Hatib: dr. Mahir ibn Hamed el-Muajkili
3. muharrem 1440. po Hidžri / 14. septembar 2018.
Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu. Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo, i Njemu se utječemo od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik.
Uzvišeni kaže: “O vi koji vjerujete, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i nipošto ne umirite osim kao muslimani!” (Ali Imran, 102); ”O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas je stvorio od jedne osobe, od koje je njen par stvorio, a od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. Bojte se Allaha, Čijim imenom jedni druge molite, i čuvajte rodbinske veze. Allah vas, doista, nadzire” (En-Nisa, 1); ”O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao – postići će ono što bude želio” (El-Ahzab, 70–71).
O muslimani, bojte se Allaha, jer je bogobojaznost najbolja stečevina, a pokornost Njemu je najbolja veza. Uzvišeni kaže: “O vi koji vjerujete, Allaha se bojte i u Poslanika Njegova vjerujte, On će vam dvostruku milost Svoju darovati, i dat će vam svjetlo pomoću kog ćete ići, i oprostit će vam – jer Allah prašta, i samilostan je.” (El-Hadid, 28)
Poštovani vjernici! Allah, džellešanuhu, odlikovao je neka Svoja stvorenja nad drugima, po Svom izboru i odabiru, iz počasti i plemenitosti. “Gospodar tvoj stvara šta hoće, i On odabira.” (El-Kasas, 68)
On je odlikovao Meku i Medinu od svih gradova, i blagoslovio je okolinu Bejtul-Makdisa, i odlikovao je, od svih vremena, određene dane i mjesece u godini, u kojima spušta Svoje dobro i plemenitost kao što ih ne spušta u drugima danima i mjesecima.
Sretan je onaj ko ih iskoristi za povećanje ibadeta i činjenje djela koja ga približavaju Allahu, i u njima traži Božiju milost i blagoslove. U odabrana vremena spadaju “sveti mjeseci”, koje je Allah spomenuo u Svojoj Knjizi i učinio ih svetim na dan kada je stvorio nebesa i Zemlju.
Uzvišeni kaže: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!” (Et-Tevba, 36)
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Allah je od svih mjeseci odabrao četiri mjeseca, učinio ih svetim, uzdigao njihovu svetost, uvećao je kaznu za grijeh i nagradu za dobro djelo učinjeno u njima.”
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je “svete mjesece” u svom čuvenom govoru na Oproštajnom hadžu, kada je rekao: “Vrijeme, u ovom obliku, uspostavljeno je na dan kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina ima dvanaest mjeseci, četiri su sveta, od toga tri uzastopna: zul-kade, zul-hidže i muharem, i jedan smješten između džumade i šabana, a on je redžeb, mjesec Mudara.” (Buhari i Muslim)
Allah, džellešanuhu, uzdigao je mjesec muharem, odlikovao ga i pripisao ga Sebi. U predislamskom dobu Arapi su poštovali ovaj mjesec i zbog njegove svetosti i važnosti dali su mu ime “šehrullahil-esamm – nijemi Allahov mjesec” jer se u njemu, zbog izostanka borbi, nije mogao čuti zveket oružja i borbeni poklič.
O muslimani! Ako je poštivanje svetih mjeseci bilo poznato i prenosilo se s generacije na generaciju u džahilijetskom, predislamskom dobu, pa zar nije preče da musliman, koga je Allah uputio i koji je zadovoljan Allahom kao Gospodarom, islamom kao vjerom i Muhammedom kao poslanikom i vjerovjesnikom, poštuje ono čemu su Allah i Poslanik ukazali poštovanje, i da se, u svetim mjesecima, ustegne od činjenja grijeha i neposlušnosti Allahu, džellešanuhu, i udalji svoju dušu od uzroka grijeha i nepokornosti, i izdigne se iznad sitnih prohtijeva duše i šejtanskih zamki!
