oporuči mi nešto!”, pa mu je on rekao: “Sine moj, donesi nijet da ćeš učiniti dobro, i bit ćeš u dobru sve dok je ono u tvom srcu.”
Ovo je veličanstvena oporuka, i onaj ko je primijeni u svom životu, imat će trajnu nagradu, zbog njene trajnosti i neprekidnosti. Ako je čovjekov nijet ispravan, a ne ispune se uzroci konkretnog djela, imat će nagradu za svoj nijet, makar ga nikada ne učinio. Ko naumi učiniti dobro djelo, i ne učini ga, Allah će mu upisati, kod Sebe, jedno potpuno dobro djelo, a ako ga učini, Allah će mu upisati, kod Sebe, od deset do sedam stotina dobrih djela, pa i više od toga, kao što nas je o tome obavijestio istinoljubivi i istinom pomognuti Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Također, razmišljanje o dobru i zaokupljenost pozitivnim mislima, može biti podsticaj za činjenje i postizanje dobra. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Razmišljanje o dobru vodi njegovom činjenju, a kajanje zbog zla vodi njegovom ostavljanju.”
Neka tvoje misli uvijek budu zaokupljene činjenjem dobra, nagradom za njegovog činitelja i njegovim pozitivnim posljedicama. Nasuprot tome, čovjek je dužan kajati se i žaliti zbog učinjenog lošeg djela, i to bi ga trebalo odvratiti od činjenja grijeha i loših stvari.
Drugo: Budi ubijeđen da je činjenje dobra istinska opskrba, koja će čovjeku koristiti na Sudnjem danu, i koja se za njega čuva, i ništa od nje neće biti zagubljeno, bilo malo ili veliko. Uzvišeni kaže: “Bilo kakvo dobro da urade, bit će za nj nagrađeni. A Allah dobro zna one koji se Njega boje.” (Ali Imran, 115)
Opskrbi se dobrim djelima, iskoristi prilike i ne potcjenjuj nijedno dobro djelo. Uzvišeni kaže: “A dobro koje za sebe unaprijed osigurate naći ćete kod Allaha još većim i dobit ćete još veću nagradu” (El-Muzzemmil, 20).
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, u komentaru Allahovih riječi: “Ko uradi trun dobra – vidjet će ga, i ko uradi trun zla – vidjet će ga”, rekao je: “Ni vjernik ni nevjernik neće uraditi dobro ili zlo, na ovom svijetu, a da im Allah, Uzvišeni, neće predočiti ono što su radili. Vjerniku će predočiti njegova dobra i loša djela, pa će mu oprostiti loša, a nagradit će ga za dobra djela, a nevjerniku će predočiti njegova dobra i loša djela, pa će odbaciti njegova dobra, a kaznit će ga za loša djela.”
Treće: Druži se sa dobrim djelima na ovom svijetu, a posebno u odabranim vremenima, jer su dobra djela najbolji prijatelj i saputnik.
Hatim el-Esamm, Allah mu se smilovao, rekao je: “Vidio sam da svaki čovjek ima prijatelja, kojem povjerava svoje tajne i kojem iznosi svoje brige, a ja sam, kao prijatelja, odabrao dobro djelo, da bi bio sa mnom kada budem polagao račun i kada budem prelazio sirat-ćupriju.”
Četvrto: Budi ključ za vrata dobra i katanac za vrata zla, jer dvije su vrste ljudi, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ima ljudi koji su ključevi dobra, a katanci zla, a ima ljudi koji su katanci dobra i ključevi zla, pa blago onome kome je Allah dao ključeve dobra, a teško onome kome je Allah dao ključeve zla.”
Jedan od znakova Allahovog zadovoljstva čovjekom jeste da ga učini ključem dobra: kada se negdje pojavi, spominje se Allah zbog njegove pojave, uvijek je u dobru, čini dobro, govori dobro, razmišlja o dobru, nosi u svojoj nutrini dobro, on je ključ dobra gdje god da dođe, i uzrok da i oni koji se druže s njim čine dobro.
Nasuprot njemu je čovjek koji je uvijek u zlu i sa zlom, čini zlo, govori zlo, razmišlja o zlu i u svojoj nutrini nosi zlo, on je ključ svakog zla. Znaj da se čovjekov iman neće upotpuniti osim ako bude želio dobro svim muslimanima. Potvrdu za to nalazimo u riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Nijedan od vas neće vjerovati potpuno sve dok svome bratu ne bude želio dobro koje želi sebi.”
