11-03-2024
5,166
218
289
Pitanje: Ukoliko se desi da prilikom dijeljenja kurbana komšijama i rodbini, osoba koja prima kurban, vrati taj kurban, kako postupiti? Da li je ta osoba griješna?
Odgovor: Dijelenje i primanje hedije jeste sunnet – praksa Allahovog Poslanika, a.s.
Zato odbijanje primanja kurbanskog mesa nije lijep postupak i onaj koji to čini postupa suprotno praksi Allahovog Poslanika.
To nije neka teška vrsta grijeha, ali jeste neka vrsta blažeg prekršaja, tj. odstupanja od sunneta.
KURBAN – SUNNETI, SAVJETI I ODGOVORI
Utemeljenost klanja kurbana u šerijatu
Allah je propisao klanje kurbana rekavši: “Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.” (El-Kewser, 2) To je pritvrđeni sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i smatra se pokuđenim ne klati kurban za one koji su to u stanju. U hadisu kojeg nam od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi Enes, r.a., stoji: “Poslanik je zaklao dva crna rogata kurbana. Učinio je to svojom rukom prethodno proučivsi bismillu i donijevši tekbir.”(Buharija i Muslim)
Vrijednost klanja kurbana
Kaže Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vezano za vrijednost klanja kurbana: “Za Kurban-bajram, čovjek ne može uraditi nijedno djelo draže Allahu od puštanja kurbanske krvi. Kurban će na Sudnji dan doći sa svojim rogovima, papcima i runom. Kurbanska krv stigne do Allaha prije nego što padne na zemlju. Stoga se i vi radujte kurbanu!” (Et-Tirmizi i Ibn Madže)
Šta može poslužiti kao kurban?
Kao kurban se mogu klati deve, krave i sitna stoka. Uvjet je da životinja predviđena za kurban bude zdrava i da nema mahana. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Četvoro se ne mogu zaklati kao kurban: izrazito ćorava životinja, izrazito bolesna, izrazito hroma i izrazito mršava, kojoj se na kostima ne može napipati meso.” (Et-Tirmizi)
Vrijeme klanja
Vrijeme za početak klanja nastupa nakon bajram namaza. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Ko kurban zakolje prije bajram namaza, zaklao ga je radi sebe, a ko ga zakolje nakon namaza i njegove dvije hutbe (misli se na hutbe nakon bajram namaza p.p.) upotpunio je svoje prinošenje žrtve i obavio je sunnet.” (Buharija i Muslim)
Ko zna klati, najbolje je da sam zakolje svoj kurban, a oni koji to nisu u stanju povjerit će to drugoj osobi. Prilikom klanja proučit će ‘bismillu’ i reći će ‘Allahu ekber’. Lijepo je reći: ‘Allahu moj ovo je od .. (spomenuvši svoje ime).’, jer se prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je prilikom klanja kurbana rekao: ”Bismillahi wallahu ekber. Allahu moj ovo je za mene i za one koji nisu prinijeli žrtvu iz moga ummeta.” (Ebu Davud i Et-Tirmizi)
Ko ne stigne zaklati kurban prvog dana bajrama može to učiniti drugog i trećeg dana kao što stoji u predajama od nekih ashaba.
Dijeljenje kurbana
Sunnet je pojesti dio kurbana koji je čovjek zaklao, ali i podijeliti bližnjima, komšijama i siromašnim. “Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog!” (El-Hadždž, 28) “Jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi!” (El-Hadždž, 36)
Naši dobri prethodnici (esselefu-ssalih) praktikovali su podijeliti kurban na tri dijela: jednu trećinu su ostavljali sebi, drugu trećinu bi podijelili imućnima i treću trećinu su davali siromasima kao sadaku. Ako neko iznajmi mesara da mu zakolje kurban ne smije mu davati nadoknadu u vidu kurbanskog mesa nego će mu platiti od sebe. Također, nije dozvoljeno zadržati kurbansku kožicu niti njenu protuvrijednost; treba je usmjeriti u sadaku.
Da li je jedan kurban dovoljan za sve ukućane?
Dovoljno je zaklati jednu ovcu kao kurban za sve ukućane, ma kolika bila njihova brojnost. Ebu Ejjub, r.a., prenosi nam sljedeće: ”U doba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, domaćin bi klao jedan kurban za sebe i za svoje ukućane.” (Et-Tirmizi)
Šta treba izbjegavati onaj ko je naumio zaklati kurban?
Onaj ko zanijeti zaklati kurban nakon nastupanja mjeseca zul-hidždžeta ne smije skidati dlake sa svoga tijela (šišanjem, brijanjem…), niti smije sjeći nokte. Ova zabrana važi sve do klanja kurbana. U hadisu kojeg prenosi Ummu Seleme r.a. od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se kaže: “Kada nastupi prvih deset dana zul-hidždžeta, a neko od vas bude želio zaklati kurban, neka ne dira svoju kosu i nokte!” (Muslim)
Ova zabrana se ne odnosi na ostale članove porodice onoga koji namjerava zaklati kurban. Ukoliko neko iz zaborava, neznanja ili u nuždi (npr. zbog bolesti) prekrši ovu zabranu za to neće imati grijeha. A ko to učini namjerno, dužan je pokajati se.
