Allahovi poslanici i vjerovjesnici
1. Četvrti rukn (temelj) vjerovanja muslimana jeste čvrsto ubjeđenje da je Allah dž.š. svakom narodu slao poslanike ili vjerovjesnike, kao što kaže Uzvišeni:
وَلِكُلِّ أُمَّةٍ رَسُولٌ
”Svaki narod je imao poslanika.” (Junus, 47)
2. Što se broja Allahovih poslanika tiče njihov broj je potvrđen hadisu koji je dobar sam po sebi, kada su ashabi r.a. upitali Poslanika s.a.w.s. o broju poslanika on s.a.w.s. im je odgovorio: ”Tri stotine i petnaest…” (Bilježi Hakim u Mustedreku)
A što se tiče broja vjerovjesnike koje je Allah dž.š. slao ljudima o tome nemamo hadis sa ispravnim lancem, osim u hadisima za koje je šejh Albani rhm. rekao da je njihov tekst potvrđen na osnovu drugih ispravnih hadisa, a u tim hadisima stoji da je broj vjerovjesnika bio 124 hiljade. (Pogledati u Silsiletu Sahiha od Albanija 6/2668)
3. U Kur’anu je spomenuto 25 poslanika i vjerovjesnika: Adem, Nuh, Idris, Salih, Ibrahim, Hud, Lut, Junus Ismail, Ishak, Ja’kub, Jusuf, Ejjub, Šu’ajb, Musa, Harun, El-Jese’, Zul Kifl, Davud, Zekerija, Sulejman, Ilijas, Jahja, Isa i Muhammed, salavatullahi ve selamuhu alejhim edžme’in.
4. U Kur’anu su spomenuta i imena za koje su učenjaci podijeljeni po pitanju njihovog vjerovjesništva:
a) Zul Karnejin a.s., koji se spominje pri kraju sure El-Kehf. Neki učenjaci ga smatraju vjerovjesnikom, a drugi dobrim čovjekom, dok ga treći smatraju pravednim vladarom.
Šejh Bin Baz smatra da je ispravnije mišljenje da je on vjerovjesnik i kaže: ”Ono na što nas Kur’an upućuje jeste da je on od vjerovjesnika.”
b) Hidr a.s., koji se spominje također u suri El-Kehf u poznatoj priči sa Musaom a.s.
Neki učenjaci ga smatraju vjerovjesnikom, a neki samo evlijom od Allahovih evlija.
Šejh Bin Baz uzima mišljenje Ibn Hadžera rhm. i ostalih učenjaka koji ga smatraju vjerovjesnikom i kaže: ”Ispravnije mišlenje jeste da je on vjerovjesnik, jer nas na to upućuje i Kur’an.”
Oni koji ga smatraju vjerovjesnikom navode kao dokaz riječi Uzvišenog:
وَعَلَّمْنَاهُ مِن لَّدُنَّا عِلْمًا
”…i onome što samo Mi znamo naučili.” (El-Kehf, 65.)
Također kažu da je Musa a.s. bio poslanik i a u to vrijeme je Hidr znao od Allaha dž.š. nešto što nije objavljeno Musau a.s.
Oni koji kažu da je on još uvijek živ za to nemaju validnog dokaza. A dokaz da je Hidr a.s. umro jeste hadis iz Muslimovog Sahiha:
”Vidite li ovu noć u kojoj ste sada?! Nakon stotinu godina od nje neće ostati niko ko se trenutno nalazi na zemlji.”
5. Razlika između poslanika (Er-Rusul) i vjerovjesnika (El-Enbija):
a) Vjerovjesnicima je stizala objava bez da im je naređeno da je dostave drugima, dok je poslanicima naređeno da objavu dostave ljudima. (jedno mišljenje učenjaka)
b) Vjerovjesnici nisu dolazili sa novim vjerozakonima (šerijatima), već su morali slijediti šerijat poslanika koji je prije njih poslan tom narodu. Dok su poslanici dolazili sa novim šerijatom koji bi dokinuo šerijat poslanika prije njega poslanog tome narodu. (drugo mišljenje učenjaka)
Iz ovoga vidimo da je svaki poslanik ujedno i vjerovjesnik, a da svaki vjerovjesnik nije poslanik.