Peto: Kako je samo uzvišena stvar da vjernik bude putokaz drugima za činjenje dobra, kako bi na taj način postigao ogromno dobro. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko uputi na neko dobro, imat će nagradu onoga ko to dobro bude radio.” I rekao je: “Onaj ko upućuje druge na dobro isti je kao i onaj ko to dobro radi.”
Najbolje što čovjek može dati drugim ljudima jeste upućivanje, podučavanje, savjet, ukazivanje na dobro, podsticanje na iskorištavanje vremena i ohrabrivanje u pravilnom korištenju odabranih vremena.
Šesto: Moli Allaha da te učvrsti u vjeri i da te učini od onih koji su Mu pokorni i bogobojazni, i utječi se Allahu od toga da te vrati starim stopama pa da ostaviš dobro i udaljiš se od njega, i počneš činiti zlo i priklanjati mu se.
Ebu Zerr, radijallahu anhu, rekao je: “Nemoj biti siguran da čovjek koji čini dobro jednog dana neće posustati, vratiti se zlu i umrijeti u takvom stanju, i nemoj gubiti nadu da čovjek koji čini zlo, jednog dana neće ostaviti zlo, vratiti se dobru i umrijeti u takvom stanju.” Zbog toga smo dužni obračunavati svoje duše za sve propuste u odnosu prema Allahu, i moliti našeg Gospodara da nas učvrsti u činjenju dobra do smrti.
Sedmo: Razmisli o riječima Uzvišenog: “A za dobro koje učinite Allah zna” (El-Bekara, 197), koje ljudsku dušu ispunjavaju smirenošću i zadovoljstvom, jer onaj ko čini dobro ljudima, i iskren je u tome, ne očekuje priznanje i pohvalu od ljudi. Kada uradi neko dobro, i ubijeđen je da Allah, džellešanuhu, zna za njegovo dobro i da će ga nagraditi zbog njega, lakše podnosi nezahvalnost i poricanje dobra i dobročinstva koje je uradio od nekih ljudi. Štaviše, on pred očima ima riječi Uzvišenog: “Mi vas samo za Allahovu ljubav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo!” (El-Insan, 9)
O ti koji želiš dobro, pojam “dobro” ima široko, a ne ograničeno značenje, i obuhvata sve što koristi čovjeku na ovom i budućem svijetu. Ramazan traje određen broj dana i noći u kojima se “vratovi” oslobađaju od džehennemske vatre, u kojem se prima pokajanje, umnogostručuju dobra djela i podižu stepeni.
Požurite i pokažite Allahu ono najbolje u odabranim vremenima, i ne budite nemarni i lahkomisleni prema njima. Razuman čovjek ne oklijeva s činjenjem dobrih djela, ne odgađa ih, ne propušta priliku za činjenje onoga što će ga približiti Allahu, nastoji ostati budan i nadoknaditi propušteno. Musliman traži načina da učini dobro djelo i trudi se da što više čini dobra djela sve dok ona ne postanu njegov karakter i navika.
Muavija ibn Ebu Sufjan, radijallahu anhu, rekao je: “Navikavajte svoje duše na činjenje dobra, jer sam čuo Allahovog Poslanika, alejhis-selam, da je rekao: ‘Dobro je navika, a zlo je kolebljivost. Kome Allah želi dobro pouči ga vjeri.’”
Musliman je obavezan činiti dobro čitav svoj život, a ono što se od njega posebno traži jeste da se trudi i bude odlučan u korištenju odabranih dana, kao što je ovaj blagoslovleni mjesec, u kojem se otvaraju vrata Dženneta, i onima koji žude za dobrom ne preostaje ništa drugo nego da pohrle ka Džennetu, a onima koji žele da se natječu u dobru – da požure. Oni koji su krenuli putem spasa ubijeđeni su da je velika obmana i gubitak da čovjek ostane uskraćen za dobro ovog mjeseca.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Propao je čovjek koji dočeka ramazan, i on mu prođe, a ne bude mu oprošteno.”
