Prijepolje je jedan od gradova u Srbiji sa sačuvanom sahat-kulom. Sličan objekat, karakterističan za period Osmanlija, na području Sandžaka postoji još u Pljevljima (Crna Gora).
Sa posebno oblikovanim satom i brojevima na njemu, arapskim i rimskim, ova sahat-kula je prepoznatljiva, autentična i simbol Prijepolja. Ona je i turistička atrakcija za sve one koji posjete Limsku dolinu, piše Anadolu Agency.
Sahat-kula, prijepoljska ili polimska, građevina je koja datira još s kraja 16. vijeka. O njenim graditeljima i godini gradnje tačno se ne zna, ali i danas pokazuje tačno vrijeme. Kao i gotovo sve sahat kule u regiji, i ova prijepoljska nalazi se blizu džamije, četvrtastog je oblika, okrečena u bijelo, sa satovima na sve četiri strane.
Zna se da su ovakvi objekti na prostoru Balkana građeni u 16. vijeku i, kako podsjeća istaknuti slikar i umjetnik, predsjednik Udruženja za nauku, kulturu i umjetnost Bošnjaka (UNKB) „Divanhana“ Mehmed Meša Brničanin, poznati putopisac Evlija Čelebija je zapisao: “Dođoh u kasabu Prijepolje i vidjeh jednu čudnu sahat-kulu.“
“S druge strane rijeke Mileševe, na vrhu drvenog mosta je Veznedar-agina džamija. To je prostrana i svijetla džamija. Pred njom ima jedna čudna sahat-kula. Glas njena zvona čuje se čak iz grada Mileševa”, piše u jednom izvoru da je to zapisao Čelebija u djelu „Putopisi“, na strani 390.
Brničanin procjenjuje da je poznati turski putopisac prijepoljsku sahat-kulu nazvao čudnom upravo što se na satnom mehanizmu nalaze i rimski i arapski brojevi.
“Smatram da rijetko gdje, uopće na Balkanu, to nije prisutno, da se na satnim mehanizmima nalaze i rimski i arapski brojevi. Što se može vidjeti na samom mehanizmu”, kazao Brničanin pokazujući na sahat-kulu koju uzgred naziva i “prijepoljskom ljepoticom”.
Sahat-kula se nalazi na prostoru koji se naziva Mejdan, koji je nekada i bio trg, gdje su ljudi cirkulisali, nalazile se prodavnice i dućani, gdje sagrađena i džamija. Sahat-kule bi se gradile pored džamija kako bi, pojašnjava Brničanin, pokazivale vakat-namaz (vrijeme za obavljanje molitve).
“Evo, istina (čuje se zvuk otkucaja sata sa kule), čuje se njen reski zvon”, upozorava nas tokom razgovora Brničanin i dodaje:
Nema pisanih tragova i dokumenata, ali se pretpostavlja da je jedan od prvih sagrađenih objekata na ovim prostorima, pa sve do Bosne. Kao što je u Travniku bila prva, zatim u Banjaluci, ona je na ovim prostorima bila četvrta ili peta.
Objašnjava kako je satni mehanizam funkcionisao preko lanaca. Navijao se svakih petnaest dana, moralo se to ručno namotavati i uvijek je neko imao obavezu da to radi, da bi sahat-kula pokazivala najtačnije prijepoljsko vrijeme.
Brničanin, jedan od najboljih poznavalaca ovdašnje historije, kaže da prijepoljska sahat-kula zbog svojih gabarita i, izgleda, nije mogla odgovarati zvoniku manastira Mileševa, kako se kroz jedan period željelo predstaviti javnosti. Po dimenzijama onda ne odgovara mnogim sahat-kulama, koje su uže od nje. Kvadratnog je oblika, manja od mnogih, poput one u Pljevljima ili Travniku.
Za Sahat kulu u Prijepolju je zanimljivo da se ona danas ne nalazi baš na istom mjestu na kojem je bila sagrađena. Zbog izgradnje puta prema Sjenici 1974. godine, gotovo u autentičnom obliku premještena je prema hotelu „Park“.
“To je tada urađeno perfektno, numerisan je kamen po kamen i to je urađeno kao i prije pet stotina godina”, navodi Brničanin i podsjeća da je ovaj objekat devedesetih godina bio zapušten, krov propao, a satni mehanizam stao.
