Islamsko nasleđe Beograda

Islamsko nasleđe Beograda

Naziv Kategorije Monitor Vijesti
Naslov Teme Islamsko nasleđe Beograda
Pokretač Teme Boots
Početni datum
Odgovora 13
Pregleda 39
Reakcije 0
Zadnji Autor Boots
Srbi su u 19. veku konačno povratili Beograd, posle vekova okupacije, u trenutku kada je on više ličio na neko poveće predgrađe Istanbula,
nego na prestonicu srpske hrišćanske države, naslednice srednjevekovne moćne zemlje čiji duh nije uništilo petovekovno ropstvo.

Islamsko nasleđe Beograda
 
Osim ponosite Saborne crkve, pa potom i Vaznesenske i Crkve svetog Marka, svud po gradu bile su – načičkane džamije. Odlaskom Turaka one su pretvarane u druge objekte, zanatske radnje, magacine. Za jednu džamiju zna se da je pretvorena bila i u crkvu, što nije bilo ništa neobično u to vreme, a nad njihovim kamenjem gradio se novi Beograd.

Današnja Višnjičeva ulica na Dorćolu u 19. veku.jpg


Današnja Višnjičeva ulica na Dorćolu u 19. veku​
 
Umrah Banner
Jer, teško bi bilo zamisliti srpsku prestonicu u kojoj kraj Skupštine stoji velika džamija.

Ali, pre no što je srušena, ova, tada već više od veka napuštena bogomolja u srpskom Beogradu, negde na uglu Vlajkovićeve i Bulevara kralja Aleksandra privlačila je naročitu pažnju – bila je verovatno najlepši otomanski objekat u Beogradu. To je bila Ejnehan-begova džamija iz 16. veka.

1-a-dzam-4.jpg


Ili, zamislite da iza zgrade Narodnog pozorišta danas stoji otomanski minaret. A bio je…​
 
U pitanju je Bajram-begova džamija. Takođe je iz perioda 16. veka, kada su islamski verski objekti preplavili Beograd i učinili ga, vizuelno, tipičnom orijentalnom varoši.

Ova džamija poslužila je kao plinara za Narodno pozorište, pa je postala crna. Na kraju, srušena je i time je moderni Beograd zadao još jedan mali udarac onom orijentalnom.

1-a-dzam-8.jpg


Sudar evropskog i orijentalnog Beograda na današnjem Topličinom vencu​
 
Na jednoj staroj slici, može se videti slika Beograda koja kao da je sastavljena od dve potpuno različite fotografije – a jedne strane stara, kamena džamija sa krivudavom tarabom, a s druge zgrade koje se nižu u strogo regulisanoj urbanoj celini.

1-a-dzam-7.jpg


Kraj Francuske ulice izgledao je više kao prizor iz nekog dalekog sela na jugu Balkana nego na obod današnjeg velegrada. Jedna velika džamija na padini stajala je usamljena, kraj putića koji od reke vodi ka varoši.​
 
Današnja Francuska ulica u vreme turske okupacije, na crtežu iz 18. veka

1-a-dzam-3.jpg

Na ugu Braće Jugovića i Višnjićeve nalazila se i velika Kizlar-agina džamija. Ovaj kraj je, inače, i danas blizu kvarta koji je sačuvao stari duh Beograda – kako srpskog (Dostitejev licej), tako i otomanskog (postojeća Bajrakli džamija, najstariji islamski objekat u Beogradu i najstarija bogomolja).​
 
1-a-dzam-5.jpg


Panorama Beograda posmatrana negde sa današnjeg Banovog brda: na liniji horizonta vide se minareti nekoliko džamija i toranj Saborne crkve

Dugo je opstala i jedna džamija na Savamali…

Džamije su dominirale na panorami Beograda u vreme odlaska Turaka iz grada, a postoje i skice koje ukazuju da su džamije podizane i sa zemunske strane grada.​
 
1-a-dzam-1-1536x1024.jpg


A onda, Beograd je u srpskim rukama promenio kurs i pohrlio ka evropskom duhu. Jedna džamija bila je dovoljna za preostalo muslimansko življe – i dan danas ona svedoči o duhu orijenta. To je Bajrakli džamija.