To je vrijeme koje nije kao druga vremena, kao što kaže Ibn Dževzi, Allah mu se smilovao: “Ramazan je među drugim mjesecima kao Jusuf, alejhis-selam, među svojom braćom, i kao što je Jusuf, alejhis-selam, bio najdraže dijete Jakubu, aljehis-selam, tako je ramazan najdraži mjesec Poznavaocu vidljivog i nevidljivog. Jakub, alejhis-selam, imao je jedanaest sinova (pored Jusufa), i njihova odjeća nije mu pomogla da progleda nakon sljepila, a pomogla mu je Jusufova košulja. Tako je i sa grešnikom kada osjeti mirise ramazana.”
Ono što mjesec ramazan uzdiže nad drugim mjesecima jeste posebna milost, blagoslov, blagodati, dobra, oslobađanje od Vatre i praštanje grijeha.
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
12. ramazan 1440. po Hidžri / 17. maj 2019.
Hvala Allahu, Koji je Svoje robove počastio odabranim vremenima, kako bi u njima činili što više dobra i kako bi im On praštao grijehe i darovao ih iz Svog obilja. Hvalim Ga, slavljen neka je On, i zahvaljujem Mu. On upućuje koga hoće, od Svojih robova, da mu se pokorava i boji Ga se, a ostavlja bez podrške onoga ko zapostavi Njegovu naredbu i nepokoran mu je.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, Velikog, Uzvišenog, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, koji je rekao: “požurite sa činjenjem dobrih djela”, neka su na njega Allahov milost i blagoslov, i na njegovu porodicu i ashabe, i one koji ih slijede u dobročinstvu do Sudnjeg dana.
Bojte se Allaha, muslimani, bogobojaznost je Allahova oporuka Njegovim robovima, i poputnina iskrenih vjernika za dan povratka Allahu. Uzvišeni kaže: “O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani!” (Ali Imran, 102)
O muslimani, svakog dana ramazana Allahov glasnik doziva: “O ti koji želiš dobro, požuri, a ti koji želiš zlo, suzdrži se!” To je uporni savjetnik i stalni podsjetnik koji upućuje vjernike da požure sa činjenjem dobra i svega onoga u čemu je njihova dobrobit, a da se suzdrže od činjenja zla i svega onoga u čemu je njihova propast. A kako i ne bi bio, kada je muslimanu naređeno da iskoristi priliku i opskrbi se dobrim djelima dok je još živ: “O vjernici, molitvu obavljajte i Gospodaru svome se klanjajte, i dobra djela činite da biste postigli ono što želite.” (El-Hadždž, 77)
Koliko je samo potrebno da se u ovim danima predamo dašcima Allahove milosti i Njegovoj neizmjernoj darežljivosti i dobročinstvu.
Ovo su neka pravila, smjernice i savjeti vezani za činjenje dobra u ovom blagoslovljenom vremenu, možda vam budu od koristi.
Prvo: Neka dobro bude tvoja trajna briga i preokupacija, tako što ćeš donijeti nijet i čvrstu odluku u srcu da ćeš činiti dobro kada god ti se ukaže prilika, pa ako ti Allah olakša i pomogne te u njegovom činjenju, dobit ćeš nagradu predviđenu za to djelo, a ako, iz nekog razloga, ne budeš u mogućnosti učiniti dobro, i nešto se ispriječi između nijeta i konkretnog djela, imat ćeš nagradu za svoj nijet.
Abdullah, sin imama Ahmeda ibn Hanbela, rekao je svom ocu jednog dana: “Oporuči mi nešto!”, pa mu je on rekao: “Sine moj, donesi nijet da ćeš učiniti dobro, i bit ćeš u dobru sve dok je ono u tvom srcu.”
Ovo je veličanstvena oporuka, i onaj ko je primijeni u svom životu, imat će trajnu nagradu, zbog njene trajnosti i neprekidnosti. Ako je čovjekov nijet ispravan, a ne ispune se uzroci konkretnog djela, imat će nagradu za svoj nijet, makar ga nikada ne učinio. Ko naumi učiniti dobro djelo, i ne učini ga, Allah će mu upisati, kod Sebe, jedno potpuno dobro djelo, a ako ga učini, Allah će mu upisati, kod Sebe, od deset do sedam stotina dobrih djela, pa i više od toga, kao što nas je o tome obavijestio istinoljubivi i istinom pomognuti Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Također, razmišljanje o dobru i zaokupljenost pozitivnim mislima, može biti podsticaj za činjenje i postizanje dobra. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Razmišljanje o dobru vodi njegovom činjenju, a kajanje zbog zla vodi njegovom ostavljanju.”
