Boots
Urednik
Urednik Foruma
- Regist
- 11-03-2024
- Poruka
- 4,170
- Reakcije
- 336
- Bodovi
- 216
- Pokretač Teme
- Urednik
- #1
Da li je dozvoljeno kupiti nekretninu ili automobil koje prodaje banka na aukciji ako je ta imovina založena u hipoteku na osnovu duga?
U ovom pitanju spominje se nekoliko poslovnih aktivnosti koje je potrebno analizirati da bismo na kraju došli do odgovora. Dakle, spominju se hipoteka ili zalog, prodaja založene imovine, aukcijska prodaja i bankovni kredit.
Zalog ili hipoteka, kao garancija za isplatu duga, legalan je u islamskom pravu, a temelji se na Kur'anu i sunnetu. Svevišnji Allah rekao je: "Ako ste na putu, a ne nađete pisara, onda uzmite zalog." (El-Bekara, 283) Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od jevreja kupio hranu na odgodu i kao zalog dao svoj pancir. (Buhari, br. 2096; Muslim, br. 1603)
Zalog se može prodati ako dužnik, zalogodavac, to dozvoli prilikom sklapanja ugovora ili u vremenu isplate duga. Zalog se također može prodati ako sudska presuda tako naloži. Hanefijski učenjak Kuduri navodi: "Ako zalogodavac opunomoći primaoca zaloga, neku čestitu osobu ili nekog trećeg, da proda zalog kada nastupi vrijeme vraćanja duga, ta punomoć je ispravna... Ukoliko zalogodavac umre, osoba koju je oporukom imenovao prodat će zalog i vratiti dug, a ako nije nikog oporukom imenovao, sudija će odrediti osobu za to i narediti joj da zalog proda." (Muhtesarul-Kuduri, str. 93)
U djelu Zadul-mustakna stoji: "Kada dug dospije na naplatu, a dužnik odbije da ga plati, ako je zalogodavac dao dopuštenje povjeriocu da proda zalog, on ga prodaje i izmiruje dug. Ako to nije slučaj, sudija će prisiliti dužnika da plati dug ili proda zalog. Ako to ne učini, sudija će prodati zalog i izmiriti dug." (Hadžavi, str. 115)
Zalog se prodaje po tržišnoj cijeni, u vrijednosti njemu slične imovine. U djelu Mugnil-muhtadž stoji: "Povjerenik ne smije prodati založeni predmet osim za njegovu tržišnu cijenu kada se prodaje za trenutnu isplatu (bez odgode plaćanja), u aktuelnoj valuti, poput zastupnika (vekil). Ako povrijedi bilo koji od ovih uvjeta, prodaja nije važeća. Međutim, manji nedostatak u cijeni u okviru onoga što ljudi obično tolerišu neće škoditi, jer se takva odstupanja među ljudima smatraju prihvatljivim." (Širbini, 3/71)
Aukcijska prodaja je dozvoljena i od davnina u praksi muslimana prisutna. Enes b. Malik, radijallahu anhu, kazuje da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prodavao jednu prostirku i posudu, i tom prilikom rekao je: "Ko će kupiti ovu prostirku i posudu?" Neki čovjek reče: "Ja ću ih uzeti za dirhem." Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: "Hajde, ko će dati više od dirhema? Ko će dati više od dirhema?" Neki čovjek ponudi dva dirhema, i on mu ih proda. (Bilježi Tirmizi, br. 1218, i kaže: "Ovo je dobar hadis (hasen), ne poznajemo ga osim putem predaje od Ahdar b. Adžlana... Po ovom hadisu postupa dio učenjaka." Šejh Albani ocijenio je hadis slabim.)
Opće je poznato da je kamata u islamu zabranjena. Svevišnji Allah rekao je: "O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako ne učinite, eto vam onda, neka znate -- rata od Allaha i Poslanika Njegova!" (El-Bekara, 278--279)
Zabrana kamate ne odnosi se samo na onog ko putem kamate profitira, nego obuhvata i one koji imaju učešća u kamatnom ugovoru. Džabir, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo onoga koji uzima kamatu, onoga ko je daje, onoga ko je evidentira i one koji budu svjedoci. Rekao je: "Oni su isti." (Muslim, br. 1598)
S obzirom na to da vjera islam ne priznaje kamatu, njeno potraživanje je nelegalno. To znači da je dužnik vjerski obavezan vratiti osnovicu duga, ali nije dužan vratiti kamatu. Na osnovu toga dolazimo do zaključka da je prodaja zaloga s ciljem izmirenja osnovice duga legalna, ali nije prihvatljiva s ciljem pokrića duga po osnovi kamate.
Iz ranije kazanog zaključili smo da se zalog može prodati samo ako je zalogodavac to dozvolio ili ako je donesena takva sudska presuda. Islamski pravnici još su spomenuli da se zalog treba prodati za realnu tržišnu cijenu i iznos koji se može dobiti kada se prodaje za trenutnu isplatu, i ako nakon izmirenja duga preostane novca, da preostali novac pripada vlasniku zaloga. Svevišnji Allah najbolje zna.