Ako je griješenje zabranjeno u svakom vremenu, onda je njegova zabranjenost u svetim mjesecima veća i strožija, jer u sebi sadrži dvije stvari: odvažnost u činjenju grijeha i loših djela i nepoštivanje i skrnavljenje Allahovih svetinja.
Najteži oblik griješenja je pripisivanje druga Allahu, kao što je Lukman rekao svome sinu: “O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogoboštvo je, zaista, velika nepravda.” (Lukman, 13)
Pripisivanje druga Allahu, bez sumnje je najveći grijeh, i grijeh koji Allah neće oprostiti njegovom počiniocu, ako umre s tim grijehom. Uzvišeni kaže: “Allah neće oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a oprostit će manje grijehove od toga kome On hoće.” (En-Nisa, 48)
I pored težine grijeha širka, ovaj grijeh postaje još veći kada ga onaj koji ga čini zna i priznaje da je njegov Stvoritelj Allah, uzvišeno neka je Njegovo ime. Buhari i Muslim bilježe od Abdullaha ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je rekao: “Upitao sam Allahovog Poslanika koji je grijeh kod Allaha najveći”, a on je rekao: “Da Allahu pripišeš druga, a On te stvorio.”
U griješenje i nepravdu prema sebi spada neizvršavanje Allahovih naredbi i činjenje grijeha koji upropaštavaju čovjeka i čijim se činjenjem prekoračuju Božije granice. Uzvišeni kaže: “Onaj koji Allahove propise krši – sam sebi nepravdu čini.” (Et-Talak, 1)
O muslimani! Velika Allahova dobrota prema Njegovim robovima ogleda se i u tome što je zadnji i prvi mjesec u godini učinio mjesecima ibadeta i pokornosti. Vjernik svoju godinu počinje pokornošću Allahu i završava je pokornošću.
Najbolje čemu jedan vjernik treba težiti u Allahovom mjesecu muharemu, i u drugim mjesecima, jeste istinoljubivost i iskrenost u tevhidu – čistoj vjeri u Jednog Boga, činjenju ibadeta samo Njemu, i nikome drugom, traženju Njegove blizine izvršavanjem farzova i činjenjem što više dobrovoljnih djela, nafila. Ko tako bude postupao, postići će Allahovu ljubav i naklonost.
U hadisi-kudsiju kaže se: “Najdraže čime Mi se Moj rob može približiti jest ono što sam mu propisao. Moj će Mi se rob ustrajno približavati nafilama, pa ću ga zavoljeti, a kada ga zavolim, postat ću sluh njegov, kojim sluša, vid njegov, kojim gleda, ruka njegova, kojom radi, noga njegova, kojom hoda. Ako Me upita, dat ću mu, a ako od Mene zaštitu zatraži, doista ću mu je pružiti.” (Buhari)
Jedan od najvrednijih dobrovoljnih ibadeta, nafila, jeste dobrovoljni post. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko posti jedan dan na Allahovom putu, Allah udalji njegovo lice od Vatre na udaljenost od sedamdeset godina.” (Buhari i Muslim)
Allahov mjesec muharem u tom smislu zauzima posebno mjesto: post u njemu spada u najvrednija pobožna djela i najčasniji vid pokornosti Allahu. Muslim bilježi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem upitan: “Koji je namaz, poslije propisanog, najvredniji, i koji je post, poslije ramazana, najvredniji?”, pa je rekao: “Najbolji namaz, poslije propisanog, jeste namaz u dubini noći, a najbolji post, poslije ramazana, jeste post u Allahovom mjesecu muharemu.”
Kurtubi, Allah mu se smilovao, rekao je: “Post u muharemu je najvredniji vjerovatno zbog toga što je to početak godine, a post je jedan od najvrednjih ibadeta, pa bi postom trebalo otpočeti novu godinu.”