Neka tvoje misli uvijek budu zaokupljene činjenjem dobra, nagradom za njegovog činitelja i njegovim pozitivnim posljedicama. Nasuprot tome, čovjek je dužan kajati se i žaliti zbog učinjenog lošeg djela, i to bi ga trebalo odvratiti od činjenja grijeha i loših stvari.
Drugo: Budi ubijeđen da je činjenje dobra istinska opskrba, koja će čovjeku koristiti na Sudnjem danu, i koja se za njega čuva, i ništa od nje neće biti zagubljeno, bilo malo ili veliko. Uzvišeni kaže: “Bilo kakvo dobro da urade, bit će za nj nagrađeni. A Allah dobro zna one koji se Njega boje.” (Ali Imran, 115)
Opskrbi se dobrim djelima, iskoristi prilike i ne potcjenjuj nijedno dobro djelo. Uzvišeni kaže: “A dobro koje za sebe unaprijed osigurate naći ćete kod Allaha još većim i dobit ćete još veću nagradu” (El-Muzzemmil, 20).
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, u komentaru Allahovih riječi: “Ko uradi trun dobra – vidjet će ga, i ko uradi trun zla – vidjet će ga”, rekao je: “Ni vjernik ni nevjernik neće uraditi dobro ili zlo, na ovom svijetu, a da im Allah, Uzvišeni, neće predočiti ono što su radili. Vjerniku će predočiti njegova dobra i loša djela, pa će mu oprostiti loša, a nagradit će ga za dobra djela, a nevjerniku će predočiti njegova dobra i loša djela, pa će odbaciti njegova dobra, a kaznit će ga za loša djela.”
Treće: Druži se sa dobrim djelima na ovom svijetu, a posebno u odabranim vremenima, jer su dobra djela najbolji prijatelj i saputnik.
Hatim el-Esamm, Allah mu se smilovao, rekao je: “Vidio sam da svaki čovjek ima prijatelja, kojem povjerava svoje tajne i kojem iznosi svoje brige, a ja sam, kao prijatelja, odabrao dobro djelo, da bi bio sa mnom kada budem polagao račun i kada budem prelazio sirat-ćupriju.”
Četvrto: Budi ključ za vrata dobra i katanac za vrata zla, jer dvije su vrste ljudi, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ima ljudi koji su ključevi dobra, a katanci zla, a ima ljudi koji su katanci dobra i ključevi zla, pa blago onome kome je Allah dao ključeve dobra, a teško onome kome je Allah dao ključeve zla.”
Jedan od znakova Allahovog zadovoljstva čovjekom jeste da ga učini ključem dobra: kada se negdje pojavi, spominje se Allah zbog njegove pojave, uvijek je u dobru, čini dobro, govori dobro, razmišlja o dobru, nosi u svojoj nutrini dobro, on je ključ dobra gdje god da dođe, i uzrok da i oni koji se druže s njim čine dobro.
Nasuprot njemu je čovjek koji je uvijek u zlu i sa zlom, čini zlo, govori zlo, razmišlja o zlu i u svojoj nutrini nosi zlo, on je ključ svakog zla. Znaj da se čovjekov iman neće upotpuniti osim ako bude želio dobro svim muslimanima. Potvrdu za to nalazimo u riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Nijedan od vas neće vjerovati potpuno sve dok svome bratu ne bude želio dobro koje želi sebi.”
Peto: Kako je samo uzvišena stvar da vjernik bude putokaz drugima za činjenje dobra, kako bi na taj način postigao ogromno dobro. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko uputi na neko dobro, imat će nagradu onoga ko to dobro bude radio.” I rekao je: “Onaj ko upućuje druge na dobro isti je kao i onaj ko to dobro radi.”
Najbolje što čovjek može dati drugim ljudima jeste upućivanje, podučavanje, savjet, ukazivanje na dobro, podsticanje na iskorištavanje vremena i ohrabrivanje u pravilnom korištenju odabranih vremena.
