Kako je Assadov pad osujetio izraelski plan da razbije Siriju

Zvaničnici u Jordanu i UAE izrazili su uznemirenost zbog preuzimanja vlasti od strane HTS-a.

Od izbijanja revolucija Arapskog proljeća 2011. godine, Emirati su bili na čelu antidemokratskih kontrarevolucionarnih napora u Egiptu, Libiji, Tunisu i Jemenu.

Jordan ima preko milion sirijskih izbjeglica i dijeli dugu pustinjsku granicu sa Sirijom koja je opkoljena plemenima koja žive s obje strane granice.

Kao odgovor na događaje u Damasku, Jordan je prošlog vikenda sazvao Arapski ministarski komitet za Siriju u Aqabi.

U saopćenju, objavljenom nakon toga, govori se o potrebi ‘nadgledanja procesa tranzicije’ i ‘jačanja napora u borbi protiv terorizma… s obzirom da on predstavlja opasnost za Siriju i sigurnost regiona’.
Assadovi posljednji sati u Damasku

Detalje o posljednjim trenucima Asadove vladavine djelimično je potvrdio urednik lista Al Akbar, Ibrahim al-Amin, za kojeg se zna da odražava stav Hezbolaha.

Amin je napisao da je Asad bio toliko uvjeren da će mu Emirati priskočiti u pomoć da je čekao do posljednjih sati prije nego što je napustio Damask.

“Jedan od Asadovih saradnika, koji je ostao s njim do posljednjih sati prije nego što je napustio Damask, kaže da se čovjek još uvijek nadao da će se dogoditi nešto veliko da zaustavi napad oružanih frakcija. Vjerovao je da bi arapska i međunarodna zajednica radije da on ostane na vlasti, nego da islamisti preuzmu administraciju Sirije”, napisao je Amin.

Asad je shvatio da je igra završena nakon što je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan uvjerio svoje ruske i iranske kolege, Sergeja Lavrova i Abbasa Araghchija, koji su prisustvovali konferenciji u Kataru, da ne intervenišu.

“Čim su Rusi i Iranci obavijestili Bashara al-Asada da neće biti u srcu bitke, čovjek je shvatio da dolazi poraz.” napisao je Amin.

“Hezbolah je odbio slati pomoć Asadu kada je vidio da njegova vlastita vojska nije spremna da se bori za njega”, dodao je.

Plan izraelske vlade za podjelu Sirije nastao je prije donošenja odluke o prekidu vatre sa Hezbolahom u Libanu, koji je dogovoren krajem prošlog meseca.

Predsjednik UAE Mohammed bin Zayed pojačao je svoje kontakte sa zajednicom Druza u Izraelu. Sastao se sa šeikom Mowafakom Tarifom, duhovnim vođom Druza u Izraelu u Abu Dabiju 7. decembra.

Sedmicu ranije, SAD i UAE su održali razgovore o mogućnostima ukidanja sankcija kao poluge za uvjeravanje Asada da prekine veze s Iranom i zatvori rute kojima iransko oružje prolazi kroz Siriju za opskrbu Hezbolaha.

Najstrože sankcije, poznate kao Ceasarov zakon, koje je Kongres usvojio 2020. godine, istječu u petak osim ako ih američki zakonodavci ne obnove.

U petak su američki zvaničnici stigli u Damask na svoje prve službene razgovore s predstavnicima HTS-a, koji je u SAD-u i drugim zapadnim zemljama još uvijek zabranjen kao teroristička grupa.

Geir Pedersen, specijalni izaslanik Ujedinjenih naroda za Siriju, rekao je Vijeću sigurnosti u utorak da je potreban „glatki kraj“ sankcijama kako bi se odgovorilo na ogromne potrebe Sirije.​

Turski strah od izraelskih operacija

Izraelski planovi za Siriju uključili su zvona za uzbunu u Ankari mnogo prije razvoja aktuelne situacije u Siriji.

U oktobru je turski parlament sazvao zatvorenu sjednicu kako bi se pozabavio izraelskim vojnim operacijama, koje je tursko rukovodstvo označilo kao ‘prijetnju nacionalnoj sigurnosti’.

Dva mjeseca prije Saarovog govora, predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je turskom parlamentu da Izrael gaji ekspanzionističke ambicije koje bi mogle ciljati ‘dijelove Anadolije’.

“Izraelska ekspanzionistička agenda, vođena vjerskim fanatizmom, ne zaustavlja se na Gazi. Njihova sljedeća meta bi mogla biti naša domovina”, rekao je Erdogan.

Hakan Fidan, ministar vanjskih poslova i bivši šef obavještajne službe Turske, poslao je poruku sa konferencije u Dohi dok se Asadova vlada rušila.

Fidan je izjavio: “Izrael uopće nije htio niti želio Asadovu smjenu”, dodajući da su Sjedinjene Države “obavijestile [Tursku] da Izrael želi samo Asada”.

Upitan da li je Asad ikada bio aktivan član iranske osovine otpora, Fidan je odgovorio: „Tokom 13 godina, dok sam bio na čelu obavještajne agencije, održavao sam kontakt s Iranom. Govorio sam im da je ideja da Asad bude paravan otpora bila protiv Irana.

“To je u stvarnosti bilo nerealno. Bila je to šala i Asad je samo služio Izraelu.”

Erdoganov poziv na oprez nedavno je ponovio njegov politički saveznik, lider Partije nacionalističkog pokreta (MHP), Devlet Bahceli.

Bahceli je rekao: “Ako Izrael nastavi svoje ekspanzionističke ambicije sa politikom hegemonije i agresije, sukob između Turske i Izraela će biti neizbježan.”

Lider HTS-a Jolani, odnosno lider prelazne sirijske administracije Ahmed Sharaa je pokušao ublažiti strahove Zapada da će Sirija pod njegovom vlašću biti baza za napade na Izrael. On je ove sedmice za BBC rekao da Sirija nije prijetnja svijetu i založio se za ukidanje sankcija.

‘Sada, nakon svega što se dogodilo, sankcije moraju biti ukinute jer su bile usmjerene na stari režim. Žrtvu i tlačitelja ne treba tretirati na isti način’, rekao je Sharaa.

Sigurnosni izvori ostaju uvjereni da je samo pitanje vremena kada će se Sharaa morati pozabaviti pitanjem izraelske okupacije sirijske teritorije izvan Golanske visoravni, koja je međunarodno priznata kao dio Sirije, ali je okupirana – i kasnije pripojena – od strane Izrael od 1967.

Gotovo 130.000 Sirijaca protjerano je iz svojih domova kada su izraelske snage okupirale Golansku visoravan. Naselili su se u predgrađu Damaska gdje je njihova zajednica od tada narasla na preko 800.000. Jolanijeva porodica je bila jedna od njih.

“Za razliku od Sinaja, koji su izraelske snage okupirale 1967., a potom vratile, Izrael je anektirao Golansku visoravan. To znači da nije bilo otvorenog puta za mir po ovom pitanju, jer nijedan Sirijac ne bi odustao od svojih zahtjeva”, rekao je sigurnosni izvor.

“Iako Netanyahu želi da vjerujemo da je pobijedio u Siriji prekinuvši lanac iranske osovine otpora, realnost je da se nova osovina brzo oblikuje s Turskom i novom Sirijom pod vodstvom sunitskih islamista u svojoj srži.

‘Ovo će samo produbiti izazove sa kojima se Izrael suočava jer otvara konfrontaciju sa širim sunitskim svijetom’, rekao je izvor.​