Posmatrate li je iz pravca Dositejevog liceja, delića grada koji je odoleo urbanističkoj regulaciji, moći ćete da nazrete kako je nekada izgledao Beograd. Odnosno, kako je izgledao sudar starog i modernog grada u vreme kada su se već uveliko mogla čuti crkvena zvona, a duhovi prošlosti još ostali nastanjeni u njegovim sokacima.​
 
“Danas hrišćanski hleb popravi Bajrakli džamiju“, zabeleženo je u hronogramu izrečenom od Kadi-zade Teufik efendije Nišlije. Jer, ova džamija bila je obnovljena upravo zahvaljujući srpskoj državi, koja je bila spremna da svojim građanima islamske veroispovesti pruži uslove za normalan verski život, pa i materijalno zbrinjavanje hodže.

Danas hrišćanski hleb popravi Bajrakli džamiju.jpg


Inače, obnova neke od preostalih džamija bila je i jedna od poslednjih želja kneza Mihaila Obrenovića, ubijenog 1868. godine. Bajrakli džamija je više puta je tokom istorije obnavljana. Novi ratovi nanosili su novu štetu. Pri napadu nacista 1941. opustošila ju je njihova zapaljiva bomba, a pri njihovom proterivanju 1944. godine minobacački projektil.
Gorela je, na veliku žalost Beograda, u martu 2004. godine, tokom nereda izazvanih pogromom Srba na Kosovu. Tada je u zaštitu bogomolje odlučno stao Mitropolit Amfilohije, sprečivši veću štetu na zdanju i obrazu Beograda.

Danas hrišćanski hleb popravi Bajrakli džamiju 2.jpg
 
Postoje još neke tačke koje nas danas u gradu sećaju na davno prohujala vremena Otomanske imperije. To su šeih-Mustafino turbe kod Studentskog parka i Damad Ali-pašino turbe na Beogradskoj tvrđavi. Naravno, spisku treba dodati i čuveni hamamet, tursko kupatilo koje se danas koristi kao planetarijum.

1-a-dzam-9-1536x1024.jpg


Turbei su zapravo grobnice znamenitih ljudi u turskom društvu koje je činilo tadašnji Beograd. Grobnice su očuvane, a na prozorima pojedini vernici kače crvene končiće i priveske. Kroz magloviti prozor može se videti obris grobnice i starog kamenog spomenika.​
 
1-a-dzam-11-1024x683.jpg


Zanimljivo je da turbe u Višnjićevoj ulici, kod zgrade PMF nije bio usamljen objekat.
To turbe je bilo deo mnogo većeg kompleksa, tzv. tekije hadži-šeiha Muhameda, posvećenoj dervišima moćnog reda Kadiri. Datira iz 1783. godine i nalazi se na grobu hadži-šeiha Mustafe, derviša koji je jedno vreme bio starešina tekije. Za našu istoriju ovaj kompleks je imao veliki značaj.​
 
1-a-dzam-6.jpg


Za tekiju hadži-šeiha Muhameda i turbe šeiha Mustafe vezani su sudbonosni istorijski događaji za međusobni odnos Turaka i Srba, osvajača i oslobodilaca. Tekija je u srpskom ustanku 1804-1813. godine jedno vreme služila kao sedište Praviteljstvujuščeg sovjeta, najviše izvršne vlasti novostvorene države. U njoj je 1811. godine umro Dositej Obradović – navodi se na sajtu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda​
 

Brza Prijava

Morate biti član da biste učestvovali na forumu

Registracija

Kreirajte svoj nalog

Prijava

Prijavite se ovdje

Islamska Pitanja

Pročitajte Još

 
Istina o terminu Balija: Izraz koji se koristio za Vlahe koji su prešli na Islam Termin Vlah se danas najčešće upotrebljava za ostatke romaniziranih...
Odgovora
2
Pregleda
28
 
Ukupno 12 fotografija prikazane su džamije kojih više nema u glavnom gradu Srbije. Римски остаци на овом простору су гробови и водовод. Некропола се...
Odgovora
8
Pregleda
79
 
Autor: Abdulah Talundžić Prema velikom osmanlijskom putopiscu Evliji Čelebiji, koji je boravio u Beogradu 1660. godine, Beograd je tada imao oko 98.000...
Odgovora
14
Pregleda
44
 
Hronologija zbivanja u jednoj sedmici jula 1995. rekonstruisana je na osnovu iskaza svjedoka, dokumenata i drugih dokaza izvedenih na suđenjima pred...
Odgovora
3
Pregleda
45

Best Teme

Donate
Nazad
Top Bottom