U ovom pitanju spominje se nekoliko poslovnih aktivnosti koje je potrebno analizirati da bismo na kraju došli do odgovora. Dakle, spominju se hipoteka ili zalog, prodaja založene imovine, aukcijska prodaja i bankovni kredit.
Zalog ili hipoteka, kao garancija za isplatu duga, legalan je u islamskom pravu, a temelji se na Kur'anu i sunnetu. Svevišnji Allah rekao je: "Ako ste na putu, a ne nađete pisara, onda uzmite zalog." (El-Bekara, 283) Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od jevreja kupio hranu na odgodu i kao zalog dao svoj pancir. (Buhari, br. 2096; Muslim, br. 1603)
Zalog se može prodati ako dužnik, zalogodavac, to dozvoli prilikom sklapanja ugovora ili u vremenu isplate duga. Zalog se također može prodati ako sudska presuda tako naloži. Hanefijski učenjak Kuduri navodi: "Ako zalogodavac opunomoći primaoca zaloga, neku čestitu osobu ili nekog trećeg, da proda zalog kada nastupi vrijeme vraćanja duga, ta punomoć je ispravna... Ukoliko zalogodavac umre, osoba koju je oporukom imenovao prodat će zalog i vratiti dug, a ako nije nikog oporukom imenovao, sudija će odrediti osobu za to i narediti joj da zalog proda." (Muhtesarul-Kuduri, str. 93)
U djelu Zadul-mustakna stoji: "Kada dug dospije na naplatu, a dužnik odbije da ga plati, ako je zalogodavac dao dopuštenje povjeriocu da proda zalog, on ga prodaje i izmiruje dug. Ako to nije slučaj, sudija će prisiliti dužnika da plati dug ili proda zalog. Ako to ne učini, sudija će prodati zalog i izmiriti dug." (Hadžavi, str. 115)
Zalog se prodaje po tržišnoj cijeni, u vrijednosti njemu slične imovine. U djelu Mugnil-muhtadž stoji: "Povjerenik ne smije prodati založeni predmet osim za njegovu tržišnu cijenu kada se prodaje za trenutnu isplatu (bez odgode plaćanja), u aktuelnoj valuti, poput zastupnika (vekil). Ako povrijedi bilo koji od ovih uvjeta, prodaja nije važeća. Međutim, manji nedostatak u cijeni u okviru onoga što ljudi obično tolerišu neće škoditi, jer se takva odstupanja među ljudima smatraju prihvatljivim." (Širbini, 3/71)
Aukcijska prodaja je dozvoljena i od davnina u praksi muslimana prisutna. Enes b. Malik, radijallahu anhu, kazuje da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prodavao jednu prostirku i posudu, i tom prilikom rekao je: "Ko će kupiti ovu prostirku i posudu?" Neki čovjek reče: "Ja ću ih uzeti za dirhem." Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: "Hajde, ko će dati više od dirhema? Ko će dati više od dirhema?" Neki čovjek ponudi dva dirhema, i on mu ih proda. (Bilježi Tirmizi, br. 1218, i kaže: "Ovo je dobar hadis (hasen), ne poznajemo ga osim putem predaje od Ahdar b. Adžlana... Po ovom hadisu postupa dio učenjaka." Šejh Albani ocijenio je hadis slabim.)
Opće je poznato da je kamata u islamu zabranjena. Svevišnji Allah rekao je: "O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako ne učinite, eto vam onda, neka znate -- rata od Allaha i Poslanika Njegova!" (El-Bekara, 278--279)
Zabrana kamate ne odnosi se samo na onog ko putem kamate profitira, nego obuhvata i one koji imaju učešća u kamatnom ugovoru. Džabir, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo onoga koji uzima kamatu, onoga ko je daje, onoga ko je evidentira i one koji budu svjedoci. Rekao je: "Oni su isti." (Muslim, br. 1598)
S obzirom na to da vjera islam ne priznaje kamatu, njeno potraživanje je nelegalno. To znači da je dužnik vjerski obavezan vratiti osnovicu duga, ali nije dužan vratiti kamatu. Na osnovu toga dolazimo do zaključka da je prodaja zaloga s ciljem izmirenja osnovice duga legalna, ali nije prihvatljiva s ciljem pokrića duga po osnovi kamate.
Iz ranije kazanog zaključili smo da se zalog može prodati samo ako je zalogodavac to dozvolio ili ako je donesena takva sudska presuda. Islamski pravnici još su spomenuli da se zalog treba prodati za realnu tržišnu cijenu i iznos koji se može dobiti kada se prodaje za trenutnu isplatu, i ako nakon izmirenja duga preostane novca, da preostali novac pripada vlasniku zaloga. Svevišnji Allah najbolje zna.