Uzvišeni kaže: “Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha – Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.” (El-Ahzab, 35)
O vjernici! Deseti dan Allahovog mjeseca muharema ima posebnu vrijednost i drevnu svetost. Na taj dan, Allah, džellešanuhu, spasio je Musaa, alejhis-selam, od faraona i njegovog naroda, i Musa, alejhis-selam, postio je ovaj dan iz zahvalnosti Allahu, džellešanuhu.
Muslim bilježi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je došao u Medinu, zatekao jevreje da poste dan Ašure, pa ih je upitao: “Po čemu je važan ovaj dan, pa ga vi postite?” Rekli su: “To je veliki dan, u kojem je Allah spasio Musaa i njegov narod, a potopio faraona i njegov narod. Musa je postio ovaj dan iz zahvalnosti, pa ga i mi postimo.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče im: “Mi smo preči i bliži Musau od vas”, pa je i on postio ovaj dan i preporučio je da se posti.”
Buhari bilježi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: “Nisam vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da pridaje toliku važnost postu nekog dana, vrednijeg od drugih, kao što je to ovaj dan, dan Ašure.”
Poštovani vjernici, sunnet je, uz dan Ašure, postiti i dan prije. Muslim bilježi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ako budem živ dogodine, postit ću i deveti dan.”
Kada je upitan o vrijednosti posta Ašure, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nadam se da će onome koji posti ovaj dan Allah oprostiti grijehe koje je učinio u prošloj godini.” (Muslim)
To je Allahovo dobro prema nama, da, za post jednog dana, oprašta grijehe jedne godine. Allahova blagodati je velika!
Nastojmo, cijenjeni vjernici, iskoristiti blagoslovljena vremena, u kojima se natječu oni koji žele da se natječu, i napreduju oni koji žele da napreduju. Pametan je onaj ko preispituje svoju dušu i radi za život poslije smrti, a nemoćan i slab je onaj ko ispunjava njene prohtjeve, i nada se Allahovoj milosti.
Zatim, znajte, cijenjeni vjernici, da vam je Allah naredio plemenito djelo: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
3. muharrem 1440. po Hidžri / 14. septembar 2018.
Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu. Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo, i Njemu se utječemo od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik.
Uzvišeni kaže: “O vi koji vjerujete, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i nipošto ne umirite osim kao muslimani!” (Ali Imran, 102); ”O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas je stvorio od jedne osobe, od koje je njen par stvorio, a od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. Bojte se Allaha, Čijim imenom jedni druge molite, i čuvajte rodbinske veze. Allah vas, doista, nadzire” (En-Nisa, 1); ”O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao – postići će ono što bude želio” (El-Ahzab, 70–71).
O muslimani, bojte se Allaha, jer je bogobojaznost najbolja stečevina, a pokornost Njemu je najbolja veza. Uzvišeni kaže: “O vi koji vjerujete, Allaha se bojte i u Poslanika Njegova vjerujte, On će vam dvostruku milost Svoju darovati, i dat će vam svjetlo pomoću kog ćete ići, i oprostit će vam – jer Allah prašta, i samilostan je.” (El-Hadid, 28)
Poštovani vjernici! Allah, džellešanuhu, odlikovao je neka Svoja stvorenja nad drugima, po Svom izboru i odabiru, iz počasti i plemenitosti. “Gospodar tvoj stvara šta hoće, i On odabira.” (El-Kasas, 68)
On je odlikovao Meku i Medinu od svih gradova, i blagoslovio je okolinu Bejtul-Makdisa, i odlikovao je, od svih vremena, određene dane i mjesece u godini, u kojima spušta Svoje dobro i plemenitost kao što ih ne spušta u drugima danima i mjesecima.
Sretan je onaj ko ih iskoristi za povećanje ibadeta i činjenje djela koja ga približavaju Allahu, i u njima traži Božiju milost i blagoslove. U odabrana vremena spadaju “sveti mjeseci”, koje je Allah spomenuo u Svojoj Knjizi i učinio ih svetim na dan kada je stvorio nebesa i Zemlju.
