Hatib: dr. Salih ibn Abdullah el-Humejd
1. safer 1440. po Hidžri / 12. oktobar 2018.
Hvala Allahu, Koji je svakoj stvari odredio mjeru, i Koji je o svemu o baviješten, i Koji obasipa Svoja stvorenja Svojom dobrotom. Zahvaljujem Mu na obilnim blagodatima, priznajući Njegovo dobro. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, svjedočanstvom koje brižno čuvam za Dan velikog izlaganja djela, i svjedočim da je naš prvak i vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov rob i poslanik, koga je On poslao cijelom čovječanstvu, da bi bio Njegov dokaz protiv njih i opomena, i pozivao Allahu, tajno i javno, neka su na njega Allahova milost, blagoslov i zadovoljstvo, i na njegovu porodicu, i ashabe i tabiine i sve one koji ih slijede u dobročinstvu.
O ljudi, oporučujem sebi i vama bogobojaznost. Bojte se Allaha, Allah vam se smilovao, jer je bogobojaznost sveobuhvatna oporuka i koristan savjet. Bojte se Allaha i znajte da ćete stati pred Njega, čuvajte se Njegove kazne, sjećajte Ga se, zahvaljujte Mu i tražite oprosta od Njega. Uzvišeni kaže: “… a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći i opskrbit će ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta. Allah će, zaista, ispuniti ono što je odlučio; Allah je svemu već rok odredio.” (Et-Talak, 2–3)
O muslimani, iskoristite život koji vam je darovan i čuvajte vrijeme koje vam je dato! Broj dana je ograničen, a udisaji su odbrojani. Svakim otkucajem srca skraćuje se životni vijek, i svaki udisaj približava određenom času. Znajte da je ovaj život kratak, i on je samo put ka vječnom životu. Poslije njega je ili vječni užitak ili bolna patnja, utječemo se Allahovom plemenitom licu od Njegove kazne.
Ako pametan čovjek uporedi ovaj kratki život sa budućom vječnošću, shvatit će da svaki njegov udisaj na ovom svijetu vrijedi hiljade i milione godina uživanja koje nikada neće proći i radosti koja nikada neće prestati. molimo Allaha Plamenitog da nas obaspe Svojom milošću.
Pametan čovjek neće dozvoliti da mu ijedan trenutak prođe bez dobrog djela, i žali za svakim trenutkom u kojem nije uspio postići Allahovu nagradu. Ako je tako, o vjernici, onda uzmite pouku iz ljudskih nesreća, razmišljajte o onome što se zbivalo prijašnjim narodima i o minulim događajima, jer u njima je dovoljna opomena za onoga koji traži opomenu.
Čuvajte se zavodljivih dunjalučkih ukrasa, čije mnoštvo ne donosi osim stagnaciju.
Zaljubljenici u dunjaluk čeznu za pozicijama i ugledom, vole masovnost, popularnost i nadmetanje u mnoštvu, a ubijaju ih zavist, rivalstvo, svađa i prepirka, a zaljubljenici u ahiret u grudima svojim nikakvu tegobu, zato što im se daje, ne osjećaju, i više vole drugima nego sebi, mada im je i samima potrebno i govore: “Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru naš, Ti si, zaista, dobar i milostiv!” (El-Hašr, 10).
O vjernici! Koja to duša nije učinila nikakvu nepravdu? Koje stvorenje nije počinilo nijedan grijeh? Smekšajte svoja srca prisjećanjem na smrt, koja će prekinuti sve užitke, pa možda se i smekšaju.
Savjetujte ih kaburskim ispitom, jer je on čvrsta istina, i podsjećajte ih na Dan polaganja računa, koji će se sigurno desiti, a to je dan u kojem će se pognuti vratovi, prekinuti uzroci i rodbinske veze. Uzvišeni kaže: “… na Dan u kome će čovjek djela ruku svojih vidjeti” (En-Nebe, 40); “… na Dan kada neće nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo će onaj koji Allahu srca čista dođe spašen biti” (Eš-Šuara, 88–89).
Ono što vam je obećano, sigurno će doći, a između čovjeka i Sudnjeg dana je samo smrt. Znajte, Allah se smilovao meni i vama, da je od znakova Allahove upute i podrške olakšavanje činjenja dobrih djela, slijeđenje sunneta, druženje sa čestitim ljudima, dobročinstvo, čuvanje vremena, briga o muslimanima.
