- Regist
- 11-03-2024
- Poruka
- 3,375
- Reakcije
- 81
- Bodovi
- 216
Kako muslimani doživljavaju Muhammeda, a.s.?
Muslimani doživljavaju Muhammeda, a. s., kao čovjeka koji je postao poslanik, ali koji je tokom cijele poslaničke misije ostao „ljudsko biće”. On nikad nije imao nekakav poseban pristup Božijim riječima. Kao i svi ostali ljudi, radio je i zarađivao za život, bio u braku, imao djecu, izveo svoj narod iz potlačenosti i umro u krugu svoje porodice kad je imao šezdeset tri godine.
Prijevod: Mirza Sarajkić
Mnogi nemuslimani koji znaju ponešto o islamu kao religijskom iskustvu imaju velikih problema da istinski razumiju posljednjeg poslanika, Muhammeda, a. s. Ovo svakako predstavlja veliki problem jer je Muhammed, a. s., otjelovljenje upute, kao i duhovni uzor u islamu.
Muslimani doživljavaju Muhammeda, a. s., kao čovjeka koji je postao poslanik, ali koji je tokom cijele poslaničke misije ostao „ljudsko biće”. On nikad nije imao nekakav poseban pristup Božijim riječima. Kao i svi ostali ljudi, radio je i zarađivao za život, bio u braku, imao djecu, izveo svoj narod iz potlačenosti i umro u krugu svoje porodice kad je imao šezdeset tri godine. Muslimani ne doživljavaju Muhammeda, a. s., na način na koji to čine kršćani kad se radi o Isusu. Njihov odnos prema Muhammedu, a. s., bliži je kršćanskom poimanju Mojsija i Abrahama.
Muhammed, a. s., nije nikad tvrdio da ima božansku narav i prirodu niti je sebi ikad pripisivao neke natprirodne moći. Od svoje četrdesete godine pa do kraja života, njegova misija bila je da prenese poruku koja je bila sadržana u Kur'anu, te da tu poruku primijeni u svom svakodnevnom životu. Muhammedu, a. s., objavljivano je po nekoliko ajeta u određenim vremenskim razmacima, tokom dugog i sadržajnog perioda i on ih je predočavao na jeziku koji bi svi ljudi mogli razumjeti. To je, kako sam Muhammed kaže, bilo njegovo jedino čudo. On nije pobjeđivao silu gravitacije niti je u život vraćao mrtve. Svako ko bi takvo što tvrdio ili mu pripisivao natprirodne moći bio bi prekoren.
Muslimani nemaju slike koja bi mogla pokazati kako je on izgledao. Oni se usredotočuju na poruku koju je širio i živio, a ne na njegovo lice. Ako provedete sasvim malo vremena s muslimanima, primijetit ćete kako oni poznaju riječi i djela Muhammeda, a. s., te kako ih često citiraju.
Ova tradicija citiranja i podsjećanja na riječi Muhammeda, a. s., čini se neiscrpnom i zabilježena je na hiljadama stranica različitih knjiga. Zajedno s Kur'anom, riječi Muhammeda, a. s., čine temelj na kojem se zasniva islamski zakon. U neformalnom smislu, sve ono što je Poslanik, a. s., radio predstavlja mjeru prema kojoj muslimani svakodnevno sagledavaju svoje namjere, riječi i djela.
Baš kao što su Isusove riječi utkane u svaki evropski jezik, pa, bio vjernik ili ne, gotovo svaki čovjek zna fraze poput: okreni drugi obraz, samo pokorni će naslijediti zemlju, caru carevo i slično, na isti način muslimani prepoznaju riječi Muhammeda, a. s., i svakodnevno ih citiraju.
U knjigama koje tretiraju riječi i djela Muhammeda, a. s., većinom postoje podjele po kategorijama. Tako uvijek imamo „poglavlje o znanju“ i „poglavlje o molitvi“.
Poglavlja o znanju veoma su poučna, a ponekad i vrlo oštroumna. Naprimjer, može li se na tabli napisati bolja poruka od one u kojoj se kaže: „Postaviti dobro pitanje pola je znanja“. Stranicu ili dvije nakon toga u spomenutim knjigama vrijednost znanja sumirana je u sljedećim riječima: „Ljudi od znanja kao i oni koji traže znanje jedini su ljudi koji na svaki način pomažu čovječanstvu“.
