Prestupi, greške, propusti i iskupljenje na hadžu

Svaki hadžija u statusu muhrima može doći u situaciju da učini:

prestup;
da bude spriječen izvršiti neku od hadžskih obaveza;
da propusti izvršenje neke hadžske obaveze;
da pogriješi.

Prestup

Prestup označava radnju koja je zabranjena da se uradi, bilo zbog ihrama ili Harema. Svi prestupi se dijele u dva dijela:

prestupi u stanju Ihrama, koji se ogledaju u kršenju nekih od ihramskih zabrana ili ostavljanju hadžskih vadžiba (obaveza);
prestupi vezani za muhrima, koji se odnose na lov u Haremu, ili čupanje bilja, sječu drveća i ubijanje životinja ili insekata. Neki od ovih prestupa povlače za sobom klanje velikog kurbana (deve ili govečeta), neki klanje dva, a neki klanje jednog malog kurbana – bravčeta.
Prestupi u stanju Ihrama koji zahtijevaju žrtvovanje velikog kurbana – deve ili krave i dijeljene tog mesa sirotinji u Haremu su:

– spolni odnos u stanju Ihrama, poslije stajanja na Arefatu, a prije prvog djelimičnog oslobađanja od ihrama. Hadž će biti pokvaren samo ako spolni odnos bude obavljen prije stajanja na Arefatu, u stanju ihrama, osoba je dužna zaklati bravče, nastaviti svoj već pokvareni i neispravni hadž i ponovo sljedeće godine doći i obaviti hadž;

– ako hadžija obavi Tavafu-l-Ifade kao džunub i žena sa hajzom ili nifasom.

Prestupi u stanju Ihrama koji zahtijevaju dva kurbana (dva bravčeta) i dijeljenje tog mesa sirotinji u Haremu:

– ova radnja se, po hanefijskom mezhebu, odnosi samo na prestup osobe koja obavlja hadž i umru zajedno (Kiran). Naprimjer: ako bi takva osoba obrijala glavu ili skratila kosu prije klanja kurbana, morala bi zaklati jedan kurban zbog tog prestupa i drugi koji je svakako dužan zbog vrste hadža koju obavlja. Po ostala tri mezheba nema razlike u tom pogledu između onog ko obavlja Ifrad, i onoga ko obavlja hadž Kiran ili Temettu.

Prestupi u stanju ihrama koji zahtijevaju jedan mali kurban i dijeljenje tog mesa sirotinji u Haremu, bilo zbog izbora ili redoslijeda:

– oblačenje šivene odjeće, pokrivanje glave, brijanje, skraćivanje nokata i namirisavanje:

– Ebu Hanife, rahmetullahi alejhi, kaže: ako muhrim obuče šivenu odjeću ili pokrije glavu tokom cijelog dana, mora zaklati bravče, a meso podijeliti sirotinji u Haremu, a ako bi to uradio manje od jednog dana, onda će samo podijeliti sadaku;

– ako obrije manji dio glave, mora zaklati kurban, dok njegovi učenici smatraju da je dovoljna sadaka. Ako bi obrijao trećinu glave ili brade, mora svakako zaklati kurban, a za manje od toga, dužan je podijeliti sadaku;

– ako bi muhrim obrezao nokte ruku i nogu, ili jedne ruke ili jedne noge, na jednom mjestu, dužan je zaklati bravče, dok se za istu radnju na dva različita mjesta obavezuje sa dva kurbana. Ako bi pak obrezao manje od pet noktiju, bilo da se radi o rukama ili nogama, dužan je podijeliti sadaku;

– ako bi muhrim namirisao jedan kompletan organ: glavu, usta, ruku, nogu, ili kompletno tijelo, dužan je zaklati bravče. Ako bi, kojim slučajem, namirisao svoju odjeću i nosio je cijeli dan, dužan je zaklati bravče. Ovo se odnosi i na “knu”, ulje ili amber. U slučaju da je neophodno mazanje uljem zbog neke bolesti, onda nije potreban kurban ni sadaka.

Ako postoji opravdan razlog činjenja navedenih radnji, muhrim može izabrati da li će zaklati bravče, podijeliti sadaku šesterici siromaha ili postiti tri dana.

Muhrim će biti dužan zaklati bravče u sljedećim slučajevima:

– strastveno ljubljenje i sl., bilo da dođe do ejakulacije ili ne dođe;

– spolni odnos poslije stajanja na Arefatu i brijanja glave, odnosno skraćivanja kose, tj. između djelimičnog i potpunog oslobađanja od Ihrama.