Budite, o vjernici, dobroćudni i dobrodušni, želite muslimanima ono što želite i sebi, i znajte da tuđa sreća neće umanjiti vašu sreću, i tuđe bogatstvo neće umanjiti vaše, i tuđe zdravlje neće ugroziti vaše.
Ko bude blag prema Allahovim robovima, Allah će biti blag prema njemu, ko bude milostiv prema njima, Allah će biti milostiv prema njemu, ko im bude koristio, Allah će njemu koristiti, ko bude skrivao njihove mahane, Allah će sakriti njegove, ko im bude činio dobro, Allah će njemu činiti dobro. Allah je prema Svome robu onakav kakav je on prema Njegovim stvorenjima.
Razmisli o riječima Uzvišenog: “… i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio” (El-Kasas, 77).
Lijepo bi bilo da ljudima činiš onu vrstu dobra koju je Allah tebi ukazao: ako te je opskrbio, udijeli i ti milostinju, ako ti je dao znanje, podučavaj druge tom znanju, ako te je učinio sretnim, usreći i ti one oko sebe.
Prelazak preko pogreški jedno je od najvrednijih svojstava plemenitih ljudi, jer svaki čovjek griješi, i onaj koji bude pratio i istraživao tuđe greške, umorit će se i umorit će druge. Pametan je onaj ko sve to ostavi, i posveti se svome životu, jer će samo tako imati čist odnos prema drugim ljudima, osjećati slast u druženju i sačuvati svoju vjeru i čast. Ko svoje riječi bude mjerio djelima, malo će govoriti i govorit će samo o onome što ga se tiče. Najveće blago koje čovjek može posjedovati jeste iskren govor, ostavljanje onoga što ga se ne tiče, čistoća srca, ustezanje od grijeha u osami, lijepo ponašanje uz pobožnost i iskreno bratstvo uz povjerenje.
Poštovani vjernici! Znakovi osjećanja slasti imana i slasti pobožnosti jesu: smirenost srca, prostranost grudi, privrženost dobru, ljubav prema vjeri, ljubomora prema svetinjama, ljubav prema dobročiniteljima i angažiranost na polju općeg dobra i vjerničkog prosperiteta. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan je o najvećem dobru koje je dato čovjeku, pa je rekao: “Lijepo ponašanje.” (Buhari, “Edebul-mufred”, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca)
Lijepo ponašanje ogleda se, između ostalog, u izbjegavanju rasprave, nebavljenju tuđim grijesima, iznalasku opravdanja, podnošenju neugodnosti, vedrini lica, blagom govoru i bavljenju vlastitim mahanama.
Veze se održavaju praštanjem, jačaju se obostranim zadovoljstvom, slabe cjepidlačenjem, a ruše optužbama. Nije mahana pogriješiti, nego je mahana ne učiti iz vlastitih grešaka. Ako nešto ne znaš, pitaj, ako se naljutiš, suzdrži se. Plemenit čovjek ne prigovara na dobročinstvu, iskren se nikada neće pokajati zbog svoje iskrenosti, a onaj ko posije lijepo, požnjet će obilno dobro.
Birajte za prijatelje vjernike. Koristite najljepše riječi kada se obraćate, a lijepo slušajte kada vam se drugi obraćaju. Obradujte one s kojima se srećete i olakšajte onima koji ostaju iza vas. Ostavite se razgovora s besposličarima, svađe sa svadljivcima i rasprave sa maloumnicima, i znajte da koristan razgovor s ljudima “hrani” ljudski intelekt, a činjenje dobrih djela čuva od zle kobi.
