- Regist
- 11-03-2024
- Poruka
- 3,400
- Reakcije
- 81
- Bodovi
- 216
PITANJE:
Esselamu alejkum šejh, imam jedno pitanje, kao djete naučio sam nekoliko kratkih sura transkpikcijom iz Ilmihala i elhamdulillah kasnije sam naučio sufaru. A čuo sam od jednog brata da nije dozvoljena transkipcija Kur'ana po konsenzusu, pa jel to tačno?
ODGOVOR:
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu, neka je salavat i selam na posljednjeg Vjerovjesnika, a zatim:
Odgovor na ovo pitanje se vraća na propis transkripcije Kur'ana o čemu su pisali neki učenjaci. Pod transkipcijom kur'anskih sura se podrazumijeva pisanje kur'anskih slova i riječi nearapskim pismom onome ko ne zna čitati na arapskom kako bi lakše čitao.
Na primjer, ako Japanac primi islam, ne zna ni čitati ni pisati na arapskom a hoće napamet naučiti Fatihu ili neku kraću suru kako bi mogao klanjati namaz, pa napiše te sure na japanskom kako bi lakše naučio.
Po ovom pitanju nema konsensuza nego učenjaci imaju podijeljeno mišljenje:
1. Skupina smatra da je to šerijatski zabranjeno (El-Burhanu fi ulumil-Kur'an 1/380)
Njihovi argumenti su:
A- analogno na zabranu čitanja Kur'ana na nearapskom jeziku.
Komentar: ova analogija je neispravna jer razlog zabrane čitanja Kur'ana na nearapskom jeziku je zbog toga što to pročitano ne bi bio Kur'an.
B- ako je zabranjeno pisanje Kur'ana mimo Osmanovog rukopisa, preče je da bude zabranjeno pisanje nearapskim pismom.
Komentar: također, ova analogija je neispravna jer se zabrana pisanja Kur'ana mimo Osmanovog rukopisa odnosi na pisanje unutar Mushafa a ne van Mushafa, a mesela o kojoj mi govorimo je pisanje transkpikcije kur'anskih sura van Mushafa.
2. Druga skupina dozvoljava (El-Mebsut, 1/37)
Dokazuju sljedećim:
A- predajom od Selmana Farisija, radijallahu anhu, da je grupa ljudi iz Perzije tražila od njega da im napiše nešto iz Kur'ana, pa im je napisao Fatihu na perzijskom pismu.
Komentar: Ova predaja je slaba tj.preciznije rečeno ona nema seneda (lanca prenosilaca), navode ju hanefije u svojim knjigama dokazujući sa njom mišljenje Ebu Hanife da je dozvoljeno učiti Kur'an u namazu sa prijevodom sure. Prema tome, i sama predaja je slaba i značenje je upitno jer se iz nje može razumjeti da je napisao skupini Perzijanaca prijevod Fatihe i transkipciju Fatihe.
Odabrano mišljenje je dozvola transkipcije kraćih kur'anskih sura onima koji nisu u stanju da nauče arapsko pismo. Nema prihvatljivog šerijatskog argumenta koji to zabranjuje a potreba za time je poznata.
Ve billahi tevfik
Esselamu alejkum šejh, imam jedno pitanje, kao djete naučio sam nekoliko kratkih sura transkpikcijom iz Ilmihala i elhamdulillah kasnije sam naučio sufaru. A čuo sam od jednog brata da nije dozvoljena transkipcija Kur'ana po konsenzusu, pa jel to tačno?
ODGOVOR:
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu, neka je salavat i selam na posljednjeg Vjerovjesnika, a zatim:
Odgovor na ovo pitanje se vraća na propis transkripcije Kur'ana o čemu su pisali neki učenjaci. Pod transkipcijom kur'anskih sura se podrazumijeva pisanje kur'anskih slova i riječi nearapskim pismom onome ko ne zna čitati na arapskom kako bi lakše čitao.
Na primjer, ako Japanac primi islam, ne zna ni čitati ni pisati na arapskom a hoće napamet naučiti Fatihu ili neku kraću suru kako bi mogao klanjati namaz, pa napiše te sure na japanskom kako bi lakše naučio.
Po ovom pitanju nema konsensuza nego učenjaci imaju podijeljeno mišljenje:
1. Skupina smatra da je to šerijatski zabranjeno (El-Burhanu fi ulumil-Kur'an 1/380)
Njihovi argumenti su:
A- analogno na zabranu čitanja Kur'ana na nearapskom jeziku.
Komentar: ova analogija je neispravna jer razlog zabrane čitanja Kur'ana na nearapskom jeziku je zbog toga što to pročitano ne bi bio Kur'an.
B- ako je zabranjeno pisanje Kur'ana mimo Osmanovog rukopisa, preče je da bude zabranjeno pisanje nearapskim pismom.
Komentar: također, ova analogija je neispravna jer se zabrana pisanja Kur'ana mimo Osmanovog rukopisa odnosi na pisanje unutar Mushafa a ne van Mushafa, a mesela o kojoj mi govorimo je pisanje transkpikcije kur'anskih sura van Mushafa.
2. Druga skupina dozvoljava (El-Mebsut, 1/37)
Dokazuju sljedećim:
A- predajom od Selmana Farisija, radijallahu anhu, da je grupa ljudi iz Perzije tražila od njega da im napiše nešto iz Kur'ana, pa im je napisao Fatihu na perzijskom pismu.
Komentar: Ova predaja je slaba tj.preciznije rečeno ona nema seneda (lanca prenosilaca), navode ju hanefije u svojim knjigama dokazujući sa njom mišljenje Ebu Hanife da je dozvoljeno učiti Kur'an u namazu sa prijevodom sure. Prema tome, i sama predaja je slaba i značenje je upitno jer se iz nje može razumjeti da je napisao skupini Perzijanaca prijevod Fatihe i transkipciju Fatihe.
Odabrano mišljenje je dozvola transkipcije kraćih kur'anskih sura onima koji nisu u stanju da nauče arapsko pismo. Nema prihvatljivog šerijatskog argumenta koji to zabranjuje a potreba za time je poznata.
Ve billahi tevfik
