Hajdarpašina džamija u Radulićima /donji Bihor
U selu Radulići se i danas nalaze ostaci spaljene Hajdar-pašine džamije. Ovo selo je bilo sjedište poznate porodice Hajdarpašića čiji je predak, Hajdar-paša, izabrao ovu najljepšu bihorsku dolinu da u njoj podigne svoj saraj, hamam, džamiju i posljednje počivalište – turbe. To je bez svake sumnje prva podignuta džamija u ovoj oblasti. Tačna godina gradnje nije poznata jer joj nije pronađen tarih, kao ni nišani iz Hajdar-pašina turbeta. Vjerovatno je to bilo krajem 17. ili početkom 18. vijeka, kada je sagrađena većina džamija ovog tipa,
Džamiju u Radulićima su zapalili četnici 1943. godine. Iz preostalih ruševina se vidi ljepota njene arhitekture, koja nije poznata kod seoskih džamija. Bila je zidana na kube, od krečnjaka i sige, potpođena mermerom, a pokrivena olovom. Sa mektebom i sarajem u blizini, te Hajdar-pašinim turbetom i turbetom njegovog bajraktara ispred, činila je zanimljiv arhitektonski kompleks. Spada u red monumentalnih građevina kao što je bila džamija sultan Bajazid Velina II, u Herceg Novom, i Husein-pašina džamija u Pljevljima.
Ovo je bila jedna od najstarijih džamija u bijelopoljskom kraju, a nalazi se u selu Radulići. Podigao ju je Hajder paša Selim u XVII veku, a odlikovala se neuobičajenom lepotom za seosku džamiju.
Tokom drugog svetskog rata je izgorela i danas postoje samo ostaci njenih zidina i minareta.
Riječ je o jednokupolnoj džamiji kvadratne osnove, dimenzija 9,20 x 9,20 metara, sa minaretom podignutom na južnom uglu. Zidovi zdanja, širine 0,95 metara, rađeni su od priklesanog kamena a sve lučne i svodne konstrukcije građevine, kao i minaret, rađene su od fino obrađene sige.
U selu Radulići se i danas nalaze ostaci spaljene Hajdar-pašine džamije. Ovo selo je bilo sjedište poznate porodice Hajdarpašića čiji je predak, Hajdar-paša, izabrao ovu najljepšu bihorsku dolinu da u njoj podigne svoj saraj, hamam, džamiju i posljednje počivalište – turbe. To je bez svake sumnje prva podignuta džamija u ovoj oblasti. Tačna godina gradnje nije poznata jer joj nije pronađen tarih, kao ni nišani iz Hajdar-pašina turbeta. Vjerovatno je to bilo krajem 17. ili početkom 18. vijeka, kada je sagrađena većina džamija ovog tipa,
Džamiju u Radulićima su zapalili četnici 1943. godine. Iz preostalih ruševina se vidi ljepota njene arhitekture, koja nije poznata kod seoskih džamija. Bila je zidana na kube, od krečnjaka i sige, potpođena mermerom, a pokrivena olovom. Sa mektebom i sarajem u blizini, te Hajdar-pašinim turbetom i turbetom njegovog bajraktara ispred, činila je zanimljiv arhitektonski kompleks. Spada u red monumentalnih građevina kao što je bila džamija sultan Bajazid Velina II, u Herceg Novom, i Husein-pašina džamija u Pljevljima.
Ovo je bila jedna od najstarijih džamija u bijelopoljskom kraju, a nalazi se u selu Radulići. Podigao ju je Hajder paša Selim u XVII veku, a odlikovala se neuobičajenom lepotom za seosku džamiju.
Tokom drugog svetskog rata je izgorela i danas postoje samo ostaci njenih zidina i minareta.
Riječ je o jednokupolnoj džamiji kvadratne osnove, dimenzija 9,20 x 9,20 metara, sa minaretom podignutom na južnom uglu. Zidovi zdanja, širine 0,95 metara, rađeni su od priklesanog kamena a sve lučne i svodne konstrukcije građevine, kao i minaret, rađene su od fino obrađene sige.
Prilozi
-
127.6 KB Pregleda: 112
-
138 KB Pregleda: 5
-
83.6 KB Pregleda: 5
-
84.9 KB Pregleda: 6
-
155 KB Pregleda: 7
-
99.2 KB Pregleda: 5
-
160.8 KB Pregleda: 5
-
137 KB Pregleda: 5