Uzvišeni kaže: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!” (Et-Tevba, 36)
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Allah je od svih mjeseci odabrao četiri mjeseca, učinio ih svetim, uzdigao njihovu svetost, uvećao je kaznu za grijeh i nagradu za dobro djelo učinjeno u njima.”
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je “svete mjesece” u svom čuvenom govoru na Oproštajnom hadžu, kada je rekao: “Vrijeme, u ovom obliku, uspostavljeno je na dan kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina ima dvanaest mjeseci, četiri su sveta, od toga tri uzastopna: zul-kade, zul-hidže i muharem, i jedan smješten između džumade i šabana, a on je redžeb, mjesec Mudara.” (Buhari i Muslim)
Allah, džellešanuhu, uzdigao je mjesec muharem, odlikovao ga i pripisao ga Sebi. U predislamskom dobu Arapi su poštovali ovaj mjesec i zbog njegove svetosti i važnosti dali su mu ime “šehrullahil-esamm – nijemi Allahov mjesec” jer se u njemu, zbog izostanka borbi, nije mogao čuti zveket oružja i borbeni poklič.
O muslimani! Ako je poštivanje svetih mjeseci bilo poznato i prenosilo se s generacije na generaciju u džahilijetskom, predislamskom dobu, pa zar nije preče da musliman, koga je Allah uputio i koji je zadovoljan Allahom kao Gospodarom, islamom kao vjerom i Muhammedom kao poslanikom i vjerovjesnikom, poštuje ono čemu su Allah i Poslanik ukazali poštovanje, i da se, u svetim mjesecima, ustegne od činjenja grijeha i neposlušnosti Allahu, džellešanuhu, i udalji svoju dušu od uzroka grijeha i nepokornosti, i izdigne se iznad sitnih prohtijeva duše i šejtanskih zamki!
Ako je griješenje zabranjeno u svakom vremenu, onda je njegova zabranjenost u svetim mjesecima veća i strožija, jer u sebi sadrži dvije stvari: odvažnost u činjenju grijeha i loših djela i nepoštivanje i skrnavljenje Allahovih svetinja.
Najteži oblik griješenja je pripisivanje druga Allahu, kao što je Lukman rekao svome sinu: “O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogoboštvo je, zaista, velika nepravda.” (Lukman, 13)
Pripisivanje druga Allahu, bez sumnje je najveći grijeh, i grijeh koji Allah neće oprostiti njegovom počiniocu, ako umre s tim grijehom. Uzvišeni kaže: “Allah neće oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a oprostit će manje grijehove od toga kome On hoće.” (En-Nisa, 48)
I pored težine grijeha širka, ovaj grijeh postaje još veći kada ga onaj koji ga čini zna i priznaje da je njegov Stvoritelj Allah, uzvišeno neka je Njegovo ime. Buhari i Muslim bilježe od Abdullaha ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je rekao: “Upitao sam Allahovog Poslanika koji je grijeh kod Allaha najveći”, a on je rekao: “Da Allahu pripišeš druga, a On te stvorio.”
U griješenje i nepravdu prema sebi spada neizvršavanje Allahovih naredbi i činjenje grijeha koji upropaštavaju čovjeka i čijim se činjenjem prekoračuju Božije granice. Uzvišeni kaže: “Onaj koji Allahove propise krši – sam sebi nepravdu čini.” (Et-Talak, 1)
O muslimani! Velika Allahova dobrota prema Njegovim robovima ogleda se i u tome što je zadnji i prvi mjesec u godini učinio mjesecima ibadeta i pokornosti. Vjernik svoju godinu počinje pokornošću Allahu i završava je pokornošću.
