Boots
Urednik
Urednik Foruma
- Regist
- 11-03-2024
- Poruka
- 4,507
- Reakcije
- 340
- Bodovi
- 216
- Pokretač Teme
- Urednik
- #1
Dan Ašure – Jevmu Ašura
Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Danom Ašure. Prema predanjima u ovom je danu nakon potopa pristala lađa Božijeg poslanika Nuha, neka je mir i spas Božiji na njega. Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, je da se posti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca. Na ovaj dan se spravlja i posebno jelo ašura (na arapskom deset). Spravlja se tako da se stavi više vrsta voća i povrća i tako napravi smjesa kao znak sjećanja na Nuha, neka je spas i mir božiji na njega, koji je, po predanjima, u svoju lađu ukrcao po par od svega živoga.
Među malobrojnim vjerskim mubarek danima islamskog svijeta je i Dan jevmul-ašure koji zauzima posebno mjesto. Po hidžretskom kalendaru mjesec muharrem je prvi mjesec u godini; jedan je od četiri važna mjeseca. Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu kaže: “Najbolji post poslije ramazanskog je post u mjesecu muharremu.” (Muslim)
Veoma je pohvaljen deseti dan velikog mjeseca muharrema koji se naziva Dan ašure.
U hadisi-šerifu stoji: “Ko opskrbi svoju porodicu na dan ašure, njega će Allah opskrbiti za čitavu godinu.” (Džamius-Sagir)
Hazreti ibni Abbas, r.a., kaže: “Allahov Poslanik je postio dan ašure i naredio je da se posti taj dan.” (Muslim). Kada su ga pitali o danu ašure, Allahov Poslanik je rekao: “Briše grijehe godine prošle.” (Muslim)
Za razliku od Jevreja – deveti, deseti, i jedanaesti dan se posti. Na ovakav način postiti je sunnet. Muslimanska Nova godina počinje sa ovim mjesecom. Muslimani Novu godinu treba da provedu u ibadetu i u zadovoljstvu. Svaki musliman treba da zna svoju Novu godinu, svaki mubarek dan i noć, svaki mubarek mjesec i džumu.
Deseti dan muharrema ili jevmul-ašura su svi narodi i prije islama poštovali i cijenili. Ašura je bila poznata i predislamskim Arapima koji su postili taj dan. Kurejšije su taj post toga dana naslijedili od naroda koji su slijedili ranije poslanike, možda još od vremena Ibrahimovog šeri’ata. Pouzdano se zna da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., postio ovaj dan u Mekki, prije nego je učinio Hidžru u Medinu. Ovaj mubarek dan pada na 10. (deseti) dan mjeseca muharrema hidžretske godine. To je dan koji se naziva “Idul-enbija” (Bajram Božijih poslanika).
Prema hadisu koji se prenosi od Ibn Abbasa, r.a. šejh Abdulkader el-Gejlani navodi u svom djelu El-Gun-je, na taj dan između ostalog dogodilo se:
Musa je uspio sa Izraelićanima prebaciti se preko Crvenog mora na Sinajsko poluostrvo i spasiti svoj narod od terora Faraona;
Nuh pejgamber se sa vjernicima iskrcao na planinu Džudijj i tako se spasio od potopa; Junus pejgambera je izbacio kit iz svojih čeljusti na obalu mora; Allah, dž.š., stvorio Adema a.s. i oprostio mu grijeh počinjen u Džennetu; Trgovačka karavana putujući za Egipat izvadila je Jusufa pejgambera iz bunara u koji su ga bacila braća iz zavidnosti; Rođen, a i uklonjen sa ovog svijeta Isa, a.s.; Rođen Ibrahim pejgamber, toga dana je spašen (od vatre u koju je bačen), na taj dan mu je otkupljen sin Ismail, kojeg je htio žrtvovati; Ostarjelom Jakub-pejgamberu povraćen je vid, izgubljen u plaču za sinom Jusufom, a Ejjubu pejgamberu zdravlje poslije bolesti; Sulejman pejgamber preuzeo nad Izraelićanima vladarsku upravu; Desetog dana muharrema desilo se i stradanje h. Husejna i Poslanikove porodice na Karbeli 61. godine po hidžri.
