Hutbe i Dersovi Hutba: Džuma namaz

Hadisa ima mnogo koji govore o tome, evo nekih:



Džuma namaz je hak; klanjanje Džume-namaza u džematu je farz svakom muslimanu. (Ebu Davud, Salat, 208)

Ili će se ljudi okaniti zapostavljanja Džume-namaza ili će Allah zapečatiti njihova srca, pa će postati nemarni. (Muslim)

من ترك ثلاث جمع من غير عذر؛ طبع الله على قلبه

Ko izostavi tri Džume (uzastopno), bez opravdana razloga, Allah će mu zapečatiti srce. (Et-Tirmizi, Ibn Madže, En-Nesai i Ebu Davud)

Znači nema dileme da je Džuma-namaz strogi farz za slobodne muškarce, koji nisu musafiri/putnici i da ga trebamo klanjati.

Dilema je, kako u ovom vremenu, u ovim okolnostima u nemuslimanskim sredinama, kada u tim trenucima moramo biti na radnom mjestu, šta onda uraditi i kako klanjati Džumu-namaz?
Naravno Islam ima razumijevanje za vanredne i nužne situacije i okolnosti, kao što je i radno mjesto na zapadu, ali zato mi se moramo potruditi i iskoristiti sva dozvoljena i primjerena sredstva kako bi dobili taj sahat ili dva da možemo obaviti Džumu-namaz, pa makar to vrijeme naradili poslije radnog vremena ili sutradan u subotu ili nekako kompenzirati. Ako se zaista ne može, onda moliti Gospodara za oprost i da nam omogući što prije da to na najbolji način riješimo.

Pored ove dileme postoji i druga dilema, a to je ispravnost klanjanja Džume-namaza, to jest, koji je to način klanjanja ispravan?

Po ovom pitanju mi u zadnje vrijeme, pogotovo na ovim zapadnim prostorima na kojima smo izmiješani i sa muslimanima iz drugih krajeva svijeta, u našim džamijama imamo jednu veliku šarolikost.
Imamo ljude koji klanjaju samo sunnet i farz džumanski. Imamo i one koji klanjaju samo farz. Imamo, opet, one koji poslije farza klanjaju još 2 ili 4 rekata sunneta, kao što je to radio Poslanik a.s. Imamo i one koji poslije farza klanjaju i podne, to jest, 10 rekata. A imamo i one, koji poslije farza izađu vani i pričaju/galame tako da smetaju onima koji su ostali da klanjaju.
Dakako, svako ima pravo na svoje mišljenje i ja to poštujem i ne želim nikome nametati drugačije mišljenje, ali želim ukazati na onaj način što smatram najispravnijim i najprikladnijim za nas.​

Naime, tri su važna uslova za ispravnost Džume-namaza, a to su:

Prisustvo trojice ljudi uz imama,
Držanje Hutbe,
Da se Džuma klanja u jednom gradu na samo jednom mjestu.

Ovaj treći uvjet, ustvari, objašnjava zašto je Džuma uopće propisana. Cilj Džume jeste, dakle, okupljanje i međusobno zbližavanje i uvezivanje muslimana. Iz tog razloga Džuma se nije klanjala na više mjesta ni u vrijeme Muhammeda, a.s., niti u vrijeme prve četverice pravednih halifa (Ebu Bekra, Omera, Osmana i Alije), niti u vrijeme tabiina. Dakle, iako su se gradovi proširili još u vrijeme Poslanika, a.s., a pogotovo u vrijeme pravednih halifa i iako se ukazala potreba da se Džuma klanja na više mjesta, ipak su Poslanik, a.s., i njegovi ashabi i tabiini Džumu klanjali u samo jednoj džamiji u gradu.

U vrijeme h. Osmana, na primjer, Medina se toliko bila proširila, da je h. Osman uveo učenje i drugog ezana za Džumu-namaz kako bi ljudi mogli stići u jednu džamiju.

Iz tog razloga je prva ulema donijela zaključak da je Džuma-namaz ispravna samo ako se klanja na jednom mjestu u gradu.

Klanjanje Džume na dva ili više mjesta je počelo da se primjenjuje tek u trećem stoljeću po hidžri. Naime, zbog novih okolnosti i nemogućnosti da se Džuma klanja na samo jednom mjestu u gradu, ulema je dozvolila klanjanje Džume na više mjesta, ali samo na onoliko kolika je stvarna potreba.
To jest, ako su dovoljna dva mjesta, onda nije dozvoljeno klanjati na tri i tako dalje. Odnosno, ako bi se Džuma klanjala na dva mjesta, a realno bi se mogla klanjati na samo jednom, onda je samo jedna Džuma ispravna i to ona u glavnoj džamiji.

I upravo zbog ovakvih dilema, da ne bi Džuma-namaz u nekoj lokalnoj džamiji bila neispravna, neka ulema je iz predostrožnosti (opreznosti) uvela da se klanja i podne-namaz poslije Džume-namaza, odnosno onih 10 rekata, koje me ćesto klanjamo.
Da li je ovo najispravnije, to je sada drugo pitanje, o tome se može nadugo i naširoko polemizirati?

Ali s druge strane, nije ispravno i vjernik nema pravo da sumnja u svoj ibadet da li ga je ispravno obavio ili ne i da li mu je primljen ili ne.
Ako bismo realno posmatrali okolnosti u kojima živimo, uvažili mišljenje većine naše autoritativne uleme i potvrdu u poslanikovom sunetu, onda bismo mogli izvuči slijedeći zaključak:
Klanjati Džumu-namaz na više mjesta u gradu je danas prijeka potreba. Zbog toga je Džuma-namaz u svim džamijama ispravna.A klanjati 10 rekata podne-namaza nakon Džume, nije obaveza niti sunet Poslanikov, ali ko hoće može ih klanjati.

Najispravnije je poslije džumanskog farza klanjati 2 ili 4 rekata suneta, što je Poslanik a.s., radio i smatra se pritvrđenim sunetom, pa ćemo mi ubuduće u našoj džamiji tako klanjati.

Znači, na početku 4 suneta, Hutba, 2 farza sa imamom, 4 suneta, zikr i dova. A ko hoće poslije toga da klanja još 6 rekata, 4 Ahiri Zuhri i 2 sunsunetil-vakti, može, nije problem. Može i ovdje u džamiji a može i kod kuće kad dođe, jer to je dobrovoljni namaz.

Ali mi ćemo u našoj džamiji zvanično poslije farza klanjati samo 4 rekata a poslije toga zikr i dovu.
A opet ko hoće odmah poslije farza da izađe, to je njegovo pravo.

Nadam se da sam bio jasan i da ćete me ispravno interpretirati kada izađete iz džamije, kako ne bi došlo do nekih mahalskih i pogrešnih priča.

Molim Dragog Allaha da nas uputi na Pravi put i da nam podari snage da na ovim prostorima sačuvamo svoju vjeru Islam. Amin​