Odgovor: Dijelenje i primanje hedije jeste sunnet – praksa Allahovog Poslanika, a.s.
Zato odbijanje primanja kurbanskog mesa nije lijep postupak i onaj koji to čini postupa suprotno praksi Allahovog Poslanika.
To nije neka teška vrsta grijeha, ali jeste neka vrsta blažeg prekršaja, tj. odstupanja od sunneta.
KURBAN – SUNNETI, SAVJETI I ODGOVORI
Utemeljenost klanja kurbana u šerijatu
Allah je propisao klanje kurbana rekavši: “Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.” (El-Kewser, 2) To je pritvrđeni sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i smatra se pokuđenim ne klati kurban za one koji su to u stanju. U hadisu kojeg nam od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi Enes, r.a., stoji: “Poslanik je zaklao dva crna rogata kurbana. Učinio je to svojom rukom prethodno proučivsi bismillu i donijevši tekbir.”(Buharija i Muslim)
Vrijednost klanja kurbana
Kaže Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vezano za vrijednost klanja kurbana: “Za Kurban-bajram, čovjek ne može uraditi nijedno djelo draže Allahu od puštanja kurbanske krvi. Kurban će na Sudnji dan doći sa svojim rogovima, papcima i runom. Kurbanska krv stigne do Allaha prije nego što padne na zemlju. Stoga se i vi radujte kurbanu!” (Et-Tirmizi i Ibn Madže)
Šta može poslužiti kao kurban?
Kao kurban se mogu klati deve, krave i sitna stoka. Uvjet je da životinja predviđena za kurban bude zdrava i da nema mahana. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Četvoro se ne mogu zaklati kao kurban: izrazito ćorava životinja, izrazito bolesna, izrazito hroma i izrazito mršava, kojoj se na kostima ne može napipati meso.” (Et-Tirmizi)
Vrijeme klanja
Vrijeme za početak klanja nastupa nakon bajram namaza. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Ko kurban zakolje prije bajram namaza, zaklao ga je radi sebe, a ko ga zakolje nakon namaza i njegove dvije hutbe (misli se na hutbe nakon bajram namaza p.p.) upotpunio je svoje prinošenje žrtve i obavio je sunnet.” (Buharija i Muslim)
Ko zna klati, najbolje je da sam zakolje svoj kurban, a oni koji to nisu u stanju povjerit će to drugoj osobi. Prilikom klanja proučit će ‘bismillu’ i reći će ‘Allahu ekber’. Lijepo je reći: ‘Allahu moj ovo je od .. (spomenuvši svoje ime).’, jer se prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je prilikom klanja kurbana rekao: ”Bismillahi wallahu ekber. Allahu moj ovo je za mene i za one koji nisu prinijeli žrtvu iz moga ummeta.” (Ebu Davud i Et-Tirmizi)
Ko ne stigne zaklati kurban prvog dana bajrama može to učiniti drugog i trećeg dana kao što stoji u predajama od nekih ashaba.
Dijeljenje kurbana
Sunnet je pojesti dio kurbana koji je čovjek zaklao, ali i podijeliti bližnjima, komšijama i siromašnim. “Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog!” (El-Hadždž, 28) “Jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi!” (El-Hadždž, 36)
Naši dobri prethodnici (esselefu-ssalih) praktikovali su podijeliti kurban na tri dijela: jednu trećinu su ostavljali sebi, drugu trećinu bi podijelili imućnima i treću trećinu su davali siromasima kao sadaku. Ako neko iznajmi mesara da mu zakolje kurban ne smije mu davati nadoknadu u vidu kurbanskog mesa nego će mu platiti od sebe. Također, nije dozvoljeno zadržati kurbansku kožicu niti njenu protuvrijednost; treba je usmjeriti u sadaku.
Da li je jedan kurban dovoljan za sve ukućane?
Dovoljno je zaklati jednu ovcu kao kurban za sve ukućane, ma kolika bila njihova brojnost. Ebu Ejjub, r.a., prenosi nam sljedeće: ”U doba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, domaćin bi klao jedan kurban za sebe i za svoje ukućane.” (Et-Tirmizi)
Šta treba izbjegavati onaj ko je naumio zaklati kurban?
Onaj ko zanijeti zaklati kurban nakon nastupanja mjeseca zul-hidždžeta ne smije skidati dlake sa svoga tijela (šišanjem, brijanjem…), niti smije sjeći nokte. Ova zabrana važi sve do klanja kurbana. U hadisu kojeg prenosi Ummu Seleme r.a. od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se kaže: “Kada nastupi prvih deset dana zul-hidždžeta, a neko od vas bude želio zaklati kurban, neka ne dira svoju kosu i nokte!” (Muslim)
Ova zabrana se ne odnosi na ostale članove porodice onoga koji namjerava zaklati kurban. Ukoliko neko iz zaborava, neznanja ili u nuždi (npr. zbog bolesti) prekrši ovu zabranu za to neće imati grijeha. A ko to učini namjerno, dužan je pokajati se.
