General Mehmed Alagić Nije umro od srca, već od nepravde
Navršilo se 22 godina od kako je prestalo da kuca srce velikog ratnika, vojskovođe, heroja Oslobodilačko-odbrambenog rata, jednog od najvećih sinova Bosne i Hercegovine, generala Mehmeda Alagića.
Mehmed Alagić, legendarni ratnik i prvi poslijeratni gradonačelnik Sanskog Mosta, umro je ponižen i proganjan, u večernjim satima, 7. marta 2003. godine, u jednom sanskom ugostiteljskom objektu.
"General Alagić nije umro od srca, već od nepravde", kazao je na vijest o smrti legendarnog krajiškog generala prvi predsjednik nezavisne Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu Alagić je bio komandant Trećeg i Sedmog korpusa ARBiH. Historija će ga pamtiti po akcijama oslobađanja Vlašića, Kupresa, Donjeg Vakufa i svog rodnog Sanskog Mosta. Uz generala Atifa Dudakovića, Mehmed Alagić je prvi koji je od jednoga Korpusa napravio zaokruženu cjelinu. Sedmi korpus, napravljen "od nade".
Skupa sa nekoliko krajiških komandanata, Alagić je "pozajmio" nekoliko brigada iz već postojećih Korpusa, i uz jezgro, 17. krajišku, oformio nekoliko novih. Korpus je ubrzo dobio naziv "krajiški", mada u njemu Krajišnici, po broju, nisu dominirali. Ali, dominirala je ogromna želja Mehmeda Alagića i svih drugih Krajišnika da se krene prema Krajini.
Borci Sedmog korpusa u sadejstvu sa jedinicama Trećeg i Prvog korpusa, te Gardijske brigade Armije RBiH, u veličanstvenoj operaciji Domet 1, oslobodili su najviši vrh Vlašića, radio-relejno čvorište na Paljeniku, visoku 1.933 metra, 23.marta 1995.godine, za koju su generali evropskih armija govorili da je neosvojiva. Bila je to jedna od najpoznatijih i najznačajnijih pobjeda Armije RBiH, koja se i danas proučava na vojnim akademijama u svijetu.
Alagić je bio general koji je oslobađao Bosnu. General Alagić komandovao je jedinicama Armije RBiH koje su u ljeto 1995. godine stigle nadomak Prijedora i Banja Luke, gdje su zaustavljene pod pritiskom međunarodne zajednice.
Mehmed Alagić je rođen u selu Fajtovcima, općina Sanski Most, 8. jula 1947. godine od majke Fermane Cerić i oca Redže. Poslije rata, na vlastiti zahtjev, biva demobiliziran i penzionisan, te se prihvaća dužnosti prvog poslijeratnog gradonačelnika Općine Sanski Most. Sanski Most pod Alagićem postaje utočište za sve prognane Bošnjake iz 51. općine BiH. General Alagić umro je samo nekoliko dana prije nego je u Hagu trebala biti održana predstatusna konferencija o njegovom slučaju.
Uhapšen je u Sanskom Mostu i, prema nekim svjedočenjima, odveden u pidžami, iako bi se, da je pozvan, sigurno dobrovoljno predao da brani svoju i vojničku čast antifašističke Armije RBiH.
Dženaza mu je klanjana u rodnim Fajtovcima pred 20.000 ljudi koji su došli iz cijele BiH i brojnih evropskih zemalja i Amerike. Ukopan je u mezarju Fajtovačke džamije.
Umjesto da, po običajima, pita vjernike da li mu "halale", tadašnji reis Mustafa Cerić, nije mogao upitati generala Alagića, ali mogao je izustiti: "Halališ li im"? “Halališ li im”?
I ove godine danas će u Sanskom Mostu godišnjica biti obilježena prigodnim sadržajima. Protokolom Organizacionog odbora u 10 sati u sali Kina „Sana“ održat će se akademija pod nazivom „Sjećanje na generala Alagića“. Nakon toga, na turbetu generala Alagića u Fajtovcima u 11.30 sati, biće položeno cvijeće i proučena Fatiha pred generalovu dušu, a u 12 sati će se u mjesnoj džamiji proučiti tevhid.
Očekuje se dolazak velikog broja ratnih saboraca generala, te visokih delegacija iz političkog, društvenog i vjerskog života, kao i poštovalaca lika i djela generala Alagića, te građana Sanskog Mosta i drugih gradova.
