Prijevodi Kur′ana na bosanski jezik

Hadži Ali Riza Karabeg bio je istaknuti hercegovački alim. Njegov otac bio je mostarski muftija Mustafa Sidki Karabeg, koji je bio pogubljen pred ulazak austro-ugarskih trupa jer je odbio izdati fetvu o borbi protiv spomenutih trupa. Njegov sin Ali Riza, poslije završene medrese, nastavio je školovanje u Carigradu. Po povratku predavao je vjeronauku u mostarskoj gimnaziji i sarađivao sa časopisima Hikmet i El-Hidaje.[6]

Sačinio je prijevod po uzoru na Ljubibratićev, ali tako što je Ljubibratićev prijevod Kur′ana pročistio izbacivši iz njega skoro sve termine kršćanske teologije i davši im izvorne oblike koji su u jeziku muslimanskih čitalaca u Bosni i Hercegovini.[7]

Pandža-Čaušević prijevod Kur′ana objavljen je 1937., pod naslovom Kur′an časni -prijevod i tumač. Drugo izdanje objavljeno je u Zagrebu 1969., pod istim naslovom. Ovo zagrebačko izdanje služi kao osnov svim ostalim izdanjima.[8]

U vremenu kada je izašao novi prijevod Kur′ana od Čauševića i Pandže došlo je do polemike koja se vodila između pogresivnih i konzervativnih snaga. Čaušević je u to vrijeme bio nosilac pogresivne misli. Napadi su dolazili od strane časopise „El-Hidaje“, koji je okupljao tadašnju konzervativnu ulemu. Napadi na ovaj prijevod nisu bila radi grešaka u prijevodu, već da se još jednom izvrši napad na ličnost Džemaluddina Čauševića.[9]

Pandža i Čaušević su tvrdili da su svoj prijevod izradili prema turskom prijevodu Kur′ana od Omera Rizaa. Organizacija Ilmije utvrdila je da je Pandža-Čauševićev Kur′an Časni doslovni prijevod Rizaova prijevoda, ali da je Omer Rizaa kopirao engleski prijevod Muhammeda Alija koji je bio pripradnik ahmedijske sekte.[10]

Čaušević-Pandža prijevod iz 1937. godine, pročišćen je tako da u narednim izdanjima izostaju mnoga značenja i tumačenja unutar kur′anskog teksta koje je Glavni odbor „El-Hidaje“ argumentirano pobijao.[11]

Besim Korkut je poznati arabist i prevodilac. Njegov prijevod Kur′ana objavljen je 1977. Godine, u Sarajevu i predstavlja prvi naš cjeloviti prijevod Kur′ana s arapskog na bosanski jezik. To je prva njegova prednost u poređenju s drugim prijevodima. Druga prednost je u tome što je Korkut diplomirani arabist Univerziteta Al-Azhar u Kairu i prevodio je Kur′an zarad, isključivo, vjerske svrhe.[12]

Korkut je prije izdanja svoga prijevoda kritizirao drugo izdanje prijevoda Kur′ana od Čauševića i Pandže, a čiju su redakturu izvršili Omer Mušić i Alija Nametak. On je konstatovao da su neka mjesta ispravljena, druga su istala neispravljena, a neka su čak i gore prevedena.[13] Zbog toga se odlučio da sam prevede Kur′an na bosanski jezik.

Prijevod Kur′ana Mustafe Mlive objavljen je 1994. godine (I izdanje). [14] On smatra da je njegov prijevod Kur′ana prvi na bosanskom jeziku.