Tražite dobro, Allah vam se smilovao, u hranjenju siromašnih, odijevanju golih i bosih, uspostavljanju sigurnosti tamo gdje je narušena, ispravljanju nepravde, brizi o siročadima, pomaganju bolesnima i potrebnima. Poštovani vjernici! Kada se desi smutnja, ne upuštajte se u ono što vas se ne tiče, čuvajte svoj jezik i držite se sunneta. Ako vam je nešto nejasno, zastanite i recite: “Allah najbolje zna”, a ako budete osjećali potrebu da pitate učenjake, pitajte one povjerljive i iskusne među njima, i ne smatrajte se većim i važnijim od njih. Brzopleti ljudi govore prije nego što nauče, i odgovaraju prije nego razumiju. Rekao je Ibn Mesud, radijallahu anhu: “Ljudi će biti u dobru sve dok budu uzimali znanje od svojih najstarijih i najiskusnijih, povjerljivih i učenih, a kada budu uzimali od najmlađih, i najgorih među njima, propali su.” Uzvišeni kaže: “A zar on ne zna da će, kada budu oživljeni oni koji su u grobovima i kada iziđe na vidjelo ono što je u srcima, Gospodar njihov toga Dana, sigurno, sve znati o njima.” (El-Adijat, 9–11)
O muslimani, vrijeme nema karakteristiku statičnosti i nepromjenjivosti. Uzvišeni kaže: “A u ovim danima Mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad drugima.” (Ali Imran, 140)
Nekada uspije prijatelj, a nekada u njegovoj nesreći uživa neprijatelj. Jedan period prođe u siromaštvu, a drugi u bogatstvu. Jedan dan je ponos i dostojanstvo, a drugi je poniženje.
Ko se preda svojim strastima, one će ga kad-tad osramotiti. Sretan je onaj koji se uvijek bude držao jedne osnove, a ona je bogobojaznost. Bogobojaznost je ukras bogatom, a vrata strpljenja siromašnom. Ako ga Allah iskuša, ona ga nosi, a ako ga sačuva iskušenja, ona mu upotpuni blagodat. Neće mu naškoditi ako doživi pad ili uspon, jer je bogobojaznost osnova sigurnosti, i stražar koji nikada ne spava.
Bojte se Allaha, bojte se Allaha, jer je bogobojaznost neraskidiva veza, i ko se za nju veže, imat će, Allahovom dozvolom, lijep završetak, i bit će zaštićen od zala svakog iskušenja.
Allah nama i vama podario sreću u pridržavanju Njegovih naredbi, i zaštititio nas od uzroka Njegove srdžbe i prezira. Donosite salavate na darovanu milost i nepresušnu blagodat, vašeg vjerovjesnika Muhammeda, Allahovog poslanika, to vam je naredba vašeg Gospodara u mudroj Objavi, a Njegove riječi su istinite i plamenite: “Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
1. safer 1440. po Hidžri / 12. oktobar 2018.
Hvala Allahu, Koji je svakoj stvari odredio mjeru, i Koji je o svemu o baviješten, i Koji obasipa Svoja stvorenja Svojom dobrotom. Zahvaljujem Mu na obilnim blagodatima, priznajući Njegovo dobro. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, svjedočanstvom koje brižno čuvam za Dan velikog izlaganja djela, i svjedočim da je naš prvak i vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov rob i poslanik, koga je On poslao cijelom čovječanstvu, da bi bio Njegov dokaz protiv njih i opomena, i pozivao Allahu, tajno i javno, neka su na njega Allahova milost, blagoslov i zadovoljstvo, i na njegovu porodicu, i ashabe i tabiine i sve one koji ih slijede u dobročinstvu.
O ljudi, oporučujem sebi i vama bogobojaznost. Bojte se Allaha, Allah vam se smilovao, jer je bogobojaznost sveobuhvatna oporuka i koristan savjet. Bojte se Allaha i znajte da ćete stati pred Njega, čuvajte se Njegove kazne, sjećajte Ga se, zahvaljujte Mu i tražite oprosta od Njega. Uzvišeni kaže: “… a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći i opskrbit će ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta. Allah će, zaista, ispuniti ono što je odlučio; Allah je svemu već rok odredio.” (Et-Talak, 2–3)
O muslimani, iskoristite život koji vam je darovan i čuvajte vrijeme koje vam je dato! Broj dana je ograničen, a udisaji su odbrojani. Svakim otkucajem srca skraćuje se životni vijek, i svaki udisaj približava određenom času. Znajte da je ovaj život kratak, i on je samo put ka vječnom životu. Poslije njega je ili vječni užitak ili bolna patnja, utječemo se Allahovom plemenitom licu od Njegove kazne.
Ako pametan čovjek uporedi ovaj kratki život sa budućom vječnošću, shvatit će da svaki njegov udisaj na ovom svijetu vrijedi hiljade i milione godina uživanja koje nikada neće proći i radosti koja nikada neće prestati. molimo Allaha Plamenitog da nas obaspe Svojom milošću.
