- Regist
- 11-03-2024
- Poruka
- 3,409
- Reakcije
- 81
- Bodovi
- 216
Zekat kao izvor mnogobrojnih blagodati
Zekat, jedan od pet stubova islama, nakon namaza, prema mišljenju većine islamskih pravnika, najznačajniji je islamski šart i obaveza muslimana. Ispravno razumijevanje zekata i njegova primjena u svakodnevnom životu veoma je važna kako za muslimana kao pojedinca tako i za cjelokupnu zajednicu muslimana. Etimološki zekat je arapska riječ koja označava čišćenje, rast, napredovanje. U praksi muslimana zekat označava čišćenje imetka od nečistoća kao pripreme za njegov rast, napredak i uvećavanje. Sa aspekta islamskog prava, zekat podrazumijeva određeni dio imovine koju, u skladu sa Allahovim propisima, treba distribuirati među kategorijama ljudi koji imaju određenu potrebu.
Također, ta riječ označava i sam čin davanja ili izdvajanja dijela imovine. Određeni islamski učenjaci, tumačeći značenje riječi zekat, kažu da je dio imovine koji se daje u skladu sa ovom islamskom obavezom na- zvan zekatom upravo zato što on uvećava imovinu iz koje je izdvojen i štiti je od propadanja i uništenja.Također, većina učenjaka se slaže da zekat ima višestruke efekte, pa tako pomenuto čišćenje i napredovanje se ne odnosi samo na imovinu, nego i na osobu koja daje zekat, jer zekat čisti i njegovu dušu, kao i osobe koje primaju zekat. To mišljenje se temelji na kur’anskom ajetu iz sure Et-Tevbe:
Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih, sigurno, smiriti. A Allah sve čuje i sve zna. (Kur’an: Et-Tevbe, 103)
Gledano iz ugla većine zekatnih obaveznika, danas, vidljiv i naglašen je samo njihov čin davanja kao čin finansiranja i odricanja od dijela imovine. Međutim, na temelju citiranog ajeta jedan od najpoznatijih savremenih islamskih učenjaka Jusuf el-Karadavi u svom djelu Fikhu-z-zekat kaže da islam ne gleda na davaoca zekata kao na puki izvor sredstava ili finansijera, već kao na osobu kojoj je stalno potrebno duhovno i materijalno pročišćenje i blagoslov.
U navedenom ajetu, kao i na još jedanaest mjesta u Kur’anu za zekat se koristi pojam sadakah ili plural te riječi sadakat. Također, u hadisima Muhammeda, alejhi-s-selam, riječ sadakah se vrlo često javlja kao sinonim riječi zekat. Riječ sadekah se etimološki veže za riječ sidk koja u arapskom jeziku označava istinitost, povjerljivost, a jedno od značenja joj je i potpuna predanost u potvrđivanju vjere svojim djelima. Islamski učenjak Vahidi kaže da sadaka (sadeqah) označava davanje određene robe ili novca, u ime Allaha, kao izražavanje potpune vjere i potvrde vjerovanja u proživljenje i Drugi svijet. Muhammed, alejhi-s-selam, je jednom prilikom rekao da je sadaka dokaz i potvrda. (Sahihu-l-Muslim)
Budući da ništa na Ovom svijetu nije slučajno, nije slučajno ni to da Uzvišeni Allah koristi ova dva pojma, zekat i sadaku (sadeqah), za naziv trećeg islamskog šarta. Uzimajući u obzir činjenicu da se putem pojma zekat naglašava čišćenje, rast i napredovanje, a kroz pojam sadaka (sadeqah) naglašava potvrda i dokaz vjere jasno je da je uporedo sa čišćenjem i napretkom muslimanu konstantno potrebno i potvrđivanje islamskog identiteta, a osoba koja na odgovarajući način ispunjava obavezu davanja zekata postiže to.
Zekat u osnovi ne znači samo materijalno izdvajanje nego i pročišćenje i napredak osoba na psihološkom planu. Preduvjet za sam čin čišćenja imetka je duhovno i mentalno pročišćenje i sva tri pomenuta čišćenja su uzajamno povezana. Samo onaj ko je duhovno i mentalno čist i stabilan neće sebi dozvoliti da postane rob svog imetka i da ga taj imetak odvede u propast. Čovjek koji prakticira čišćenje svog imetka zauzvrat dobija zaštitu od devijacija kao što su škrtost, bezosjećajnost i pohlepa. Zekatnom obvezniku koji na odgovarajući način ispunjava obavezu davanja zekata Uzvišeni Allah pomaže da dostigne visok stupanj svijesti koji podrazumijeva zahvalnost Uzvišenom Allahu na nafaci koju mu svakodnevno daje, mogućnosti da pomaže drugim ljudima i saznanju da je čovjek samo korisnik, a ne apsolutni vlasnik, imovine koja mu trenutno pripada.
Savremenom čovjeku prijeko je potrebno duhovno, mentalno i materijalno pročišćenje. To pročišćenje u velikoj mjeri donosi zekat. Stoga je zekat jedan od ključeva duhovne, mentalne i materijalne obnove, stabilnosti i napretka muslimana.
Dajući zekat musliman se distancira od licemjera i nevjernika. Osoba koja na pravi način ispuni svoju obavezu davanja zekata bit će nagrađena nagradom koju je Uzvišeni Allah pripremio za Svoje iskrene robove. S druge strane, negirati zekat, kao strogu vjersku obavezu, znači izlazak iz vjere, a nedavanje zekata za osobu koja ga je dužna dati, predstavlja veliki grijeh koji podrazumijeva kako dunjalučku tako i ahiretsku kaznu i udaljava od Allahove, dž.š., milosti.