Navršilo se 22 godina od kako je prestalo da kuca srce velikog ratnika, vojskovođe, heroja Oslobodilačko-odbrambenog rata, jednog od najvećih sinova Bosne i Hercegovine, generala Mehmeda Alagića.
Mehmed Alagić, legendarni ratnik i prvi poslijeratni gradonačelnik Sanskog Mosta, umro je ponižen i proganjan, u večernjim satima, 7. marta 2003. godine, u jednom sanskom ugostiteljskom objektu.
"General Alagić nije umro od srca, već od nepravde", kazao je na vijest o smrti legendarnog krajiškog generala prvi predsjednik nezavisne Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu Alagić je bio komandant Trećeg i Sedmog korpusa ARBiH. Historija će ga pamtiti po akcijama oslobađanja Vlašića, Kupresa, Donjeg Vakufa i svog rodnog Sanskog Mosta. Uz generala Atifa Dudakovića, Mehmed Alagić je prvi koji je od jednoga Korpusa napravio zaokruženu cjelinu. Sedmi korpus, napravljen "od nade".
Skupa sa nekoliko krajiških komandanata, Alagić je "pozajmio" nekoliko brigada iz već postojećih Korpusa, i uz jezgro, 17. krajišku, oformio nekoliko novih. Korpus je ubrzo dobio naziv "krajiški", mada u njemu Krajišnici, po broju, nisu dominirali. Ali, dominirala je ogromna želja Mehmeda Alagića i svih drugih Krajišnika da se krene prema Krajini.
Borci Sedmog korpusa u sadejstvu sa jedinicama Trećeg i Prvog korpusa, te Gardijske brigade Armije RBiH, u veličanstvenoj operaciji Domet 1, oslobodili su najviši vrh Vlašića, radio-relejno čvorište na Paljeniku, visoku 1.933 metra, 23.marta 1995.godine, za koju su generali evropskih armija govorili da je neosvojiva. Bila je to jedna od najpoznatijih i najznačajnijih pobjeda Armije RBiH, koja se i danas proučava na vojnim akademijama u svijetu.
Alagić je bio general koji je oslobađao Bosnu. General Alagić komandovao je jedinicama Armije RBiH koje su u ljeto 1995. godine stigle nadomak Prijedora i Banja Luke, gdje su zaustavljene pod pritiskom međunarodne zajednice.
Mehmed Alagić je rođen u selu Fajtovcima, općina Sanski Most, 8. jula 1947. godine od majke Fermane Cerić i oca Redže. Poslije rata, na vlastiti zahtjev, biva demobiliziran i penzionisan, te se prihvaća dužnosti prvog poslijeratnog gradonačelnika Općine Sanski Most. Sanski Most pod Alagićem postaje utočište za sve prognane Bošnjake iz 51. općine BiH. General Alagić umro je samo nekoliko dana prije nego je u Hagu trebala biti održana predstatusna konferencija o njegovom slučaju.
Uhapšen je u Sanskom Mostu i, prema nekim svjedočenjima, odveden u pidžami, iako bi se, da je pozvan, sigurno dobrovoljno predao da brani svoju i vojničku čast antifašističke Armije RBiH.
Dženaza mu je klanjana u rodnim Fajtovcima pred 20.000 ljudi koji su došli iz cijele BiH i brojnih evropskih zemalja i Amerike. Ukopan je u mezarju Fajtovačke džamije.
Umjesto da, po običajima, pita vjernike da li mu "halale", tadašnji reis Mustafa Cerić, nije mogao upitati generala Alagića, ali mogao je izustiti: "Halališ li im"? “Halališ li im”?
I ove godine danas će u Sanskom Mostu godišnjica biti obilježena prigodnim sadržajima. Protokolom Organizacionog odbora u 10 sati u sali Kina „Sana“ održat će se akademija pod nazivom „Sjećanje na generala Alagića“. Nakon toga, na turbetu generala Alagića u Fajtovcima u 11.30 sati, biće položeno cvijeće i proučena Fatiha pred generalovu dušu, a u 12 sati će se u mjesnoj džamiji proučiti tevhid.
Očekuje se dolazak velikog broja ratnih saboraca generala, te visokih delegacija iz političkog, društvenog i vjerskog života, kao i poštovalaca lika i djela generala Alagića, te građana Sanskog Mosta i drugih gradova.