Pametan čovjek neće dozvoliti da mu ijedan trenutak prođe bez dobrog djela, i žali za svakim trenutkom u kojem nije uspio postići Allahovu nagradu. Ako je tako, o vjernici, onda uzmite pouku iz ljudskih nesreća, razmišljajte o onome što se zbivalo prijašnjim narodima i o minulim događajima, jer u njima je dovoljna opomena za onoga koji traži opomenu.
Čuvajte se zavodljivih dunjalučkih ukrasa, čije mnoštvo ne donosi osim stagnaciju.
Zaljubljenici u dunjaluk čeznu za pozicijama i ugledom, vole masovnost, popularnost i nadmetanje u mnoštvu, a ubijaju ih zavist, rivalstvo, svađa i prepirka, a zaljubljenici u ahiret u grudima svojim nikakvu tegobu, zato što im se daje, ne osjećaju, i više vole drugima nego sebi, mada im je i samima potrebno i govore: “Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru naš, Ti si, zaista, dobar i milostiv!” (El-Hašr, 10).
O vjernici! Koja to duša nije učinila nikakvu nepravdu? Koje stvorenje nije počinilo nijedan grijeh? Smekšajte svoja srca prisjećanjem na smrt, koja će prekinuti sve užitke, pa možda se i smekšaju.
Savjetujte ih kaburskim ispitom, jer je on čvrsta istina, i podsjećajte ih na Dan polaganja računa, koji će se sigurno desiti, a to je dan u kojem će se pognuti vratovi, prekinuti uzroci i rodbinske veze. Uzvišeni kaže: “… na Dan u kome će čovjek djela ruku svojih vidjeti” (En-Nebe, 40); “… na Dan kada neće nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo će onaj koji Allahu srca čista dođe spašen biti” (Eš-Šuara, 88–89).
Ono što vam je obećano, sigurno će doći, a između čovjeka i Sudnjeg dana je samo smrt. Znajte, Allah se smilovao meni i vama, da je od znakova Allahove upute i podrške olakšavanje činjenja dobrih djela, slijeđenje sunneta, druženje sa čestitim ljudima, dobročinstvo, čuvanje vremena, briga o muslimanima.
Budite, o vjernici, dobroćudni i dobrodušni, želite muslimanima ono što želite i sebi, i znajte da tuđa sreća neće umanjiti vašu sreću, i tuđe bogatstvo neće umanjiti vaše, i tuđe zdravlje neće ugroziti vaše.
Ko bude blag prema Allahovim robovima, Allah će biti blag prema njemu, ko bude milostiv prema njima, Allah će biti milostiv prema njemu, ko im bude koristio, Allah će njemu koristiti, ko bude skrivao njihove mahane, Allah će sakriti njegove, ko im bude činio dobro, Allah će njemu činiti dobro. Allah je prema Svome robu onakav kakav je on prema Njegovim stvorenjima.
Razmisli o riječima Uzvišenog: “… i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio” (El-Kasas, 77).
Lijepo bi bilo da ljudima činiš onu vrstu dobra koju je Allah tebi ukazao: ako te je opskrbio, udijeli i ti milostinju, ako ti je dao znanje, podučavaj druge tom znanju, ako te je učinio sretnim, usreći i ti one oko sebe.
Prelazak preko pogreški jedno je od najvrednijih svojstava plemenitih ljudi, jer svaki čovjek griješi, i onaj koji bude pratio i istraživao tuđe greške, umorit će se i umorit će druge. Pametan je onaj ko sve to ostavi, i posveti se svome životu, jer će samo tako imati čist odnos prema drugim ljudima, osjećati slast u druženju i sačuvati svoju vjeru i čast. Ko svoje riječi bude mjerio djelima, malo će govoriti i govorit će samo o onome što ga se tiče. Najveće blago koje čovjek može posjedovati jeste iskren govor, ostavljanje onoga što ga se ne tiče, čistoća srca, ustezanje od grijeha u osami, lijepo ponašanje uz pobožnost i iskreno bratstvo uz povjerenje.
