11-03-2024
5,166
218
289
Da li se zekat daje na zlatni nakit koji se nosi?
Pitanje:
Imam 135,08 gr zlata i znam da se na ovu količinu treba dati zekat, međutim, zanima me da li se daje zekat na zlatni nakit koji se nosi, ili se daje samo na zlato koje se ne nosi, ili se daje na sve zlato koje čovjek ima, nosio to ili ne?
Odgovor:
Islamski učenjaci nemaju jednoglasan stav u pogledu toga da li je obavezno dati zekat na nakit. Ispravno mišljenje jeste da je obavezno davati zekat na nakit, bilo da se koristi ili ne. Ovo je mišljenje Ebu Hanife, rivajet od imama Ahmeda, a to mišljenje iz reda ashaba zastupali su Omer, Ibn Mesud, Abdullah b. Abbas, Abdullah b. Amr b. El-As, Allah sa njima bio zadovoljan! Ovo mišljenje također se prenosi od Seida b. Džubejra, Seida b. Musejjiba, Ataa, Mudžahida i dr. (El-Mugni, 3/601; Avnul-Ma‘bud, 3/275)
Od savremenih učenjaka ovo su mišljenje odabrali šejh Ibn Usejmin, Albani, Abdulkadir Arnaut i drugi. Šejh Ibn Usejmin kaže:
“Ukoliko se vratimo na Kur’an i sunnet, vidjet ćemo da je ispravno mišljenje onih koji kažu da je obavezno davanje zekata na nakit.” (Medžmuu fetava ve resail šejh Ibn Usejmin, 18/116)
Jedan od dokaza koji upućuju na ispravnost ovog mišljenja jeste hadis koji je zabilježio imam Ebu Davud u svom Sunenu u kojem se kaže da je neka žena došla Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, zajedno sa svojom malom kćerkom, koja je na rukama imala dvije velike zlatne narukvice. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je: “Da li na ovo daješ zekat?”, na što je ona odgovorila: “Ne.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Da li bi voljela da ti Allah, dž. š., na Sudnjem danu stavi dvije narukvice od vatre?” Tada je žena skinula narukvice i bacila ih prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekavši: “Ovo je Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.”
(Avnul-Ma‘bud, 3/272; Džamiul-usul, 4/608; Irvaul-galil, 3/296)
Ovaj je hadis vjerodostojnim ocijenio veliki broj hadiskih stručnjaka, kako ranijih tako i kasnijih. Među ranijim su Munziri, Ibn Kattan, Zejlei, Ibn Hadžer, a među kasnijim šejh Albani, Abdulkadir Arnaut i dr. A Allah najbolje zna!
Odgovorio: hfz. Dževad ef. Gološ
Pitanje:
Imam 135,08 gr zlata i znam da se na ovu količinu treba dati zekat, međutim, zanima me da li se daje zekat na zlatni nakit koji se nosi, ili se daje samo na zlato koje se ne nosi, ili se daje na sve zlato koje čovjek ima, nosio to ili ne?
Odgovor:
Islamski učenjaci nemaju jednoglasan stav u pogledu toga da li je obavezno dati zekat na nakit. Ispravno mišljenje jeste da je obavezno davati zekat na nakit, bilo da se koristi ili ne. Ovo je mišljenje Ebu Hanife, rivajet od imama Ahmeda, a to mišljenje iz reda ashaba zastupali su Omer, Ibn Mesud, Abdullah b. Abbas, Abdullah b. Amr b. El-As, Allah sa njima bio zadovoljan! Ovo mišljenje također se prenosi od Seida b. Džubejra, Seida b. Musejjiba, Ataa, Mudžahida i dr. (El-Mugni, 3/601; Avnul-Ma‘bud, 3/275)
Od savremenih učenjaka ovo su mišljenje odabrali šejh Ibn Usejmin, Albani, Abdulkadir Arnaut i drugi. Šejh Ibn Usejmin kaže:
“Ukoliko se vratimo na Kur’an i sunnet, vidjet ćemo da je ispravno mišljenje onih koji kažu da je obavezno davanje zekata na nakit.” (Medžmuu fetava ve resail šejh Ibn Usejmin, 18/116)
Jedan od dokaza koji upućuju na ispravnost ovog mišljenja jeste hadis koji je zabilježio imam Ebu Davud u svom Sunenu u kojem se kaže da je neka žena došla Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, zajedno sa svojom malom kćerkom, koja je na rukama imala dvije velike zlatne narukvice. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je: “Da li na ovo daješ zekat?”, na što je ona odgovorila: “Ne.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Da li bi voljela da ti Allah, dž. š., na Sudnjem danu stavi dvije narukvice od vatre?” Tada je žena skinula narukvice i bacila ih prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekavši: “Ovo je Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.”
(Avnul-Ma‘bud, 3/272; Džamiul-usul, 4/608; Irvaul-galil, 3/296)
Ovaj je hadis vjerodostojnim ocijenio veliki broj hadiskih stručnjaka, kako ranijih tako i kasnijih. Među ranijim su Munziri, Ibn Kattan, Zejlei, Ibn Hadžer, a među kasnijim šejh Albani, Abdulkadir Arnaut i dr. A Allah najbolje zna!
Odgovorio: hfz. Dževad ef. Gološ