Šesto: Moli Allaha da te učvrsti u vjeri i da te učini od onih koji su Mu pokorni i bogobojazni, i utječi se Allahu od toga da te vrati starim stopama pa da ostaviš dobro i udaljiš se od njega, i počneš činiti zlo i priklanjati mu se.
Ebu Zerr, radijallahu anhu, rekao je: “Nemoj biti siguran da čovjek koji čini dobro jednog dana neće posustati, vratiti se zlu i umrijeti u takvom stanju, i nemoj gubiti nadu da čovjek koji čini zlo, jednog dana neće ostaviti zlo, vratiti se dobru i umrijeti u takvom stanju.” Zbog toga smo dužni obračunavati svoje duše za sve propuste u odnosu prema Allahu, i moliti našeg Gospodara da nas učvrsti u činjenju dobra do smrti.
Sedmo: Razmisli o riječima Uzvišenog: “A za dobro koje učinite Allah zna” (El-Bekara, 197), koje ljudsku dušu ispunjavaju smirenošću i zadovoljstvom, jer onaj ko čini dobro ljudima, i iskren je u tome, ne očekuje priznanje i pohvalu od ljudi. Kada uradi neko dobro, i ubijeđen je da Allah, džellešanuhu, zna za njegovo dobro i da će ga nagraditi zbog njega, lakše podnosi nezahvalnost i poricanje dobra i dobročinstva koje je uradio od nekih ljudi. Štaviše, on pred očima ima riječi Uzvišenog: “Mi vas samo za Allahovu ljubav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo!” (El-Insan, 9)
O ti koji želiš dobro, pojam “dobro” ima široko, a ne ograničeno značenje, i obuhvata sve što koristi čovjeku na ovom i budućem svijetu. Ramazan traje određen broj dana i noći u kojima se “vratovi” oslobađaju od džehennemske vatre, u kojem se prima pokajanje, umnogostručuju dobra djela i podižu stepeni.
Požurite i pokažite Allahu ono najbolje u odabranim vremenima, i ne budite nemarni i lahkomisleni prema njima. Razuman čovjek ne oklijeva s činjenjem dobrih djela, ne odgađa ih, ne propušta priliku za činjenje onoga što će ga približiti Allahu, nastoji ostati budan i nadoknaditi propušteno. Musliman traži načina da učini dobro djelo i trudi se da što više čini dobra djela sve dok ona ne postanu njegov karakter i navika.
Muavija ibn Ebu Sufjan, radijallahu anhu, rekao je: “Navikavajte svoje duše na činjenje dobra, jer sam čuo Allahovog Poslanika, alejhis-selam, da je rekao: ‘Dobro je navika, a zlo je kolebljivost. Kome Allah želi dobro pouči ga vjeri.’”
Musliman je obavezan činiti dobro čitav svoj život, a ono što se od njega posebno traži jeste da se trudi i bude odlučan u korištenju odabranih dana, kao što je ovaj blagoslovleni mjesec, u kojem se otvaraju vrata Dženneta, i onima koji žude za dobrom ne preostaje ništa drugo nego da pohrle ka Džennetu, a onima koji žele da se natječu u dobru – da požure. Oni koji su krenuli putem spasa ubijeđeni su da je velika obmana i gubitak da čovjek ostane uskraćen za dobro ovog mjeseca.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Propao je čovjek koji dočeka ramazan, i on mu prođe, a ne bude mu oprošteno.”
To je vrijeme koje nije kao druga vremena, kao što kaže Ibn Dževzi, Allah mu se smilovao: “Ramazan je među drugim mjesecima kao Jusuf, alejhis-selam, među svojom braćom, i kao što je Jusuf, alejhis-selam, bio najdraže dijete Jakubu, aljehis-selam, tako je ramazan najdraži mjesec Poznavaocu vidljivog i nevidljivog. Jakub, alejhis-selam, imao je jedanaest sinova (pored Jusufa), i njihova odjeća nije mu pomogla da progleda nakon sljepila, a pomogla mu je Jusufova košulja. Tako je i sa grešnikom kada osjeti mirise ramazana.”
Ono što mjesec ramazan uzdiže nad drugim mjesecima jeste posebna milost, blagoslov, blagodati, dobra, oslobađanje od Vatre i praštanje grijeha.
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