Sa posebno oblikovanim satom i brojevima na njemu, arapskim i rimskim, ova sahat-kula je prepoznatljiva, autentična i simbol Prijepolja. Ona je i turistička atrakcija za sve one koji posjete Limsku dolinu, piše Anadolu Agency.
Sahat-kula, prijepoljska ili polimska, građevina je koja datira još s kraja 16. vijeka. O njenim graditeljima i godini gradnje tačno se ne zna, ali i danas pokazuje tačno vrijeme. Kao i gotovo sve sahat kule u regiji, i ova prijepoljska nalazi se blizu džamije, četvrtastog je oblika, okrečena u bijelo, sa satovima na sve četiri strane.
Zna se da su ovakvi objekti na prostoru Balkana građeni u 16. vijeku i, kako podsjeća istaknuti slikar i umjetnik, predsjednik Udruženja za nauku, kulturu i umjetnost Bošnjaka (UNKB) „Divanhana“ Mehmed Meša Brničanin, poznati putopisac Evlija Čelebija je zapisao: “Dođoh u kasabu Prijepolje i vidjeh jednu čudnu sahat-kulu.“
“S druge strane rijeke Mileševe, na vrhu drvenog mosta je Veznedar-agina džamija. To je prostrana i svijetla džamija. Pred njom ima jedna čudna sahat-kula. Glas njena zvona čuje se čak iz grada Mileševa”, piše u jednom izvoru da je to zapisao Čelebija u djelu „Putopisi“, na strani 390.
Brničanin procjenjuje da je poznati turski putopisac prijepoljsku sahat-kulu nazvao čudnom upravo što se na satnom mehanizmu nalaze i rimski i arapski brojevi.
“Smatram da rijetko gdje, uopće na Balkanu, to nije prisutno, da se na satnim mehanizmima nalaze i rimski i arapski brojevi. Što se može vidjeti na samom mehanizmu”, kazao Brničanin pokazujući na sahat-kulu koju uzgred naziva i “prijepoljskom ljepoticom”.
Sahat-kula se nalazi na prostoru koji se naziva Mejdan, koji je nekada i bio trg, gdje su ljudi cirkulisali, nalazile se prodavnice i dućani, gdje sagrađena i džamija. Sahat-kule bi se gradile pored džamija kako bi, pojašnjava Brničanin, pokazivale vakat-namaz (vrijeme za obavljanje molitve).
“Evo, istina (čuje se zvuk otkucaja sata sa kule), čuje se njen reski zvon”, upozorava nas tokom razgovora Brničanin i dodaje:
Nema pisanih tragova i dokumenata, ali se pretpostavlja da je jedan od prvih sagrađenih objekata na ovim prostorima, pa sve do Bosne. Kao što je u Travniku bila prva, zatim u Banjaluci, ona je na ovim prostorima bila četvrta ili peta.
Objašnjava kako je satni mehanizam funkcionisao preko lanaca. Navijao se svakih petnaest dana, moralo se to ručno namotavati i uvijek je neko imao obavezu da to radi, da bi sahat-kula pokazivala najtačnije prijepoljsko vrijeme.
Brničanin, jedan od najboljih poznavalaca ovdašnje historije, kaže da prijepoljska sahat-kula zbog svojih gabarita i, izgleda, nije mogla odgovarati zvoniku manastira Mileševa, kako se kroz jedan period željelo predstaviti javnosti. Po dimenzijama onda ne odgovara mnogim sahat-kulama, koje su uže od nje. Kvadratnog je oblika, manja od mnogih, poput one u Pljevljima ili Travniku.
Za Sahat kulu u Prijepolju je zanimljivo da se ona danas ne nalazi baš na istom mjestu na kojem je bila sagrađena. Zbog izgradnje puta prema Sjenici 1974. godine, gotovo u autentičnom obliku premještena je prema hotelu „Park“.
“To je tada urađeno perfektno, numerisan je kamen po kamen i to je urađeno kao i prije pet stotina godina”, navodi Brničanin i podsjeća da je ovaj objekat devedesetih godina bio zapušten, krov propao, a satni mehanizam stao.