Muslimani doživljavaju Muhammeda, a. s., kao čovjeka koji je postao poslanik, ali koji je tokom cijele poslaničke misije ostao „ljudsko biće”. On nikad nije imao nekakav poseban pristup Božijim riječima. Kao i svi ostali ljudi, radio je i zarađivao za život, bio u braku, imao djecu, izveo svoj narod iz potlačenosti i umro u krugu svoje porodice kad je imao šezdeset tri godine.
Prijevod: Mirza Sarajkić
Mnogi nemuslimani koji znaju ponešto o islamu kao religijskom iskustvu imaju velikih problema da istinski razumiju posljednjeg poslanika, Muhammeda, a. s. Ovo svakako predstavlja veliki problem jer je Muhammed, a. s., otjelovljenje upute, kao i duhovni uzor u islamu.
Muslimani doživljavaju Muhammeda, a. s., kao čovjeka koji je postao poslanik, ali koji je tokom cijele poslaničke misije ostao „ljudsko biće”. On nikad nije imao nekakav poseban pristup Božijim riječima. Kao i svi ostali ljudi, radio je i zarađivao za život, bio u braku, imao djecu, izveo svoj narod iz potlačenosti i umro u krugu svoje porodice kad je imao šezdeset tri godine. Muslimani ne doživljavaju Muhammeda, a. s., na način na koji to čine kršćani kad se radi o Isusu. Njihov odnos prema Muhammedu, a. s., bliži je kršćanskom poimanju Mojsija i Abrahama.
Muhammed, a. s., nije nikad tvrdio da ima božansku narav i prirodu niti je sebi ikad pripisivao neke natprirodne moći. Od svoje četrdesete godine pa do kraja života, njegova misija bila je da prenese poruku koja je bila sadržana u Kur'anu, te da tu poruku primijeni u svom svakodnevnom životu. Muhammedu, a. s., objavljivano je po nekoliko ajeta u određenim vremenskim razmacima, tokom dugog i sadržajnog perioda i on ih je predočavao na jeziku koji bi svi ljudi mogli razumjeti. To je, kako sam Muhammed kaže, bilo njegovo jedino čudo. On nije pobjeđivao silu gravitacije niti je u život vraćao mrtve. Svako ko bi takvo što tvrdio ili mu pripisivao natprirodne moći bio bi prekoren.
Muslimani nemaju slike koja bi mogla pokazati kako je on izgledao. Oni se usredotočuju na poruku koju je širio i živio, a ne na njegovo lice. Ako provedete sasvim malo vremena s muslimanima, primijetit ćete kako oni poznaju riječi i djela Muhammeda, a. s., te kako ih često citiraju.
Ova tradicija citiranja i podsjećanja na riječi Muhammeda, a. s., čini se neiscrpnom i zabilježena je na hiljadama stranica različitih knjiga. Zajedno s Kur'anom, riječi Muhammeda, a. s., čine temelj na kojem se zasniva islamski zakon. U neformalnom smislu, sve ono što je Poslanik, a. s., radio predstavlja mjeru prema kojoj muslimani svakodnevno sagledavaju svoje namjere, riječi i djela.
Baš kao što su Isusove riječi utkane u svaki evropski jezik, pa, bio vjernik ili ne, gotovo svaki čovjek zna fraze poput: okreni drugi obraz, samo pokorni će naslijediti zemlju, caru carevo i slično, na isti način muslimani prepoznaju riječi Muhammeda, a. s., i svakodnevno ih citiraju.
U knjigama koje tretiraju riječi i djela Muhammeda, a. s., većinom postoje podjele po kategorijama. Tako uvijek imamo „poglavlje o znanju“ i „poglavlje o molitvi“.
Poglavlja o znanju veoma su poučna, a ponekad i vrlo oštroumna. Naprimjer, može li se na tabli napisati bolja poruka od one u kojoj se kaže: „Postaviti dobro pitanje pola je znanja“. Stranicu ili dvije nakon toga u spomenutim knjigama vrijednost znanja sumirana je u sljedećim riječima: „Ljudi od znanja kao i oni koji traže znanje jedini su ljudi koji na svaki način pomažu čovječanstvu“.
