Kako je Hulagu kan napao Bagdad i okončao hilafet
Prije 763 godine, u isto ovo vrijeme, grad Bagdad se suočio s invazijom Mongola, koja je uništila i okončala njegovo blistavo petostoljetno razdoblje prosperiteta. Grad je u tom periodu bio poznat kao svjetska metropola i prijestolnica Abasijskog hilafeta.
Mongolske napadačke trupe počele su pristizati u predgrađe Bagdada 29. januara 1258. godine, a grad su poharale 10. februara, nakon bombardiranja, opsade i asimetričnih bitaka.
Pozadina i uzroci
Abasijski hilafet je u svojim posljednjim godinama patio od teške slabosti, dok je Al-Mustasima Billaha, posljednjeg abasijskog halifu, karakterizirala ravnodušnost, prema riječima islamskog mislioca i historičara dr. Imada al-Din Khalila.
Khalil je dodao da “Al-Mustasim Billah nije pokušao formirati islamski front kako bi se suprotstavio invaziji Mongola. Zbog toga ga je stigla kazna, a Mongoli su ga zaklali poput životinje u pohodu.”
Ističe da se abasijski halifa uopće nije trudio, već je raspustio vojnike, ostavivši samo 12.000 boraca, koji su počeli prosjačiti po pijacama.
S druge strane, Mustafa Hashem, profesor kasnog doba Abasija i historije Mongola, kaže da su mongolska plemena odrastala u surovim klimatskim uvjetima, prakticirajući nasilje i obmanjujući radi sticanja sredstva za život. Zadobili su surove moralne i društvene karakteristike koje su ih učinile najopasnijim narodom na svijetu u historiji koji je bio poznat po ubistvima, uništavanju i razaranju.
Hashem je dodao da su svi ti surovi uvjeti potaknuli Mongole da ozbiljno razmišljaju o ekspanziji, a nakon što je Džingis-kan uspio uspostaviti temelje svoje vladavine kod kuće, nastavio je širiti granice svoje države izvan Mongolije.
Džingis-kan je usmjerio svoje trupe protiv Kineskog carstva na istoku nanijevši mu poraz.
Zatim je nastavio prema zapadu kako bi se suprotstavio Horezmijskom carstvu koje nije izdržalo pred napadom, smatra Hashem.
Posrtaj Bagdada
Mongoli su se počeli pripremati za svrgavanje Abasijskog hilafeta u Bagdadu, prema planu koji je izradio car Mongke-han 649. po Hidžri ili 1251. godine po gregorijanskom kalendaru, a misiju provedbe plana je dodijelio svom bratu Hulagu-kanu, prema Hashemu.
Ističe da je Hulagu-kan počeo marširati prema Bagdadu s velikom vojskom, koji je uspio osvojiti 656. hidžretske godine, odnosno 1258. godine po gregorijanskom kalendaru, nakon bitke u kojoj je poražena abasijska vojska kod mjesta Dujail u blizini Bagdada. Nakon upada u grad, pristupili su ubijanju, pljačkanju i paljenju, a među njihovim žrtvama je bio i abasijski halifa Al-Mustasim Billah i više članova njegove porodice i pratnje.
Hashem skreće pažnju da je Irak izgubio političku nezavisnost nakon pohoda na Bagdad i ostatak gradova te je postao dijelom goleme imperije poznate kao Ihanidsko carstvo.
Istraživač islamske historije Khaldoun Hamid al-Kubaisi prenosi riječi imama Ibn Kathira i drugih da su Mongoli napali Bagdad i ubili između 800 hiljada i 1,8 miliona ljudi, spalili su hiljade knjiga i veći dio njih bacili u rijeku Tigris. Dvorišta džamije šejha Abdul Kadira al-Gilanija i imama Muse al-Kadhimija pretvorena su u konjušnice.
Al-Kubaisi je dodao da su se, nakon što su vijesti o Bagdadu doprle do različitih dijelova islamskog svijeta i kada se saznalo za namjeru Mongola da krenu s pohodom na druga područja, ljudi počeli iseljavati i bježati u sigurnija mjesta i dalje od središta vojnih sukobljavanja, političkih previranja i nestabilne situacije.