Ostavljanje nekog od hadžskih vadžiba:

Muhrim će biti dužan zaklati bravče i u sljedećim slučajevima:

– obavljanje Tavafu-l-Kuduma u stanju dženabeta,

– obavljanje Tavafuz-Zijareta bez abdesta,

– obavljanje Tavafu-l-Vedaa u stanju džunupluka, dok je bez abdesta dužan samo podijeliti sadaku,

– izostavljanje tri kruga od ukupno sedam, od Tavafuz-Zijareta,

– izostavljanje Tavafu-l-Vedaa, ili četiri od ukupno sedam krugova,

– u slučaju ponovnog obavljanja dotičnog Tavafa, nije dužan zaklati kurban,

– ostavljanje S'aja između Safe i Merve,

– odlazak sa Arefata prije imama i prije zalaska Sunca, a ako bi se ponovo vratio i sačekao zalazak Sunca, ne bi bio dužan zaklati kurban,

– ostavljanje stajanja na Muzdelifi,

– ostavljanje bacanja kamenčića na Mini, bilo jedan ili sva tri dana. Ako bi izostavio samo bacanje na jedno od tri džemreta bio bi dužan podijeliti sadaku,

– brijanje glave ili skraćivanje kose poslije Kurban-bajrama,

– obavljanje Tavafuz-Zijareta poslije Kurban-bajrama, dok Ebu Jusuf i Muhammed smatraju da nije dužan ništa uraditi od navedenog,

Prestupi u stanju Ihrama koji zahtijevaju dijeljenje sadake:

Količina sadake iznosi pola sa’a pšenice, što iznosi 1900 grama.

Muhrim će biti obavezan podijeliti sadaku u sljedećim slučajevima:

– namirisavanje manje od jednog kompletnog tjelesnog organa,

– brijanje manje od trećine glave, brade ili brijanje brkova,

– oblačenje šivene odjeće ili pokrivanje glave manje od jednog dana ili jedne noći,

– obrezivanje noktiju na manje od pet prstiju, nogu ili ruku pa je za svaki obrezani prst dužan podijeliti sadaku,

– obavljanje Tavafu-l-Kuduma, Tavafu-l-Vedaa ili bilo kojeg dobrovoljnog tavafa bez abdesta,

– izostavljanje jednog od sedam krugova Tavafu-l-Vedaa ili S’aja, ili nedovoljan broj kamenčića potrebnih za bacanje na Mini,

– ako bi muhrim obrijao glavu drugoj osobi, bilo da je ta osoba muhrim ili ne. Sadaku nije dužan podijeliti ako bi namirisao drugu osobu ili joj pomagao pri oblačenju šivene odjeće.

Prestupi u stanju Ihrama koji zahtijevaju dijeljenje sadake manje od jednog sa’a, tj. dijeljenje koliko muhrim želi:

Muhrim će podijeliti sadake koliko želi u sljedećim slučajevima:

– ako ubije nekog insekta, poput skakavca i sl.,

Prestupi u stanju Ihrama koji zahtijevaju novčani iskup ili protuvrijednost ulovljene životinje ili uništene biljke:

Muhrim će biti dužan dati novčana sredstva u vrijednosti životinje koju je ubio u lovu, pomogao pri njenom lovu ili nekoga uputio na lov, bilo da je dotična životinja dopuštena za jelo ili nije dopuštena, kao, naprimjer: lav, tigar, orao, sova, gazela i dr. Pod lovom se ne podrazumijeva ubistvo zmije, mačke, muhe, kornjače, leptira, kokoške, patke i sl.

Muhrim koji ubije životinju dužan je dati vrijednost ubijene životinje, bilo da ju je ubio namjerno ili nenamjerno. Vrijednost ubijene životinje će odrediti jedna ili više pravednih osoba.

Spriječenost i propusti u izvršavanju glavnih hadžskih obaveza:

Pod spriječenošću se misli na sprečavanje muhrima u obavljanju hadžskih ruknova (Arefat i Tavafuz-Zijaret). Ova spriječenost može biti zbog neprijatelja, bolesti, gubitka materijalnih sredstava, zatvora i sl. U tim i sličnim slučajevima, muhrim će se osloboditi ihrama, zaklati po mogućnosti kurban (deva ili krava, ili bravče) i prvom prilikom nadoknaditi propušteno, tj. obnoviti hadž.​