Pozivajući se na pojedine komentare Kur’ana, šejh Ismail Hakki El-Bursevi u svom komentaru Kur’ana (Ruhul-bejan) navodi: “Znaj da su se Nuh, a.s. i oni koji su se sa njim iz lađe iskrcali na jevmi-ašuru, pa je Nuh, a.s., u znak zahvalnostu Uzvišenom, na taj dan postio, a i drugima je naredio da poste. Njima je na lađi, inače, bilo ponestalo hrane, pa su pojedinci među njima prikupili ono što im je ostalo: neko pregršt pšenice, neko leće, neko leblebije… dok nisu sakupili sedam vrsta, pa ih je Nuh, a.s. na tlu, nakon što se potop povukao, skuhao, te su tim jelom iftarili i svi odreda se zaštitili. To je bilo prvo jelo koje je kuhano na zemlji nakon potopa. Ljudi su to prihvatili za običaj, za koji slijedi izuzetna nagrada ako se primjenjuje zato da bi se nahranili siromašni i gladni.
Prenosi Mes’ud r.a., da je Muhammed a.s., rekao: “Allah dž.š. je odabrao četiri dana, odabrao je četiri mubarek mjeseca, odabrao je četiri žene u islamu, odabrao je četiri prvaka od naroda, četiri čovjeka su ta koja Džennet željan čeka da ga nastane.
Što se tiče dana, džuma je najodabraniji dan. Drugi dan je jevmu-ašura. Treći dan je jevmu-nahret (kurban) i idil-fitr. To su ta četiri dana. Što se tiče mjeseca, njihove odabranosti, prvi je redžeb, pa zulkade, zul-hidždže i muharrem. Što se tiče one ćetiri žene koje je Allah dž.š. odabrao, prva je Mejrema (kći Imranova i majka Isaa a.s., Hatidža r.a. (žena Allahovog Poslanika,), Asija kći Muzenama (žena Faraona), i četvrta je hazreti Fatima (kćerka Allahovog Poslanika). Što se tiče prvaka od naroda, svaki narod ima svog prvaka: Muhammed a.s. je prvak Arapa, Selmani Farisija je prvak Perzijanaca, Šuhejbe je prvak od Vizantinaca i Bilal Habešija je prvak kod Abesinaca.
Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Danom Ašure. Prema predanjima u ovom je danu nakon potopa pristala lađa Božijeg poslanika Nuha, neka je mir i spas Božiji na njega. Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, je da se posti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca. Na ovaj dan se spravlja i posebno jelo ašura (na arapskom deset). Spravlja se tako da se stavi više vrsta voća i povrća i tako napravi smjesa kao znak sjećanja na Nuha, neka je spas i mir božiji na njega, koji je, po predanjima, u svoju lađu ukrcao po par od svega živoga.
Među malobrojnim vjerskim mubarek danima islamskog svijeta je i Dan jevmul-ašure koji zauzima posebno mjesto. Po hidžretskom kalendaru mjesec muharrem je prvi mjesec u godini; jedan je od četiri važna mjeseca. Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu kaže: “Najbolji post poslije ramazanskog je post u mjesecu muharremu.” (Muslim)
Veoma je pohvaljen deseti dan velikog mjeseca muharrema koji se naziva Dan ašure.
U hadisi-šerifu stoji: “Ko opskrbi svoju porodicu na dan ašure, njega će Allah opskrbiti za čitavu godinu.” (Džamius-Sagir)
Hazreti ibni Abbas, r.a., kaže: “Allahov Poslanik je postio dan ašure i naredio je da se posti taj dan.” (Muslim). Kada su ga pitali o danu ašure, Allahov Poslanik je rekao: “Briše grijehe godine prošle.” (Muslim)
Za razliku od Jevreja – deveti, deseti, i jedanaesti dan se posti. Na ovakav način postiti je sunnet. Muslimanska Nova godina počinje sa ovim mjesecom. Muslimani Novu godinu treba da provedu u ibadetu i u zadovoljstvu. Svaki musliman treba da zna svoju Novu godinu, svaki mubarek dan i noć, svaki mubarek mjesec i džumu.