Najbolje čemu jedan vjernik treba težiti u Allahovom mjesecu muharemu, i u drugim mjesecima, jeste istinoljubivost i iskrenost u tevhidu – čistoj vjeri u Jednog Boga, činjenju ibadeta samo Njemu, i nikome drugom, traženju Njegove blizine izvršavanjem farzova i činjenjem što više dobrovoljnih djela, nafila. Ko tako bude postupao, postići će Allahovu ljubav i naklonost.
U hadisi-kudsiju kaže se: “Najdraže čime Mi se Moj rob može približiti jest ono što sam mu propisao. Moj će Mi se rob ustrajno približavati nafilama, pa ću ga zavoljeti, a kada ga zavolim, postat ću sluh njegov, kojim sluša, vid njegov, kojim gleda, ruka njegova, kojom radi, noga njegova, kojom hoda. Ako Me upita, dat ću mu, a ako od Mene zaštitu zatraži, doista ću mu je pružiti.” (Buhari)
Jedan od najvrednijih dobrovoljnih ibadeta, nafila, jeste dobrovoljni post. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko posti jedan dan na Allahovom putu, Allah udalji njegovo lice od Vatre na udaljenost od sedamdeset godina.” (Buhari i Muslim)
Allahov mjesec muharem u tom smislu zauzima posebno mjesto: post u njemu spada u najvrednija pobožna djela i najčasniji vid pokornosti Allahu. Muslim bilježi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem upitan: “Koji je namaz, poslije propisanog, najvredniji, i koji je post, poslije ramazana, najvredniji?”, pa je rekao: “Najbolji namaz, poslije propisanog, jeste namaz u dubini noći, a najbolji post, poslije ramazana, jeste post u Allahovom mjesecu muharemu.”
Kurtubi, Allah mu se smilovao, rekao je: “Post u muharemu je najvredniji vjerovatno zbog toga što je to početak godine, a post je jedan od najvrednjih ibadeta, pa bi postom trebalo otpočeti novu godinu.”
Uzvišeni kaže: “Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha – Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.” (El-Ahzab, 35)
O vjernici! Deseti dan Allahovog mjeseca muharema ima posebnu vrijednost i drevnu svetost. Na taj dan, Allah, džellešanuhu, spasio je Musaa, alejhis-selam, od faraona i njegovog naroda, i Musa, alejhis-selam, postio je ovaj dan iz zahvalnosti Allahu, džellešanuhu.
Muslim bilježi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je došao u Medinu, zatekao jevreje da poste dan Ašure, pa ih je upitao: “Po čemu je važan ovaj dan, pa ga vi postite?” Rekli su: “To je veliki dan, u kojem je Allah spasio Musaa i njegov narod, a potopio faraona i njegov narod. Musa je postio ovaj dan iz zahvalnosti, pa ga i mi postimo.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče im: “Mi smo preči i bliži Musau od vas”, pa je i on postio ovaj dan i preporučio je da se posti.”
Buhari bilježi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: “Nisam vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da pridaje toliku važnost postu nekog dana, vrednijeg od drugih, kao što je to ovaj dan, dan Ašure.”
Poštovani vjernici, sunnet je, uz dan Ašure, postiti i dan prije. Muslim bilježi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ako budem živ dogodine, postit ću i deveti dan.”
Kada je upitan o vrijednosti posta Ašure, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nadam se da će onome koji posti ovaj dan Allah oprostiti grijehe koje je učinio u prošloj godini.” (Muslim)
To je Allahovo dobro prema nama, da, za post jednog dana, oprašta grijehe jedne godine. Allahova blagodati je velika!
Nastojmo, cijenjeni vjernici, iskoristiti blagoslovljena vremena, u kojima se natječu oni koji žele da se natječu, i napreduju oni koji žele da napreduju. Pametan je onaj ko preispituje svoju dušu i radi za život poslije smrti, a nemoćan i slab je onaj ko ispunjava njene prohtjeve, i nada se Allahovoj milosti.
Zatim, znajte, cijenjeni vjernici, da vam je Allah naredio plemenito djelo: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.
Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