Mustafa Mlivo je rođen u Bugojnu. Školovao se u rodnom gradu, a visokoškolsku naobrazbu stekao je na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru 1980. Godine, sa zvanjem diplomirani mašinski inžinjer. Danas radi kao sekretar Medžlisa IZ-e Bugojno.[15]

Enes Karić (1958., Višnjevo kod Travnika) sačinio je prijevod Kur′ana te uz njega ponudio prvi cjeloviti komentar Kur′ana. Prvo izdanje njegovog prijevoda izašlo je 1995. godine, u Sarajevu. Sa ovim, Karićevim Prijevodom i Tefsirom, započinje druga faza prevođenja Kur′ana i kur′anologije na bosanskome jeziku.[16]

Za razliku od Čaušević-Pandža prijevoda, koji su iz neznanja posegli za prijevodima koji se kosi s islamskim pravovjerjem, te za razliku od Korkuta koji je slijedio mu′teziliju (racionalistu) Zamhašerija, Karić ne slijedi nijedan pristup islamu, ali nijedan pristup i ne izbjegava, i svome prijevodu daje toliko širok zamah, toliko slobode i mogućnosti.[17]​

Prijevod Kur′ana Rame Atajića je prijevod njemačkog prijevoda Kur′ana. Prvo izdanje ovog prijevoda izašlo je 2001. godine u Münchenu. Dr. Ramo Atajić je bio dekan Pravnog fakulteta u Sarajevu, te je uz nagovor svojih kolega, koji su izrazili želju da prevede njemački prijevod Kur′ana s komentarem, isti preveo na bosanski jezik.[18]

Dr. Esad Duraković je redovni profesor na filozofskom fakultetu na odsjeku za Orijentalistiku. Njegov prijevod Kur′ana objavljen je 2014. godine u izdavaštvu štamparije „Svjetlost“.[19]

On navodi da je njegov prijevod nastao zbog očitih nedostataka u drugim prijevodima. Durakovićev prijevod je bez stilskih ukrašavanja kakvih možemo naći u drugim prijevodima.

Prijevod Kur′ana od Muhammeda Asada sa engleskog preveo je Hilmo Ćerimović. Njegov prijevod objavljen je pod nazivom Poruka Kur′ana, u izdanju El-Kalema 2004. godine. Originalni naziv djela je The Message of the Qur′an.

Muhammed Asad je porijeklom jevrej koji je rođen 1900. Godine, u današnjem poljskom gradu Lavovu. Kasnije će se vratiti islamu i uzeti ime Muahmmed Assad. Putovao je po arapskom svijetu, te je proveo znatno vrijeme u Mekki i Medini, studirao je arapski, Kur′an, hadis ili Poslanikovu tradiciju i povijest islama.[20]

Muhammed Asad je 1955., odlučio da radi na svom vlastitom prijevodu Kur′ana, za koji Ismail Ibrahim Nawwab tvrdi da je bio njegov životni san.[21]

Zadnji prijevod Kur′ana koji se pojavio je od Muhammeda Mehanovića koji je izašao 2013. godine, a izdavač je Lies Stiftung.

On se u ovom prijevodu držao stajališta jednog komentara i to velikog i priznatog mufesira Ibn Kesira. Mehanovićev prijevod ima jednu značajku koja je nedostajala dosadašnjim prijevodima, jer je na početku svake naznačio ne samo broj ajeta, ili da li je objavljena u Mekki ili Medini, već i kada je Sura objavljena u vremenskom slijedu objavljivanja.[22]

Od pojave prvih prijevoda Kur′ana do danas, Bošnjaci i dalje rade na njegovom prevođenju. Mali je broj naroda koji se može pohvaliti ovolikim brojem prijevoda Kur′ana.

Svaki prijevod predstavlja posebnu tačku gledišta na kur′anski tekst i svaki nam pomaže u rasvjetljavanju značenja kur′anskog teksta. Kur′an je knjiga koja se čita, ali i knjiga koja se mora razumjeti i čiji propisi se imaju primjenjivati u životu. Zato, prijevodi Kur′ana su velika pomoć ovdašnjem čovjeku da se približi Kur′anu,

Svakom prijevodu treba da prilazimo kritički, ali ne da ga u potpunosti odbacujemo. Kako smo već napomenuli, svaki prijevod je pokušaj prijevoda i sadrži greške, jer ni jedan jezik nije moguće u potpunosti prevesti.​