Petnaesta noć mjeseca ša’bana, u islamskoj tradiciji Bošnjaka i drugih muslimana Balkana kao i muslimana u mnogim dijelovima muslimanskog svijeta, obilježava se: a) organizirano, najčešće prigodnim mevludskim svečanostima i sličnim programima i b) individualno, tj. pojedinačnim ibadetskim djelima (dobrovoljnim namazima, dovama, učenjem Kur’ana, zikirom, istigfarom). Ova mubarek noć doživljava se i kao vijesnik nadolazaćeg mjeseca posta, mubarek ramazana
Imena
Ova mubarek noć ima više imena ili naziva izvedenih iz hadisa i predaja koje je, zapravo, kao takvu i utemeljuju. U zemljama arapskog govornog područja obično se naziva Nisf ša’ban (dosl. polovina mjeseca ša’bana). U Afganistanu i Iranu naziva se Nim ša’ban, u Turskoj Berat kandili itd. Muslimani u Bosni i u drugim zemljama na Balkanu nazivaju je Lejle-i berat, što je neznatno modificirani izvorni arapski naziv Lejletu l-bera’e (dosl. Noć oslobađanja od Vatre). Drugi nazivi su slijedeći:
Imena
Ova mubarek noć ima više imena ili naziva izvedenih iz hadisa i predaja koje je, zapravo, kao takvu i utemeljuju. U zemljama arapskog govornog područja obično se naziva Nisf ša’ban (dosl. polovina mjeseca ša’bana). U Afganistanu i Iranu naziva se Nim ša’ban, u Turskoj Berat kandili itd. Muslimani u Bosni i u drugim zemljama na Balkanu nazivaju je Lejle-i berat, što je neznatno modificirani izvorni arapski naziv Lejletu l-bera’e (dosl. Noć oslobađanja od Vatre). Drugi nazivi su slijedeći:
Lejletu d-du’a (Noć dove);
Lejletu l-idžabe (Noć uslišavanja molbi);
Lejletu l-mubarek (Blagoslovljena, mubarek noć);
Lejletu š-šefa’a (Noć zagovora, šefa’ata);
Lejletu l-gufran we l-itq mine n-niran (Noć oprosta i oslobađanja od Vatre);
Lejletu l-‘ard (Noć izlaganja djela).
Ova višestrukost njezinih naziva svjedoči o njezinoj duhovnoj važnosti, posebnosti i odabranosti.
Zašto Lejle-i berat
Svaki od navedenih naziva za ovu mubarek noć otkriva jedan aspekt njezine blagoslovljenosti. Ovdje dajemo kratku napomenu o imenima Lejletu l-bera’e i Lejletu š-šefa’a, koja su značenjski povezana. Naime, mufessir Ismail Hakki (u. 1725.) u svome tefsiru, kao jednu od odlika ove noći, navodi i to da je u njoj Muhammedu, alejehisselam, dat potpuni šefa’at (temamu š-šefa’a). Kao dokaz za to Hakki navodi dvije predaje. U prvoj se veli kako je Muhammed, alejhisselam, trinaeste noći ša’bana molio dozvolu za šefa’at za svoj ummet pa mu je dat šefa’at za trećinu njegovog ummeta, potom je molio dozvolu za šefa’at četrnaeste noći ša’bana pa mu je dat šefa’at za dvije trećine njegovog ummeta, te je molio i petnaeste noći ša’bana i onda mu je dat šefa’at za cijeli njegov ummet osim za one neposlušne Uzvišenom Allahu.
U drugoj predaji, od hazreti Aiše, kazuje se da je ona vidjela Allahovoga Poslanika, alejhisselam, u 15. noći ša’bana na sedždi kako uči dovu. Tad mu je došao Džibril i rekao da je Allah ove noći njegovim šefa’atom od Vatre oslobodio trećinu njegovog ummeta. Poslanik, alejhisselam, nastavio je doviti pa mu je Džibril ponovo došao i rekao da je Allah oslobodio od Vatre pola njegovog ummeta. Poslanik, alejhisselam, i dalje je dovio pa mu Džibril dođe i reče da je njegovim šefa’atom Allah oslobodio od Vatre cijeli njegov ummet osim onome ko je s nekim zavađen sve dotle dok ne bude njime zadovoljan. Poslanik, alejhisselam, nastavi i dalje doviti te mu Džibril dođe pred sabah i reče: ” Allah je, Svojom izdašnošću i milošću, obećao Svoje zadovoljstvo i onim međusobno zavađenim u tvome ummetu!” pa je i Poslanik, alejhisselam, time bio zadovoljan.
Ove predaje, za koje Hakki ne navodi izvor niti ocjenu ispravnosti, osvjetljavaju činjenicu zašto je Lejle-i berat to što jeste, tj. Noć oslobođenja od Vatre i Noć šefa’ata, kao što i dodatno govore o tome zašto je ša’ban, prema predaji, mjesec Allahovoga Poslanika, alejhisselam.
Hakki navodi još jednu zanimljivost: u ovoj mubarek noći voda Zemzem se vidljivo poveća! (Ruhu l-bejan, 8/449)