Prije 763 godine, u isto ovo vrijeme, grad Bagdad se suočio s invazijom Mongola, koja je uništila i okončala njegovo blistavo petostoljetno razdoblje prosperiteta. Grad je u tom periodu bio poznat kao svjetska metropola i prijestolnica Abasijskog hilafeta.
Mongolske napadačke trupe počele su pristizati u predgrađe Bagdada 29. januara 1258. godine, a grad su poharale 10. februara, nakon bombardiranja, opsade i asimetričnih bitaka.
Pozadina i uzroci
Abasijski hilafet je u svojim posljednjim godinama patio od teške slabosti, dok je Al-Mustasima Billaha, posljednjeg abasijskog halifu, karakterizirala ravnodušnost, prema riječima islamskog mislioca i historičara dr. Imada al-Din Khalila.
Khalil je dodao da “Al-Mustasim Billah nije pokušao formirati islamski front kako bi se suprotstavio invaziji Mongola. Zbog toga ga je stigla kazna, a Mongoli su ga zaklali poput životinje u pohodu.”
Ističe da se abasijski halifa uopće nije trudio, već je raspustio vojnike, ostavivši samo 12.000 boraca, koji su počeli prosjačiti po pijacama.
S druge strane, Mustafa Hashem, profesor kasnog doba Abasija i historije Mongola, kaže da su mongolska plemena odrastala u surovim klimatskim uvjetima, prakticirajući nasilje i obmanjujući radi sticanja sredstva za život. Zadobili su surove moralne i društvene karakteristike koje su ih učinile najopasnijim narodom na svijetu u historiji koji je bio poznat po ubistvima, uništavanju i razaranju.
Hashem je dodao da su svi ti surovi uvjeti potaknuli Mongole da ozbiljno razmišljaju o ekspanziji, a nakon što je Džingis-kan uspio uspostaviti temelje svoje vladavine kod kuće, nastavio je širiti granice svoje države izvan Mongolije.
Džingis-kan je usmjerio svoje trupe protiv Kineskog carstva na istoku nanijevši mu poraz.
Zatim je nastavio prema zapadu kako bi se suprotstavio Horezmijskom carstvu koje nije izdržalo pred napadom, smatra Hashem.
Posrtaj Bagdada
Mongoli su se počeli pripremati za svrgavanje Abasijskog hilafeta u Bagdadu, prema planu koji je izradio car Mongke-han 649. po Hidžri ili 1251. godine po gregorijanskom kalendaru, a misiju provedbe plana je dodijelio svom bratu Hulagu-kanu, prema Hashemu.
Ističe da je Hulagu-kan počeo marširati prema Bagdadu s velikom vojskom, koji je uspio osvojiti 656. hidžretske godine, odnosno 1258. godine po gregorijanskom kalendaru, nakon bitke u kojoj je poražena abasijska vojska kod mjesta Dujail u blizini Bagdada. Nakon upada u grad, pristupili su ubijanju, pljačkanju i paljenju, a među njihovim žrtvama je bio i abasijski halifa Al-Mustasim Billah i više članova njegove porodice i pratnje.
Hashem skreće pažnju da je Irak izgubio političku nezavisnost nakon pohoda na Bagdad i ostatak gradova te je postao dijelom goleme imperije poznate kao Ihanidsko carstvo.
Istraživač islamske historije Khaldoun Hamid al-Kubaisi prenosi riječi imama Ibn Kathira i drugih da su Mongoli napali Bagdad i ubili između 800 hiljada i 1,8 miliona ljudi, spalili su hiljade knjiga i veći dio njih bacili u rijeku Tigris. Dvorišta džamije šejha Abdul Kadira al-Gilanija i imama Muse al-Kadhimija pretvorena su u konjušnice.
Al-Kubaisi je dodao da su se, nakon što su vijesti o Bagdadu doprle do različitih dijelova islamskog svijeta i kada se saznalo za namjeru Mongola da krenu s pohodom na druga područja, ljudi počeli iseljavati i bježati u sigurnija mjesta i dalje od središta vojnih sukobljavanja, političkih previranja i nestabilne situacije.
Prilozi
-
194.9 KB Pregleda: 19