1. Četvrti rukn (temelj) vjerovanja muslimana jeste čvrsto ubjeđenje da je Allah dž.š. svakom narodu slao poslanike ili vjerovjesnike, kao što kaže Uzvišeni:
وَلِكُلِّ أُمَّةٍ رَسُولٌ
”Svaki narod je imao poslanika.” (Junus, 47)
2. Što se broja Allahovih poslanika tiče njihov broj je potvrđen hadisu koji je dobar sam po sebi, kada su ashabi r.a. upitali Poslanika s.a.w.s. o broju poslanika on s.a.w.s. im je odgovorio: ”Tri stotine i petnaest…” (Bilježi Hakim u Mustedreku)
A što se tiče broja vjerovjesnike koje je Allah dž.š. slao ljudima o tome nemamo hadis sa ispravnim lancem, osim u hadisima za koje je šejh Albani rhm. rekao da je njihov tekst potvrđen na osnovu drugih ispravnih hadisa, a u tim hadisima stoji da je broj vjerovjesnika bio 124 hiljade. (Pogledati u Silsiletu Sahiha od Albanija 6/2668)
3. U Kur’anu je spomenuto 25 poslanika i vjerovjesnika: Adem, Nuh, Idris, Salih, Ibrahim, Hud, Lut, Junus Ismail, Ishak, Ja’kub, Jusuf, Ejjub, Šu’ajb, Musa, Harun, El-Jese’, Zul Kifl, Davud, Zekerija, Sulejman, Ilijas, Jahja, Isa i Muhammed, salavatullahi ve selamuhu alejhim edžme’in.
4. U Kur’anu su spomenuta i imena za koje su učenjaci podijeljeni po pitanju njihovog vjerovjesništva:
a) Zul Karnejin a.s., koji se spominje pri kraju sure El-Kehf. Neki učenjaci ga smatraju vjerovjesnikom, a drugi dobrim čovjekom, dok ga treći smatraju pravednim vladarom.
Šejh Bin Baz smatra da je ispravnije mišljenje da je on vjerovjesnik i kaže: ”Ono na što nas Kur’an upućuje jeste da je on od vjerovjesnika.”
b) Hidr a.s., koji se spominje također u suri El-Kehf u poznatoj priči sa Musaom a.s.
Neki učenjaci ga smatraju vjerovjesnikom, a neki samo evlijom od Allahovih evlija.
Šejh Bin Baz uzima mišljenje Ibn Hadžera rhm. i ostalih učenjaka koji ga smatraju vjerovjesnikom i kaže: ”Ispravnije mišlenje jeste da je on vjerovjesnik, jer nas na to upućuje i Kur’an.”
Oni koji ga smatraju vjerovjesnikom navode kao dokaz riječi Uzvišenog:
وَعَلَّمْنَاهُ مِن لَّدُنَّا عِلْمًا
”…i onome što samo Mi znamo naučili.” (El-Kehf, 65.)
Također kažu da je Musa a.s. bio poslanik i a u to vrijeme je Hidr znao od Allaha dž.š. nešto što nije objavljeno Musau a.s.
Oni koji kažu da je on još uvijek živ za to nemaju validnog dokaza. A dokaz da je Hidr a.s. umro jeste hadis iz Muslimovog Sahiha:
”Vidite li ovu noć u kojoj ste sada?! Nakon stotinu godina od nje neće ostati niko ko se trenutno nalazi na zemlji.”
5. Razlika između poslanika (Er-Rusul) i vjerovjesnika (El-Enbija):
a) Vjerovjesnicima je stizala objava bez da im je naređeno da je dostave drugima, dok je poslanicima naređeno da objavu dostave ljudima. (jedno mišljenje učenjaka)
b) Vjerovjesnici nisu dolazili sa novim vjerozakonima (šerijatima), već su morali slijediti šerijat poslanika koji je prije njih poslan tom narodu. Dok su poslanici dolazili sa novim šerijatom koji bi dokinuo šerijat poslanika prije njega poslanog tome narodu. (drugo mišljenje učenjaka)
Iz ovoga vidimo da je svaki poslanik ujedno i vjerovjesnik, a da svaki vjerovjesnik nije poslanik.
Prilozi
-
94.8 KB Pregleda: 4