Ured za zekat rijaseta IZ u BiH
Zekat, jedan od pet stubova islama, nakon namaza, prema mišljenju većine islamskih pravnika, najznačajniji je islamski šart i obaveza muslimana. Ispravno razumijevanje zekata i njegova primjena u svakodnevnom životu veoma je važna kako za muslimana kao pojedinca tako i za cjelokupnu zajednicu muslimana. Etimološki zekat je arapska riječ koja označava čišćenje, rast, napredovanje. U praksi muslimana zekat označava čišćenje imetka od nečistoća kao pripreme za njegov rast, napredak i uvećavanje. Sa aspekta islamskog prava, zekat podrazumijeva određeni dio imovine koju, u skladu sa Allahovim propisima, treba distribuirati među kategorijama ljudi koji imaju određenu potrebu.
Također, ta riječ označava i sam čin davanja ili izdvajanja dijela imovine. Određeni islamski učenjaci, tumačeći značenje riječi zekat, kažu da je dio imovine koji se daje u skladu sa ovom islamskom obavezom na- zvan zekatom upravo zato što on uvećava imovinu iz koje je izdvojen i štiti je od propadanja i uništenja.Također, većina učenjaka se slaže da zekat ima višestruke efekte, pa tako pomenuto čišćenje i napredovanje se ne odnosi samo na imovinu, nego i na osobu koja daje zekat, jer zekat čisti i njegovu dušu, kao i osobe koje primaju zekat. To mišljenje se temelji na kur’anskom ajetu iz sure Et-Tevbe:
Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih, sigurno, smiriti. A Allah sve čuje i sve zna. (Kur’an: Et-Tevbe, 103)
Gledano iz ugla većine zekatnih obaveznika, danas, vidljiv i naglašen je samo njihov čin davanja kao čin finansiranja i odricanja od dijela imovine. Međutim, na temelju citiranog ajeta jedan od najpoznatijih savremenih islamskih učenjaka Jusuf el-Karadavi u svom djelu Fikhu-z-zekat kaže da islam ne gleda na davaoca zekata kao na puki izvor sredstava ili finansijera, već kao na osobu kojoj je stalno potrebno duhovno i materijalno pročišćenje i blagoslov.
U navedenom ajetu, kao i na još jedanaest mjesta u Kur’anu za zekat se koristi pojam sadakah ili plural te riječi sadakat. Također, u hadisima Muhammeda, alejhi-s-selam, riječ sadakah se vrlo često javlja kao sinonim riječi zekat. Riječ sadekah se etimološki veže za riječ sidk koja u arapskom jeziku označava istinitost, povjerljivost, a jedno od značenja joj je i potpuna predanost u potvrđivanju vjere svojim djelima. Islamski učenjak Vahidi kaže da sadaka (sadeqah) označava davanje određene robe ili novca, u ime Allaha, kao izražavanje potpune vjere i potvrde vjerovanja u proživljenje i Drugi svijet. Muhammed, alejhi-s-selam, je jednom prilikom rekao da je sadaka dokaz i potvrda. (Sahihu-l-Muslim)
Budući da ništa na Ovom svijetu nije slučajno, nije slučajno ni to da Uzvišeni Allah koristi ova dva pojma, zekat i sadaku (sadeqah), za naziv trećeg islamskog šarta. Uzimajući u obzir činjenicu da se putem pojma zekat naglašava čišćenje, rast i napredovanje, a kroz pojam sadaka (sadeqah) naglašava potvrda i dokaz vjere jasno je da je uporedo sa čišćenjem i napretkom muslimanu konstantno potrebno i potvrđivanje islamskog identiteta, a osoba koja na odgovarajući način ispunjava obavezu davanja zekata postiže to.
Zekat u osnovi ne znači samo materijalno izdvajanje nego i pročišćenje i napredak osoba na psihološkom planu. Preduvjet za sam čin čišćenja imetka je duhovno i mentalno pročišćenje i sva tri pomenuta čišćenja su uzajamno povezana. Samo onaj ko je duhovno i mentalno čist i stabilan neće sebi dozvoliti da postane rob svog imetka i da ga taj imetak odvede u propast. Čovjek koji prakticira čišćenje svog imetka zauzvrat dobija zaštitu od devijacija kao što su škrtost, bezosjećajnost i pohlepa. Zekatnom obvezniku koji na odgovarajući način ispunjava obavezu davanja zekata Uzvišeni Allah pomaže da dostigne visok stupanj svijesti koji podrazumijeva zahvalnost Uzvišenom Allahu na nafaci koju mu svakodnevno daje, mogućnosti da pomaže drugim ljudima i saznanju da je čovjek samo korisnik, a ne apsolutni vlasnik, imovine koja mu trenutno pripada.
Savremenom čovjeku prijeko je potrebno duhovno, mentalno i materijalno pročišćenje. To pročišćenje u velikoj mjeri donosi zekat. Stoga je zekat jedan od ključeva duhovne, mentalne i materijalne obnove, stabilnosti i napretka muslimana.
Dajući zekat musliman se distancira od licemjera i nevjernika. Osoba koja na pravi način ispuni svoju obavezu davanja zekata bit će nagrađena nagradom koju je Uzvišeni Allah pripremio za Svoje iskrene robove. S druge strane, negirati zekat, kao strogu vjersku obavezu, znači izlazak iz vjere, a nedavanje zekata za osobu koja ga je dužna dati, predstavlja veliki grijeh koji podrazumijeva kako dunjalučku tako i ahiretsku kaznu i udaljava od Allahove, dž.š., milosti.
Ured za zekat rijaseta IZ u BiH