Deseti dan muharrema ili jevmul-ašura su svi narodi i prije islama poštovali i cijenili. Ašura je bila poznata i predislamskim Arapima koji su postili taj dan. Kurejšije su taj post toga dana naslijedili od naroda koji su slijedili ranije poslanike, možda još od vremena Ibrahimovog šeri’ata. Pouzdano se zna da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., postio ovaj dan u Mekki, prije nego je učinio Hidžru u Medinu. Ovaj mubarek dan pada na 10. (deseti) dan mjeseca muharrema hidžretske godine. To je dan koji se naziva “Idul-enbija” (Bajram Božijih poslanika).
Prema hadisu koji se prenosi od Ibn Abbasa, r.a. šejh Abdulkader el-Gejlani navodi u svom djelu El-Gun-je, na taj dan između ostalog dogodilo se:
Musa je uspio sa Izraelićanima prebaciti se preko Crvenog mora na Sinajsko poluostrvo i spasiti svoj narod od terora Faraona;
Nuh pejgamber se sa vjernicima iskrcao na planinu Džudijj i tako se spasio od potopa; Junus pejgambera je izbacio kit iz svojih čeljusti na obalu mora; Allah, dž.š., stvorio Adema a.s. i oprostio mu grijeh počinjen u Džennetu; Trgovačka karavana putujući za Egipat izvadila je Jusufa pejgambera iz bunara u koji su ga bacila braća iz zavidnosti; Rođen, a i uklonjen sa ovog svijeta Isa, a.s.; Rođen Ibrahim pejgamber, toga dana je spašen (od vatre u koju je bačen), na taj dan mu je otkupljen sin Ismail, kojeg je htio žrtvovati; Ostarjelom Jakub-pejgamberu povraćen je vid, izgubljen u plaču za sinom Jusufom, a Ejjubu pejgamberu zdravlje poslije bolesti; Sulejman pejgamber preuzeo nad Izraelićanima vladarsku upravu; Desetog dana muharrema desilo se i stradanje h. Husejna i Poslanikove porodice na Karbeli 61. godine po hidžri.
Pozivajući se na pojedine komentare Kur’ana, šejh Ismail Hakki El-Bursevi u svom komentaru Kur’ana (Ruhul-bejan) navodi: “Znaj da su se Nuh, a.s. i oni koji su se sa njim iz lađe iskrcali na jevmi-ašuru, pa je Nuh, a.s., u znak zahvalnostu Uzvišenom, na taj dan postio, a i drugima je naredio da poste. Njima je na lađi, inače, bilo ponestalo hrane, pa su pojedinci među njima prikupili ono što im je ostalo: neko pregršt pšenice, neko leće, neko leblebije… dok nisu sakupili sedam vrsta, pa ih je Nuh, a.s. na tlu, nakon što se potop povukao, skuhao, te su tim jelom iftarili i svi odreda se zaštitili. To je bilo prvo jelo koje je kuhano na zemlji nakon potopa. Ljudi su to prihvatili za običaj, za koji slijedi izuzetna nagrada ako se primjenjuje zato da bi se nahranili siromašni i gladni.
Prenosi Mes’ud r.a., da je Muhammed a.s., rekao: “Allah dž.š. je odabrao četiri dana, odabrao je četiri mubarek mjeseca, odabrao je četiri žene u islamu, odabrao je četiri prvaka od naroda, četiri čovjeka su ta koja Džennet željan čeka da ga nastane.
Što se tiče dana, džuma je najodabraniji dan. Drugi dan je jevmu-ašura. Treći dan je jevmu-nahret (kurban) i idil-fitr. To su ta četiri dana. Što se tiče mjeseca, njihove odabranosti, prvi je redžeb, pa zulkade, zul-hidždže i muharrem. Što se tiče one ćetiri žene koje je Allah dž.š. odabrao, prva je Mejrema (kći Imranova i majka Isaa a.s., Hatidža r.a. (žena Allahovog Poslanika,), Asija kći Muzenama (žena Faraona), i četvrta je hazreti Fatima (kćerka Allahovog Poslanika). Što se tiče prvaka od naroda, svaki narod ima svog prvaka: Muhammed a.s. je prvak Arapa, Selmani Farisija je prvak Perzijanaca, Šuhejbe je prvak od Vizantinaca i Bilal Habešija je prvak kod Abesinaca.