Poštovani vjernici! Znakovi osjećanja slasti imana i slasti pobožnosti jesu: smirenost srca, prostranost grudi, privrženost dobru, ljubav prema vjeri, ljubomora prema svetinjama, ljubav prema dobročiniteljima i angažiranost na polju općeg dobra i vjerničkog prosperiteta. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan je o najvećem dobru koje je dato čovjeku, pa je rekao: “Lijepo ponašanje.” (Buhari, “Edebul-mufred”, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca)
Lijepo ponašanje ogleda se, između ostalog, u izbjegavanju rasprave, nebavljenju tuđim grijesima, iznalasku opravdanja, podnošenju neugodnosti, vedrini lica, blagom govoru i bavljenju vlastitim mahanama.
Veze se održavaju praštanjem, jačaju se obostranim zadovoljstvom, slabe cjepidlačenjem, a ruše optužbama. Nije mahana pogriješiti, nego je mahana ne učiti iz vlastitih grešaka. Ako nešto ne znaš, pitaj, ako se naljutiš, suzdrži se. Plemenit čovjek ne prigovara na dobročinstvu, iskren se nikada neće pokajati zbog svoje iskrenosti, a onaj ko posije lijepo, požnjet će obilno dobro.
Birajte za prijatelje vjernike. Koristite najljepše riječi kada se obraćate, a lijepo slušajte kada vam se drugi obraćaju. Obradujte one s kojima se srećete i olakšajte onima koji ostaju iza vas. Ostavite se razgovora s besposličarima, svađe sa svadljivcima i rasprave sa maloumnicima, i znajte da koristan razgovor s ljudima “hrani” ljudski intelekt, a činjenje dobrih djela čuva od zle kobi.
Tražite dobro, Allah vam se smilovao, u hranjenju siromašnih, odijevanju golih i bosih, uspostavljanju sigurnosti tamo gdje je narušena, ispravljanju nepravde, brizi o siročadima, pomaganju bolesnima i potrebnima. Poštovani vjernici! Kada se desi smutnja, ne upuštajte se u ono što vas se ne tiče, čuvajte svoj jezik i držite se sunneta. Ako vam je nešto nejasno, zastanite i recite: “Allah najbolje zna”, a ako budete osjećali potrebu da pitate učenjake, pitajte one povjerljive i iskusne među njima, i ne smatrajte se većim i važnijim od njih. Brzopleti ljudi govore prije nego što nauče, i odgovaraju prije nego razumiju. Rekao je Ibn Mesud, radijallahu anhu: “Ljudi će biti u dobru sve dok budu uzimali znanje od svojih najstarijih i najiskusnijih, povjerljivih i učenih, a kada budu uzimali od najmlađih, i najgorih među njima, propali su.” Uzvišeni kaže: “A zar on ne zna da će, kada budu oživljeni oni koji su u grobovima i kada iziđe na vidjelo ono što je u srcima, Gospodar njihov toga Dana, sigurno, sve znati o njima.” (El-Adijat, 9–11)
O muslimani, vrijeme nema karakteristiku statičnosti i nepromjenjivosti. Uzvišeni kaže: “A u ovim danima Mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad drugima.” (Ali Imran, 140)
Nekada uspije prijatelj, a nekada u njegovoj nesreći uživa neprijatelj. Jedan period prođe u siromaštvu, a drugi u bogatstvu. Jedan dan je ponos i dostojanstvo, a drugi je poniženje.
Ko se preda svojim strastima, one će ga kad-tad osramotiti. Sretan je onaj koji se uvijek bude držao jedne osnove, a ona je bogobojaznost. Bogobojaznost je ukras bogatom, a vrata strpljenja siromašnom. Ako ga Allah iskuša, ona ga nosi, a ako ga sačuva iskušenja, ona mu upotpuni blagodat. Neće mu naškoditi ako doživi pad ili uspon, jer je bogobojaznost osnova sigurnosti, i stražar koji nikada ne spava.
Bojte se Allaha, bojte se Allaha, jer je bogobojaznost neraskidiva veza, i ko se za nju veže, imat će, Allahovom dozvolom, lijep završetak, i bit će zaštićen od zala svakog iskušenja.
Allah nama i vama podario sreću u pridržavanju Njegovih naredbi, i zaštititio nas od uzroka Njegove srdžbe i prezira. Donosite salavate na darovanu milost i nepresušnu blagodat, vašeg vjerovjesnika Muhammeda, Allahovog poslanika, to vam je naredba vašeg Gospodara u mudroj Objavi, a Njegove riječi su istinite i plamenite: “Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
